Connect with us

Region

VUČIĆ O BAJDENOVOM POTEZU KOJI ĆE IMATI DALEKOSEŽNE POSLJEDICE Njegov akt je promijenio sve, sada i Evropa pristupa istim mjerama

Aleksandar Vučić rekao je iz Davosa da u zemljama regiona postoji pad entuzijazma za ulazak u EU, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – prije svega zbog političkih zahtjeva koji dolaze.

Govoreći o ekonomskoj situaciji, Vučić ističe da nećemo moći da računamo na ogroman priliv evropskih investicija i veliku podršku koju smo imali ranije, već ćemo morati da se oslonimo „na svoje snage“. U petak ga, kaže, očekuje vrlo težak razgovor sa „velikom petorkom“. Njih zanima kako Kosovo da bude primljeno u međunarodne organizacije, to je smisao, i kako Srbija da se odrekne Kosova, kaže Vučić ističući da se nada da će razgovori biti manje teški nego što očekuje.

Aleksandar Vučić je, u intervjuu za RTS, rekao da se tokom Svetskog ekonomskog foruma u Davosu trudio da ima racionalan pristup.

– Naravno, govorili su predstavnici svih zemalja, plus predstavnik privremenih institucija u Prištini, i ono što je bilo jasno to je da postoji pad entuzijazma za ulazak u EU u zemljama regiona, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. To je prije svega zbog političkih zahtjeva koji dolaze, a tiču se ili nacionalnog identiteta ili teritorijalnog pitanja – naveo je Vučić.

Kako kaže, trudili su se da vide i neke druge stvari koje su važne.

Rast u evrozoni i EU će biti između 0,5 i 0,7 posto i to u narednih nekoliko godina, ukoliko ne dođe do brzog zaustavljanja rata u Ukrajini. Što znači da nećemo moći da računamo na ogroman priliv evropskih investicija, ni na toliko veliku podršku koju smo imali ranije, već da se oslonimo na svoje snage i vidimo šta je to što sami možemo da radimo – kaže Vučić.

Govorio je, ističe, i o „lažnim optužbama koje postoje u toj kampanji protiv Srbije“.
– Kako će ruske sluge da napadnu iz Beograda sve u regionu a da niko nije rekao izvinite, ali sam govorio i o perspektivama Srbije, o daljem privlačenju investicija, o svemu onome što je dalje pred nama. Trudio sam se da racionalizujem stvari, iako je to ovde uvijek teško. Meni je drago što smo uvijek ovde zastupljeni, ali ovo je postao klub istomišljenika – svi oni koji nisu su ustvari izuzeci koji samo potvrđuju pravilo. I po pitanju rusko-ukrajinske krize gde nema nimalo realnog i racionalnog pristupa, već prosto je ideološki zasnovano, ali i po pitanju KiM gde takođe niko ne želi da čuje šta ni kaže međunarodno pravo, ni kakve rezolucije postoje već imaju njihov interes i njihovu silu i to je to – rekao je predsjednik.

Odgovorio je i na pitanje da li je imao priliku da razgovara sa premijerom privremenih institucija u Prištini.

– Ne, ja sam namerno pustio, pošto neki kažu gdje su me smjestili, oni su me molili da sjednem u prve redove, ja se namerno izdvojim negdje u ćošak, pa ih slušam. Onda ja govorim, pa svi moraju da se okrenu i da slušaju. Nisam imao priliku, mi razgovaramo u Briselu, ne znam ni šta da razgvovaram sa njim. Ja ne smijem zbog čedom haus rul da govorim šta je on govorio,a li bilo bi interesantno – možda će se jednog dana naći neko mestuo u nekoj knjizi, pa bar da parafraziram. Ali možete da zamislite – ističe Vučić.

Na pitanje šta očekuje od sutrašnje posjete „velike petorke“ koja dolazi u Beograd, među kojima su specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak, savjetnik francuskog predstavnika, njemačkog kancelara – odgovara: „Veoma težak razgovor, jedan od najvažnijih razgovora koje smo imali u prethodnim godinama i koje ćemo imati“.

– Vrlo, vrlo težak razgovor… Nadam se da će biti pomaka, i da će razgovori biti malo manje teški od onoga što očekujem, ali to je samo moje pusto nadanje. Što se tiče naroda na KiM, ne mislim da to njih posebno interesuje, njih interesuje kako Kosovo da bude primljeno u međunarodne organizacije, to je smisao, i kako Srbija da se odrekne Kosova – kaže Vučić.

Pred sutrašnji dolazak posrednika oglasio se i specijalni izaslanik njemačke Manuel Saracin, i iznio stav Berlina da Srbija ne može da postane članica Unije ako ne prizna Kosovo i da se zalaže za učešće Srba u kosovskim institucijama.

Vučić je na to rekao da se on takođe zalaže za učešće Srba u kosovskim institucijama i da se za to zalagao deset godina.

– I oni su bili dio kosovskih institucija ali problem je što neki krše Briselski sporazum, istovremeno su počeli da hapse Srbe ni zbog čega i da ih optužuju za terorizam… Počeli su da zabranjuju ljudima da izlaze na birališta, elementarna demokratska, ljudska prava, da zauzimaju opštinske izborne komisije na silu specijalnim jedinicama, da bi 12 sati posle toga otkazali te iste izbore, što su takođe znali i prije toga. Počeli da zabranjuju dovoz ljekova u bolnicu u Mitrovicu. Počeli da izmišljaju trikove ne bi li izazvali neke incidente, novu provokaciju i za lične karte i za tablice, a na kraju krajeva uslov za ulazak u kosovske institucije bio je formiranje Zajednice srpskih opština, a deset godina nije formirana. Ja sam siguran da Zaracin zna šta su uslovi, a sad, to što malo više voli da bude na drugoj strani nije ništa neočekivano, a svakako nije ništa novo – rekao je Vučić.

Komentarišući razgovor sa premijerom hrvatske Andrejom Plenkovićem, predsjednik je rekao da je dobro da se razgovara.
– Gotovo sve teme smo otvorili, političke i ekonomske, i razgovarali o konkretnim stvarima koje zajednički možemo da radimo u budućnosti – od infrastrukturnih, saobraćajnih projekata, nekih drugih stvari koje ljudima treba da olakšaju život. Ja ne mislim da treba da radimo na velikim pričama, uz pompu, oduševljenje i tako dalje, ali kada radimo na malim koracima i kada stvari menjamo u interesu građana, onda mislim da je to dobra vijest – kaže Vučić.

Komentarisao je i to što je u centru pažnje odluka evropskog parlamenta da pokrene istragu protiv komesara Varheljija – a danas se oglasila Stranka slobode i pravde koja je podržala tu odluku, tvrdeći da su oni ukazivali na probleme i o stavu prema slobodi medija i vladavini prava.

– Ja sam sada čuo da neko iz Srbije može da podrži istragu protiv Varheljija. Žao mi je zbog toga, mislim da je to krajnje neodgovorno… Hoću da ljudi shvate o čemu je riječ. Skupili su se neki koji sve što su radili, sve amandmane koji su osvajali, su ogoljeni antisrpski amandmani. Neskriveno. Cijela rezolucija, sve je pravljeno samo da bi se uradilo nešto protiv Srbije. Onda ste našli jedinog komesara koji nije bio antisrpski orijentisan. Pretjerao sam, ali jedan od rijetkih, ali nađete nekog iz Srbije koji hoće da podrže akciju onih koji jesu antisrpski orjentisani koje znamo – od Fon Kramon do ne znam ni ja koga sve, koji podržavaju akciju protiv Varheljija, onda se i u Srbiji nađe neko ko podržava akciju protiv nekoga ko je pomagao i Srbiji i svim ostalima na Zapadnom Balkanu. To je stvarno teatar apsurda koji živimo. To pokazuje da je nekima vlast sve u životu a ne interesi svoje zemlje – rekao je Vučić.

Ističe da je Varhelji jedan od ljudi koji ništa nažao Srbiji nije učinio.

– Ako mu je to grijeh, onda je stvarno zgriješio i onda će ta istraga dati izvanredne rezultate. Kad govorite o vladavini prava, Vlada je juče usvojila te predloge pravosudnih zakona za koje smo dobili sve moguće pohvale, i EU i Venecijanske komisije i Saveta evrope. To nigde to nije vijest, možda je Varhelji kriv i za to, jer nikoga ne interesuje za ono što postignemo sa Evropskom unijom – dodaje predsjednik.

Vučić je govorio i o trenutnoj ekonomskoj situaciji u svetu i o njenom uticaju na Srbiju. U tom kontekstu, ističe, akt predsjednika SAD Džozefa Bajdena je promijenio sve, kao i rat u Ukrajini.

– U kom oni ulažu 430 milijardi dolara, dakle u industriju čipova, a Meksiko i Kanada rade proizvodnju, gdje Evropa u hajtek industriji ne može da prati Ameriku i Kinu, jer negdje oko 9,8 ukupne proizvodnje čipova je na Evropskom tlu, slično se dešava i sa litijumom jer Amerika i Kina kontrolišu najveći deo proizvodnje baterija u svijetu, ali i Evropa mora da nađe svoje resurse. Amerika je tu pristupila i protekcionizmu, sada će i Evropa da pristupi istim mjerama. Sjećate se koliko je nama bilo zabranjeno da ulažemo u Er Srbiju i sve kompanije zbog tzv. nedozvoljene državne pomoći, tako da će sada biti sipajte pare koliko možete, ali suština je kako da održimo rast na 2,5 posto jer će Evropa će ići na plus 0,7 – kaže Vučić.

Ističe da se mora razmišljati o tome kako da se privuku investicije sa različitih strana.

– Imao sam priliku da razgovaram sa južnokorejskim predsednikom, njihovom Hjundai grupom, ali sa onim, iz onoga što je nešto poput privredne komore, ali mnogo važnije nego privredna komora kod nas, jer oni imaju direktan uticaj na ulaganja i nadam se da ćemo privući korejske investicije, i moramo da se dalje razvijamo, rad, rad i to je to – poručuje Vučić.

(RTS)

Region

VUČIĆ POLOŽIO CVIJEĆE u spomen-parku u Malom Orašju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić položio je danas cvijeće u spomen-parku u Malom Orašju na mjestu ubistva Nemanje Stevanovića, Lazara Milovanovića, Marka Mitrovića, Aleksandra Milovanovića, Nikole Milića i Petra Mitrovića.

-Sa najdubljim pijetetom odajem poštu nevinim žrtvama bezumnog pohoda koji je iza sebe ostavio očaj, tugu i pustoš. Kao roditelj, osećam ogroman bol zbog izgubljenih života i delim patnju porodica koje su ostale bez najvrednijeg blaga, bez svoje dece. Kao predsednik, obećavam da država neće dozvoliti zločin bez kazne, pobedu zla nad pravdom i zverstva nad čovečnošću. Neka počivaju u miru – napisao je predsednik Vučić na Instagramu buducnostsrbije.av.

U selima Malo Orašje i Dubona 4. maja prije godinu dana ubijeno je devetoro, a ranjeno 12, uglavnom mladih ljudi.

Narednog dana uhapšen je osumnjičeni za masovno ubistvo Uroš Blažić.

Nastavi čitati

Region

PRAVDA SPORA, ALI DOSTIŽNA! Bivšem pomoćniku ministra određen jednomjesečni pritvor

Zagrebački sud odredio je jednomjesečni pritvor bivšem pomoćniku hrvatskog ministra kulture Davoru Trupkoviću, koji je uhapšen juče zbog korupcije po zahtjevu Kancelarije evropskog javnog tužioca.

Bivši dekan i profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu Almin Đapo i Boško Pribičević, osumnjičeni da su Trupkoviću dali mito od 39.000 evra u vezi sa poslom procjene štete na objektima kulture oštećenim u zemljotresu 2020. godine, pušteni su uz mjere zabrane približavanja i komuniciranja sa svjedocima.
Trupkoviću je određen istražni zatvor zbog opasnosti od uticaja na svjedoke, prenosi HRT.
“Sud je utvrdio postojanje osnovane sumnje u odnosu na svu trojicu okrivljenika”, rekao je
delegirani evropski tužilac Vjekoslav Tolnaj.

Oni su uhapšeni juče u okviru istrage na Geodetskom fakultetu zbog preplaćivanja radova pri procjeni štete nakon zemljotresa i ispitani su u Kancelariji evropskog javnog tužioca, gdje su iznijeli svoju odbranu.

