U Višem sudu u Beogradu za 18. jun zakazano je objavljivanje presude Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dječaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u školi “Vladislav Ribnikar” ubio devet vršnjaka i radnika obezbjeđenja.

Tužilaštvo traži maksimalne kazne: Šta čeka Kecmanoviće?

Tužilaštvo je, u završnoj riječi, predložilo da se Kecmanovići osude na maksimalne kazne zatvora.

Za Vladimira Kecmanovića zatraženo je 14 godina i 11 mjeseci, dok je za Miljanu Kecmanović predloženo tri godine zatvora.

Sa druge strane, odbrana Kecmanovića je tražila oslobađajuće kazne tvrdeći da nisu dokazani navodi optužnog akta, odnosno da nema dokaza da su optuženi izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Ispovijesti roditelja: Teret tragedije i moralna odgovornost

Vladimir je u završnoj riječi naveo da će teret tragedije nositi do kraja života, ponavljajući da su oni brižni roditelji i da ne zna kako je do zločina došlo.

Miljana Kecmanović je rekla da se tokom postupka trudila da se drži dostojanstveno i da poštuje oštećene i žrtve.

Dodala je da samo ona zna kako je “u njenim cipelama” i tvrdila da osjeća moralnu odgovornost jer je njeno dijete počinilo zločin, kao i da je njena kuća zbog toga u vječnoj tuzi.

Zašto je Apelacioni sud ukinuo presudu?

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je najveći dio presude roditeljima dječaka-ubice iz OŠ “Vladislav Ribnikar”, Vladimiru i Miljani Kecmanović, navodeći “bitne povrede postupka”.

U obrazloženju Apelacionog suda, prvostepeni sud je učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, navodeći da su razlozi presude nejasni i protivrječni izreci presude u osuđujućem dijelu u odnosu na okrivljenog Vladimira Kecmanovića i njegovu suprugu Miljanu Kecmanović.

Agencije

Uputstva za novo suđenje: Sve činjenice moraju biti utvrđene

Prema navodima Apelacionog suda, to znači da Viši sud u Beogradu u ponovljenom suđenju treba da “otkloni nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem, pravilno primijeni relevantne procesne odredbe i na pouzdan i jasan način utvrdi sve odlučne činjenice koje su bitne za utvrđivanje činjeničnog stanja”.

Dalje se dodaje da Viši sud nakon svega toga treba da “brižljivom ocjenom svakog od izvedenih dokaza ponaosob i svih dokaza skupa u njihovoj povezanosti, ocjeni postojanje ili nepostojanje svakog od elemenata krivičnih djela” te da za svoje stavove da jasne i nedvosmislene razloge.

“Tek nakon što postupi po primjedbama iz ovog rješenja, a uzimajući u obzir i one žalbene navode branilaca okrivljenih Vladimira Kecmanovića i Miljane Kecmanović na koje u ovom rješenju nije posebno ukazano, prvostepeni sud će biti u mogućnosti da donese zakonitu, pravilnu i jasno obrazloženu odluku,” navodi se u rješenju.

Apelacioni sud u Beogradu usvojio je dio presude u odnosu na Miljanu Kecmanović, a usvajanjem žalbe branilaca okrivljenog instruktora u streljačkom klubu, preinačio je prvostepenu presudu samo u dijelu odluke o krivičnoj sankciji.

Miljana Kecmanović optužena za zanemarivanje djeteta

Miljana Kecmanović je okrivljena za zanemarivanje i zlostavljanje djeteta, odnosno svog sina koji je počinio masakr u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Tanjug

Prvo ročište, u ponovljenom postupku, bilo je otvoreno za javnost. Međutim, nakon toga je donijeta odluka da suđenje bude zatvoreno za javnost radi zaštite maloljetnika u ovom postupku.

Jezive riječi dječaka ubice: Svjedočenje koje je šokiralo sud

Dječak-ubica je ponovo svjedočio protiv roditelja, a ovaj put je rekao da ostaje pri svemu što je ranije izrekao.

Ipak, za razliku od prethodnog svjedočenja, ovaj put je rekao da njegovi roditelji “nisu odgovorni” za ono što je učinio 3. maja i da sada to shvata jer je, kako je rekao, sazreo i porastao.

On je govorio pred sudom da je “vrlina biti hladan i bez emocija”, da je očeve pištolje tražio samo u spavaćoj sobi gdje ih je i pronašao, te da je istraživao psihopate i proučavao psihopatsko ponašanje nakon što ga je otac nazvao psihopatom.

Potresna svjedočenja: Roditelji nisu pogledali fotografije ubijene djece

Sudsko vijeće je odlučilo da iznošenje završnih riječi, za razliku od cijelog procesa, bude otvoreno za javnost.

Jedan od najpotresnijih trenutaka nedavnog gostovanja Ninele Radičević i Anđelka Aćimovića u jednoj emisiji odnosio se na opis ponašanja optuženih roditelja tokom prikazivanja dokaznog materijala na suđenju.

Snimak poziva kao jedina emocija: Zaplakali samo kada se njihov sin prijavljivao

Radičević je ispričala da su tokom jednog od pretresa prikazivane fotografije sa uviđaja nakon masakra.

“Njima je prikazivana dokumentacija sa uviđaja. Mi govorimo o fotografijama sa mjesta zločina. Oni te slike nisu ni gledali. Gledali su u pod, u cipele, gdje god. I prvi put su zaplakali tek kada je pušten snimak poziva policiji, kada se njihov sin prijavljivao. To je bio trenutak kada su pustili suzu. Prije toga, tokom cijelog materijala koji je prikazivan, nije bilo nikakve reakcije,” istakla je sagovornica, prenosi Kurir.

Američka Carinska i granična služba (CBP) izdala je nalog za zadržavanje (Withhold Release Order – WRO) protiv kompanije Serbia Zijin Copper D.O.O., kojim se odmah obustavlja ulazak u Sjedinjene Američke Države bakra i proizvoda od bakra proizvedenih u toj kompaniji.

CBP je saopštio da će službenici na svim američkim ulaznim tačkama zadržavati pošiljke navedenih proizvoda zbog dokaza koji, prema ocjeni agencije, ukazuju na upotrebu prisilnog rada u njihovoj proizvodnji. Odluka je donesena na osnovu odredbi člana 1307 američkog Zakona o carinama, kojim se zabranjuje uvoz robe proizvedene prisilnim radom.

„Američki proizvođači suočavaju se s nelojalnom konkurencijom kada strane kompanije smanjuju troškove korištenjem prisilnog rada“, izjavila je izvršna pomoćnica komesara Kancelarije za trgovinu CBP-a Susan S. Thomas.

„Sprovođenjem zakona protiv prisilnog rada CBP štiti ljudska prava, ali i ekonomsku bezbjednost naše zemlje“, navela je ona.

Prema saopštenju CBP-a, istraga agencije uključivala je analizu izjava radnika, fotografija, bilješki sa terenskih razgovora, snimaka tekstualnih poruka, izvještaja nevladinih organizacija, medijskih izvještaja i akademskih istraživanja.

CBP tvrdi da prikupljeni materijal ukazuje na šest indikatora prisilnog rada prema kriterijumima Međunarodne organizacije rada (ILO): zloupotrebu ranjivosti radnika, uskraćivanje zarada, zastrašivanje i prijetnje, ograničavanje kretanja, zadržavanje ličnih dokumenata i prekomjeran prekovremeni rad.

Agencija navodi da podaci o trgovini pokazuju da su proizvodi Serbia Zijin Copper već uvoženi ili postoji vjerovatnoća njihovog uvoza u SAD.

CBP je saopštio da je ovo četvrti nalog za zadržavanje robe izdat u fiskalnoj 2026. godini.

Posljednjih godina američke vlasti više puta su preduzimale slične mjere protiv kompanija iz različitih zemalja, uključujući i pojedine kineske investicije u Srbiji. Krajem 2025. godine CBP je izdao sličan nalog protiv fabrike guma Linglong u Zrenjaninu, takođe navodeći indicije o prisilnom radu migrantnih radnika.

Pojedine kompanije iz sastava kineske grupacije Zijin i ranije su se našle na američkim listama povezanih sa navodima o prisilnom radu i to u kineskoj pokrajini Sinđang, što je kompanija odbacivala uz tvrdnju da posluje u skladu sa domaćim zakonima i međunarodnim standardima rada.

U saopštenju CBP-a nije navedena reakcija kompanije Serbia Zijin Copper na odluku američkih vlasti.

Prema pravilima CBP-a, uvoznici čije pošiljke budu zadržane mogu ih izvesti iz SAD ili uništiti, ali mogu i pokušati da dokažu da roba nije proizvedena korištenjem prisilnog rada.

CBP navodi da informacije o mogućem prisilnom radu prima od državnih institucija, nevladinih organizacija, medija i građana, te da svako ko raspolaže relevantnim podacima može podnijeti prijavu putem portala agencije.

Američki OFAK produžio je licencu mađarskom MOL-u za pregovore o kupovini ruskog udjela u NIS-u do 1. jula, a produžena je i operativna licenca za rad srpske kompanije.

OFAK je juče do istog roka produžio i operativnu licencu NIS-u, čime je srpskoj kompaniji omogućen nastavak rada.

Obje prethodne licence, koje odlažu provođenje američkih sankcija, važile su do 16. juna.

Ministar rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović potpisala je juče ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem NIS-om, koji će stupiti na snagu ako MOL i ruski “Gaspromnjeft” postignu dogovor i to odobri američki OFAK.

Ugovorom se predviđa da Srbija kupi dodatnih pet odsto akcija u NIS-u i rad rafinerije od najmanje 10 godina u kapacitetu u kojem je radila četiri godine prije uvođenja američkih sankcija.