Društvo

Vrtić otvoren prije tri mjeseca, a NEMA UPOTREBNU DOZVOLU

U Istočnom Novom Sarajevu prije tri mjeseca svečano je otvorena nova zgrada vrtića “Patrijarh Pavle” iako u to vrijeme nije imala upotrebnu dozvolu, što je za predstavnike SDS-a u lokalnom parlamentu neozbiljno prema roditeljima i najmlađim stanovnicima ove lokalne zajednice.

U međuvremenu direktor ove ustanove konačan početak rada vrtića, najavljuje prvog septembra.

Prije tri mjeseca u okviru slavskih svečanosti opštine Istočno Novo Sarajevo svečano, uz veliki broj zvanica ovoren je drugi objekat Predškolske ustanove “Patrijarh Pavle”, međutim, ovaj vrtić još uvijek nije počeo sa radom.

S obzirom da izgradnju ovog objekta od samog početka prate brojne malverzacije, kašnjenje u radu i ne treba da nas čudi, podjesća novinar Sanja Vasković.

“Tender u vrijednosti od milion i 400 000 KM dat je mogu slobodno reći prijateljskoj firmi koja dobija tendere kako u opštini Istočno Novo Sarajevo, tako i u Gradu Istočno Sarajevo.

Ono što je zanimljivo jeste da su nakon izgradnje objekta vrtića, tražili dodatna sredstva za nepredviđene radove. Riječ je o 300 000 KM. A, šta je bilo u pitanju, tek tada su neki stručnjaci primjetili da tu postoje podzemne vode, što je malo apsurdno s obzirom da je vrtić izgrađen odmah pored vještačkog jezera.

Takođe, od samog početka riječ je o netransparentnosti od strane opštine Istočno Novo Sarajevo, mi smo pratili izgradnju, opremanje vrtića, slali smo upite kada će biti gotov, kada će djeca ući u vrtić, međutim nailazili smo na određen otpor“, kaže Vaskovićeva.

Odbornik SDS-a u Skupštini opštine Istočno Novo Sarajevo Stefan Ignjatović kaže da za vrijeme svečanog otvaranje vrtića, on nije imao upotrebnu dozvolu koje je trebalo da mu izda resorno ministarstvo, te da je on tim potupcima opštinskih vlasti zgrožen.

„Apsolutno sam užasnut zbog njihove bahatosti i nebrige prema našim najmlađim stanovnicima. Ako su oni u stanju da svoje hacijende naprave u rekordnom roku, onda treba imati trunku savjesti da ovaj objekat privredu kraju.

Smatram da se u opštini Istočno Novo Sarajevo ni jedan projekat ne završi do kraja. Postavlja se onda logično pitanje zašto to rade i kome je to u interesu.

Prije nekoliko godina mi smo ih upozoravali da na lokalitetu vrtića „Vratite nam osmijeh“, ništa ne grade dok se ne stvore bezbjednosti uslovi, međutim zbog njihove bahatosti i izlasku investitoru u susret oni nas naravno nisu poslušali, te je došlo do one situacije na koju smo mi upozoravali ,a to jeste da je došlo do urušenja tog objekta.

Građani Istočnog Novog Sarajeva i dalje plaćaju ceh toj nepromišljenoj akciji“, istakao je Ignjatović.

Da početak rada vrtića zaista kasni i da u vrijeme osvečanog otvaranja nije postojala upotrebna dozvola nadležnog ministarstva potvrđuje i direktor te predškolske ustanove Tamara Rakanović.

„Zašto smo možda, alo kasnili iz razloga što ministarstvo nije moglo ranije da izađe na teren. Potrebno je da ministasrvo izađe na teren i da provjeri sve ono što treba da ispunjava jedna predškolska ustanova, i to je urađeno u julu mjesecu, a nakon toga se čekalo i zvanično rješenje koje smo zaprimili sedmog ovog mjeseca, odobrenje za rad nove organizacione jedinice. Novi vrtić će uskoro biti otvoren, odnosno 7. septembra sa početkom nove vaspitno obrazovne godine i nekih 200 novih polaznika ulazi u novi objekat“.

U novi vrtić biće primljeni vaspitači i oko 100 mališana vrtića “Vratite nam osmijeh“ koji je prije nekoliko godina značajno oštećen, zbog radova na obližnjem gradilištu privatnih investitora.

U opštini Istočno Novo Sarajevo veliki je broj roditelja koji čekaju da njihova djeca budu primljena u neki od vrtića, ali redovi su dugi, pa neki mališani do polaska u osnovnu školu nemaju priliku da provode vrijeme u obdaništu.

Da li će ovaj problem biti riješen, jer po svemu sudeći ni novi objekat vrtića „Patrijarh Pavle“ nema dovoljno kapaciteta, nismo mogli da pitamo načelnika ove opštine Jovana Katića, jer kao i obično nije odgovarao na naše pozive.

Up Next

Vjernici u Omarskoj ispratili oca Sretu u PENZIJU! Za 37 godina OSTAVIO NEIZBRISIV TRAG

Don't Miss

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i svježije

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati