Connect with us

Region

VUČIĆ O BAJDENOVOM POTEZU KOJI ĆE IMATI DALEKOSEŽNE POSLJEDICE Njegov akt je promijenio sve, sada i Evropa pristupa istim mjerama

Aleksandar Vučić rekao je iz Davosa da u zemljama regiona postoji pad entuzijazma za ulazak u EU, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – prije svega zbog političkih zahtjeva koji dolaze.

Govoreći o ekonomskoj situaciji, Vučić ističe da nećemo moći da računamo na ogroman priliv evropskih investicija i veliku podršku koju smo imali ranije, već ćemo morati da se oslonimo „na svoje snage“. U petak ga, kaže, očekuje vrlo težak razgovor sa „velikom petorkom“. Njih zanima kako Kosovo da bude primljeno u međunarodne organizacije, to je smisao, i kako Srbija da se odrekne Kosova, kaže Vučić ističući da se nada da će razgovori biti manje teški nego što očekuje.

Aleksandar Vučić je, u intervjuu za RTS, rekao da se tokom Svetskog ekonomskog foruma u Davosu trudio da ima racionalan pristup.

– Naravno, govorili su predstavnici svih zemalja, plus predstavnik privremenih institucija u Prištini, i ono što je bilo jasno to je da postoji pad entuzijazma za ulazak u EU u zemljama regiona, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. To je prije svega zbog političkih zahtjeva koji dolaze, a tiču se ili nacionalnog identiteta ili teritorijalnog pitanja – naveo je Vučić.

Kako kaže, trudili su se da vide i neke druge stvari koje su važne.

Rast u evrozoni i EU će biti između 0,5 i 0,7 posto i to u narednih nekoliko godina, ukoliko ne dođe do brzog zaustavljanja rata u Ukrajini. Što znači da nećemo moći da računamo na ogroman priliv evropskih investicija, ni na toliko veliku podršku koju smo imali ranije, već da se oslonimo na svoje snage i vidimo šta je to što sami možemo da radimo – kaže Vučić.

Govorio je, ističe, i o „lažnim optužbama koje postoje u toj kampanji protiv Srbije“.
– Kako će ruske sluge da napadnu iz Beograda sve u regionu a da niko nije rekao izvinite, ali sam govorio i o perspektivama Srbije, o daljem privlačenju investicija, o svemu onome što je dalje pred nama. Trudio sam se da racionalizujem stvari, iako je to ovde uvijek teško. Meni je drago što smo uvijek ovde zastupljeni, ali ovo je postao klub istomišljenika – svi oni koji nisu su ustvari izuzeci koji samo potvrđuju pravilo. I po pitanju rusko-ukrajinske krize gde nema nimalo realnog i racionalnog pristupa, već prosto je ideološki zasnovano, ali i po pitanju KiM gde takođe niko ne želi da čuje šta ni kaže međunarodno pravo, ni kakve rezolucije postoje već imaju njihov interes i njihovu silu i to je to – rekao je predsjednik.

Odgovorio je i na pitanje da li je imao priliku da razgovara sa premijerom privremenih institucija u Prištini.

– Ne, ja sam namerno pustio, pošto neki kažu gdje su me smjestili, oni su me molili da sjednem u prve redove, ja se namerno izdvojim negdje u ćošak, pa ih slušam. Onda ja govorim, pa svi moraju da se okrenu i da slušaju. Nisam imao priliku, mi razgovaramo u Briselu, ne znam ni šta da razgvovaram sa njim. Ja ne smijem zbog čedom haus rul da govorim šta je on govorio,a li bilo bi interesantno – možda će se jednog dana naći neko mestuo u nekoj knjizi, pa bar da parafraziram. Ali možete da zamislite – ističe Vučić.

Na pitanje šta očekuje od sutrašnje posjete „velike petorke“ koja dolazi u Beograd, među kojima su specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak, savjetnik francuskog predstavnika, njemačkog kancelara – odgovara: „Veoma težak razgovor, jedan od najvažnijih razgovora koje smo imali u prethodnim godinama i koje ćemo imati“.

– Vrlo, vrlo težak razgovor… Nadam se da će biti pomaka, i da će razgovori biti malo manje teški od onoga što očekujem, ali to je samo moje pusto nadanje. Što se tiče naroda na KiM, ne mislim da to njih posebno interesuje, njih interesuje kako Kosovo da bude primljeno u međunarodne organizacije, to je smisao, i kako Srbija da se odrekne Kosova – kaže Vučić.

Pred sutrašnji dolazak posrednika oglasio se i specijalni izaslanik njemačke Manuel Saracin, i iznio stav Berlina da Srbija ne može da postane članica Unije ako ne prizna Kosovo i da se zalaže za učešće Srba u kosovskim institucijama.

Vučić je na to rekao da se on takođe zalaže za učešće Srba u kosovskim institucijama i da se za to zalagao deset godina.

– I oni su bili dio kosovskih institucija ali problem je što neki krše Briselski sporazum, istovremeno su počeli da hapse Srbe ni zbog čega i da ih optužuju za terorizam… Počeli su da zabranjuju ljudima da izlaze na birališta, elementarna demokratska, ljudska prava, da zauzimaju opštinske izborne komisije na silu specijalnim jedinicama, da bi 12 sati posle toga otkazali te iste izbore, što su takođe znali i prije toga. Počeli da zabranjuju dovoz ljekova u bolnicu u Mitrovicu. Počeli da izmišljaju trikove ne bi li izazvali neke incidente, novu provokaciju i za lične karte i za tablice, a na kraju krajeva uslov za ulazak u kosovske institucije bio je formiranje Zajednice srpskih opština, a deset godina nije formirana. Ja sam siguran da Zaracin zna šta su uslovi, a sad, to što malo više voli da bude na drugoj strani nije ništa neočekivano, a svakako nije ništa novo – rekao je Vučić.

Komentarišući razgovor sa premijerom hrvatske Andrejom Plenkovićem, predsjednik je rekao da je dobro da se razgovara.
– Gotovo sve teme smo otvorili, političke i ekonomske, i razgovarali o konkretnim stvarima koje zajednički možemo da radimo u budućnosti – od infrastrukturnih, saobraćajnih projekata, nekih drugih stvari koje ljudima treba da olakšaju život. Ja ne mislim da treba da radimo na velikim pričama, uz pompu, oduševljenje i tako dalje, ali kada radimo na malim koracima i kada stvari menjamo u interesu građana, onda mislim da je to dobra vijest – kaže Vučić.

Komentarisao je i to što je u centru pažnje odluka evropskog parlamenta da pokrene istragu protiv komesara Varheljija – a danas se oglasila Stranka slobode i pravde koja je podržala tu odluku, tvrdeći da su oni ukazivali na probleme i o stavu prema slobodi medija i vladavini prava.

– Ja sam sada čuo da neko iz Srbije može da podrži istragu protiv Varheljija. Žao mi je zbog toga, mislim da je to krajnje neodgovorno… Hoću da ljudi shvate o čemu je riječ. Skupili su se neki koji sve što su radili, sve amandmane koji su osvajali, su ogoljeni antisrpski amandmani. Neskriveno. Cijela rezolucija, sve je pravljeno samo da bi se uradilo nešto protiv Srbije. Onda ste našli jedinog komesara koji nije bio antisrpski orijentisan. Pretjerao sam, ali jedan od rijetkih, ali nađete nekog iz Srbije koji hoće da podrže akciju onih koji jesu antisrpski orjentisani koje znamo – od Fon Kramon do ne znam ni ja koga sve, koji podržavaju akciju protiv Varheljija, onda se i u Srbiji nađe neko ko podržava akciju protiv nekoga ko je pomagao i Srbiji i svim ostalima na Zapadnom Balkanu. To je stvarno teatar apsurda koji živimo. To pokazuje da je nekima vlast sve u životu a ne interesi svoje zemlje – rekao je Vučić.

Ističe da je Varhelji jedan od ljudi koji ništa nažao Srbiji nije učinio.

– Ako mu je to grijeh, onda je stvarno zgriješio i onda će ta istraga dati izvanredne rezultate. Kad govorite o vladavini prava, Vlada je juče usvojila te predloge pravosudnih zakona za koje smo dobili sve moguće pohvale, i EU i Venecijanske komisije i Saveta evrope. To nigde to nije vijest, možda je Varhelji kriv i za to, jer nikoga ne interesuje za ono što postignemo sa Evropskom unijom – dodaje predsjednik.

Vučić je govorio i o trenutnoj ekonomskoj situaciji u svetu i o njenom uticaju na Srbiju. U tom kontekstu, ističe, akt predsjednika SAD Džozefa Bajdena je promijenio sve, kao i rat u Ukrajini.

– U kom oni ulažu 430 milijardi dolara, dakle u industriju čipova, a Meksiko i Kanada rade proizvodnju, gdje Evropa u hajtek industriji ne može da prati Ameriku i Kinu, jer negdje oko 9,8 ukupne proizvodnje čipova je na Evropskom tlu, slično se dešava i sa litijumom jer Amerika i Kina kontrolišu najveći deo proizvodnje baterija u svijetu, ali i Evropa mora da nađe svoje resurse. Amerika je tu pristupila i protekcionizmu, sada će i Evropa da pristupi istim mjerama. Sjećate se koliko je nama bilo zabranjeno da ulažemo u Er Srbiju i sve kompanije zbog tzv. nedozvoljene državne pomoći, tako da će sada biti sipajte pare koliko možete, ali suština je kako da održimo rast na 2,5 posto jer će Evropa će ići na plus 0,7 – kaže Vučić.

Ističe da se mora razmišljati o tome kako da se privuku investicije sa različitih strana.

– Imao sam priliku da razgovaram sa južnokorejskim predsednikom, njihovom Hjundai grupom, ali sa onim, iz onoga što je nešto poput privredne komore, ali mnogo važnije nego privredna komora kod nas, jer oni imaju direktan uticaj na ulaganja i nadam se da ćemo privući korejske investicije, i moramo da se dalje razvijamo, rad, rad i to je to – poručuje Vučić.

(RTS)

Related Topics:

Region

VRAĆA SE OBAVEZAN VOJNI ROK U SRBIJU: Evo ko mora da ga služi, a ko ne

Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović potvrdio je nedavno da Vojska Srbije radi na pripremama za služenje obaveznog vojnog roka i da će on trajati 75 dana.

“Otpočeli smo sa nabavkom pojedinih materijalnih sredstava kao što je uniforma, kao što je naoružanje, proračuni, utroška, municija za tu aktivnost”, rekao je načelnik, dodajući da se samo čeka donošenje zakona koji će sve to i formalno potvrditi, pa da može da počne.

Za sada, pravna procedura, uključujući usvajanje zakona i rješavanje pitanja prigovora savjesti, nije završena. Ukoliko se obavezno služenje uvede, predviđeno je da bi se oni sa prigovorom savjesti opredjeljivali za civilno služenje bez oružja.

Obavezni vojni rok bi se odnosio na muškarce.

Za žene bi i dalje ostala opcija dobrovoljnog služenja.

Planira se i uvođenje specifičnih oblika služenja za mlade ljude sa tehničkim i tehnološkim znanjima, koji bi mogli da služe u jedinicama koje zahtijevaju takve vještine (npr. upravljanje dronovima).

Ko bi bio izuzet?

Na osnovu najava o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, kao i na osnovu ranijih zakonskih rješenja, mogu se izdvojiti sljedeće kategorije lica koja ne bi morala da služe:

Lica nesposobna za vojnu službu: Na osnovu ljekarskih i psiholoških pregleda koje sprovode vojne i civilne zdravstvene ustanove, utvrđuje se zdravstvena sposobnost regruta. Osobe koje budu ocijenjene kao “nesposobne” za vojnu službu ne bi morale da služe vojni rok. U obzir se uzimaju fizički i mentalni zdravstveni problemi, kao i određena fizička stanja.

Prigovor savjesti: Ovo je ustavno pravo. Osobe koje iz vjerskih, moralnih ili drugih razloga savjesti ne žele da služe vojni rok sa oružjem, mogu da podnesu zahtjev za civilno služenje. Iako detalji novog zakona nisu poznati, u ranijim rešenjima civilno služenje je trajalo duže od služenja sa oružjem, ali bez upotrebe oružja.

Jedini hranilac porodice: U ranijem periodu, lica koja su bila jedini hranitelji porodice mogla su da odlože ili da budu oslobođena služenja vojnog roka. Očekuje se da bi slične odredbe mogle biti ponovo usvojene.

Dvojni državljani: U zavisnosti od međunarodnih ugovora i zakonskih rješenja, lica sa dvojnim državljanstvom koja su regulisala vojnu obavezu u drugoj državi čiji su državljani, mogu biti oslobođena služenja u Srbiji, pod uslovom da ispune određene uslove.

Određene starosne grupe: Vojna obaveza prestaje za muškarce sa navršenih 60 godina života, a za žene sa 50 godina. Takođe, postoji mogućnost da se služenje vojnog roka odloži do navršavanja 27. godine života, piše “Telegraf”.

Nastavi čitati

Region

ISTRAGA PADA NADSTREŠNICE: Podignuta optužnica protiv Gorana Vesića i još 12 osoba

Više javno tužilaštvu u Novom Sadu optužilo je 13 osoba, među kojima i Gorana Vesića, bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, povodom rušenja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu prilikom čega je život izgubilo 16 osoba, a jedna osoba je teško povrijeđena.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je dana 16.9.2025. godine, u skladu sa zakonom, podiglo Optužnicu protiv trinaest optuženih zbog opravdane sumnje da su učinili krivična djela koja se pravno kvalifikuju kao teška djela protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika – saopšteno je iz Tužilaštva.

Dodaju da je u dopuni istražnog postupa u potpunosti postupilo po Odluci Vijeća Višeg suda u Novom Sadu br. KV. 1408/24 koja je dostavljena ovom tužilaštvu 11. aprila 2025. godine.

– Poslednja istražna radnja je preduzeta dana 12. septembra 2025. godine, nakon čega je dana 15. septembra 2025. godine donijeta Naredbu o završetku dopune istrage čime je okončan istražni postupak – dodaju.

Goran Vesić
FOTO: ZORAN ILIĆ/RINGIER

Tokom istrage, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je, kako navode postupalo u okvirima svojih nadležnosti i u interesu istrage.

Dodaju da je optužnicom je obuhvaćeno trinaest optuženih G.V, bivši ministar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, J.T. bivši v.d. generalnog direktora “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., A.D. bivši v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, N.Š. bivši generalni direktor “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., S.N. odgovorni projektanta građevinske konstrukcije, M.J. glavni projektant idejnog projekta, Lj.M.M. glavni projektant projekta za građevinsku dozvolu, M.S. izvestilac Republičke revizione komisije, J.S.M. lice odgovorno za tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu, Z.S.M. i D.J. lica odgovornih za izvođenje građevinskih radova, M.G. i D.T. lica odgovornih za stručni nadzor nad izvođenjem radova.

Na teren im se stavlja da su zbog krivičnih djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

OSTAJEMO BEZ ČUVENE ČOKOLADE! Gasi li se u tišini poznata ex-yu fabrika?

Otkad su sredinom oktobra prošle godine vlasničke promjene u Zvečevu zacementirane skidanjem njegovih dionica sa Zagrebačke berze, požeška konditorska industrija potpuno je iščeznula iz medija, ništa se ne čuje o tome što se u njoj događa.

Jedini službeni izvor tako su podaci o lanjskom poslovanju objavljeni na portalu Poslovna.hr, a na temelju finansijskog izvještaja Zvečeva. Iz njih pak nije posve jasno ide li požeška tvornica prema kraju svog postojanja ili je novi vlasnik na neobičan način vodi prema njenom novom početku, piše Lider.

U proljeće prošle godine dotadašnji većinski vlasnik Zvečeva Zdravko Alvir prodao je svoj vlasnički udio firmi Felxway Adriatic čiji je osnivač kompanija Flexway sa sjedištem u Dubaiju, a u vlasništvu ruskoga milijardera nastanjenog u Australiji Denisa Štengelova.

Kako je Štengelov, među ostalim, vlasnik lanca maloprodajnih trgovina Jarče! s oko hiljadu supermarketa u Rusiji, očekivalo se da će Zvečevo prosperirati na proizvodnji slatkiša za taj lanac, to više što je u prethodnome periodu steklo sasvim lijepu reputaciju kao proizvođač privatnih trgovačkih marki za više velikih maloprodajnih lanaca u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji, na čemu je dosta godina ostvarivalo više od pola prihoda od prodaje.

Nisu jasni planovi novog vlasnika
Međutim, s dolaskom novoga vlasnika lani su u Požegu došle i nove strateške odluke o daljnjem smjeru poslovanja, a jedna od njih je, kako neslužbeno saznaje Lider, i to da se posve prestanu proizvoditi privatne robne marke.

O tome čime će se prihod od toga nadoknaditi, ne zna se ništa. Kako bilo, ta je odluka već u prošloj godini rezultirala padom prihoda od devet posto u odnosu na godinu prije te iskazanim gubitkom u poslovanju od 6,1 miliona eura, iznosom koji je blizu polovine lanjskih prihoda (13,2 miliona eura).

O važnosti Zvečeva za lokalnu zajednicu
BiznisInfo.ba podsjeća da je Zvečevo decenijama bilo jedan od simbola Požege i cijele Slavonije, ne samo kroz prepoznatljive brendove, nego i kroz ekonomski značaj. Kompanija je u svojim najboljim danima zapošljavala više od 1.000 radnika i činila okosnicu lokalne industrije.

Svaka promjena vlasništva ili strategije direktno utiče na lokalnu ekonomiju, pa se u javnosti s pravom postavlja pitanje kako će novi poslovni planovi uticati na Požegu i okolne gradove.

Širi trend u industriji
Odluka da se prekine proizvodnja privatnih robnih marki događa se u trenutku kada je evropska konditorska industrija pod velikim pritiskom. Troškovi sirovina, posebno kakaa, bilježe rekordne vrijednosti, dok potrošači sve više traže proizvode više kvalitete ili zdravije alternative.

Mnoge kompanije u EU, poput Nestléa i Ferrera, ulažu u inovacije i premium linije proizvoda kako bi se prilagodile tim trendovima. Ako Zvečevo ne pronađe novi, održivi model poslovanja, rizikuje da izgubi konkurentnost na tržištu.

Neizvjesnost oko planova novog vlasnika
S obzirom na to da je vlasnik Zvečeva Denis Štengelov istovremeno prisutan i na tržištima Rusije, Australije i Bliskog istoka, analitičari ističu da bi njegov plan mogao biti usmjeren na izvoz proizvoda na istočna tržišta, koja nude potencijal za rast.

Međutim, šutnja uprave i izostanak jasne komunikacije prema javnosti i zaposlenima stvara prostor za spekulacije i strah. Bez jasne strategije, teško je procijeniti hoće li Zvečevo postati regionalni izvozni centar ili će se suočiti s daljnjim padom proizvodnje.

Ključni period za kompaniju
Pred Zvečevom je period ključnih odluka. Kompanija koja je decenijama gradila ime kroz proizvode koji su obilježili djetinjstva mnogih generacija sada stoji pred raskrsnicom – između mogućnosti za obnovu i modernizaciju ili postepenog gašenja proizvodnje.

Od poteza novog vlasnika i podrške lokalne zajednice zavisi hoće li Požega zadržati jednog od svojih najpoznatijih industrijskih brendova bivše Jugoslavije, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Aktuelno