Evropski tužioci sumnjiče Trupkovića da je, kao šef tima za pregled i identifikaciju oštećenih zgrada, primio mito od 39.000 evra i pametni sat “epl voč” kako bi angažovao Geodetski fakultet na poslovima popisa i procjene štete na nepokretnim kulturnim dobrima, što je uključivalo i trodimenzionalno dokumentovanje oštećenja.
On je kao funkcioner u Ministarstvu kulture i medija znao da Geodetski fakultet nema dovoljno osposobljeni kadar ni opreme za obavljanje takvih poslova i da bi za to morao da angažuje jedno trgovačko društvo, prenose hrvatski mediji.

Ministarstvo kulture i medija Hrvatske isplatilo je Geodetskom fakultetu više od 2,5 miliona evra, a iznos od oko 800.000 evra knjižen je na teret Fonda solidarnosti EU.

Smatra se da je preplaćivanjem radova zbog prenaduvanih cijena nanesena šteta budžetu Hrvatske od preko milion evra, a zbog loše obavljenog posla i, u nekim slučajevima, nepostojanja trodimenzionalnih snimaka, te poslove su morale ponovno obavljati druge kompanije, što je dovelo do dodatnih troškova.

Nastavi čitati

Region

GODIŠNJICA MASOVNOG UBISTVA U “RIBNIKARU”: Sjećanje na dan kada je sve stalo

Na današnji dan prije godinu dana u OŠ. “Vladislav Ribnikar” u Beogradu trinaestogodišnji K.K. ubio je deset osoba – devetoro djece i čuvara škole. Ranjeno je nekoliko učenika i nastavnica istorije.

U masovnom ubistvu koje je trinaestogodišnjak započeo 3. maja 2023. godine u 8.41 ubijeni su: Mara Anđelković, Bojana Asović, Angelina Aćimović, Ana Božović, Adriana Dukić, Ema Kobiljski, Katarina Martinović, Sofija Negić, Andrija Čikić i Dragan Vlahović.

Učenik sedmog razreda Osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u Beogradu K. K. pucao je iz pištolja na obezbjeđenje škole, nastavnicu i učenike. Na licu mjesta ubijeno je osam učenika i radnik obezbjeđenja, dok je još jedna teško ranjena djevojčica kasnije podlegla povredama. Malojletnik je sam pozvao policiju i predao se. Privedeni su njegovi roditelji.

Vijest o pucnjavi na Vračaru, u školi u centru Beograda proširila se brzo i uznemirila sve građane Srbije. Roditelji, prijatelji djece koja idi u ovu školu počeli su da se okupljaju ispred ulaza ne bi li saznali nešto o svojoj djeci. Nažalost, neki od roditelja primili su tog 3. maja tragičnu vijest da im je dijete ubijeno.

Ulaz škole u narednim danima postao je mjesto okupljanja gdje su građani odavali poštu stradalima, palili svijeće, donosili cvijeće, igračke i ostavljali poruke za ubijene.

Mediji u regionu i svijetu prekidali su programe i izvještavali o ovom događaju.

Društvo je bilo u stanju šoka, a onda se naredne noći, između 4. i 5. maja, dogodilo novo masovno ubistvo u Duboni i Malom Orašju, gdje su takođe izgubljeni mladi životi.

Školska godina ranije je završena, a početak nove bio je u znaku sjećanja na ubijenu djecu.

U susret prvoj godišnjici masovnog ubistva O. Š. “Vladislav Ribnikar” objavila je na svom sajtu “In memoriam” posvećen nastradalim učenicima i radniku obezbjeđenja.

“Kada su prvi put došli u Ribnikar, kao prvaci, bili su radoznali i ponosni što kreću u školu. Tada smo im obećali da ćemo ih učiti i naučiti. Obećali smo da ćemo ih iz Ribnikara ispratiti kao tinejdžere, sigurne, slobodne i spremne za ono što ih u nastavku života čeka. Obećali smo da ćemo ih čuvati. I jesmo ih učili. I jesmo ih čuvali. Nismo ih sačuvali. Oprostite nam što nismo uspeli da ispunimo dato obećanje…”, navodi se, između ostalog, na sajtu škole.

Povodom godišnjice masovnog ubistva organizovan je program “Buđenje”, koji treba da označi početak višeslojnog procesa memorizacije u znak sjećanja na žrtve.

U svim školama u Srbiji od 7. do 10. maja biće organizovana Nedelja sećanja, podsjeća RTS.

Nastavi čitati

Aktuelno