Mađarski premijer Peter Mađar, u pismu upućenom predsjedavajućem Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, izrazio je uvjerenje da će prijateljstvo između BiH i Mađarske nastaviti da raste u narednom periodu.

Zahvalio je Bećiroviću na čestitki i poručio da želi jačati odnose s BiH.

Čestitka za izbore

“U ime mađarskog naroda i u svoje lično ime, želim izraziti iskrenu zahvalnost za Vaše ljubazno pismo čestitke povodom ishoda izbora održanih 12. aprila 2026. godine. Posvećeni smo produbljivanju naše saradnje u svim područjima, s ciljem jačanja bilateralnih odnosa i doprinosa stabilnosti Zapadnog Balkana”, naveo je mađarski premijer.

U tom cilju, kako je dodao, “Mađarska će voditi pragmatičnu vanjsku politiku utemeljenu na poštovanju, izgrađenu na međusobnom povjerenju i partnerstvu sa svim svojim partnerima”.

“Molim Vas da primite izraze mog najdubljeg poštovanja”, navedeno je u pismu.

Nezavisne

Sjednica Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS) biće održana danas u Banjaluci, na kojoj će se razmatrati ideja predsjednika te stranke Branka Blanuše da se svi oni koji žele da se bore protiv režima nađu u zajedničkoj koloni.

SDS, koja je još uvijek najjača opoziciona stranka, nalazi se pred izazovom da li će predvoditi kolonu nezadovoljnih režimom ili će pokleknuti pred pojedincima u vlastitim redovima koji su protiv ukrupljavanja opozicione scene smatrajući da u borbu protiv SNSD-ove mašinerije mogu ići sami, uz podršku malih stranaka.

Većinski dio SDS-ovih funkcionera, među kojima su i tri od četiri bivša predsjendika te stranke su za ukrupljavanje opozicije koju će voditi SDS.

Protiv te ideje nije ni PDP, druga opoziciona stranka koja je glavna poliitčka snaga sa još desetak malih stranaka u Pokretu sigurna Srpska koju predvodi banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković.

Ono što je zadnjih mjeseci vidno jeste da je utihnula opoziciona kritika protiv režima, jer se vodi “rat” unutar opozicije, gdje pojedinci ultimativno nastupaju i vode borbu o tome ko jeste pravi opozicionar, a ko to nije, kome pripada koja funkcija i ko ju je više zaslužio.

Da li će SDS imati danas snage da prevaziđe probleme unutar same stranke u kojoj su se pojedinci stavili iznad predsjednika i organa te stranke ili će podleći ucjenama onih koji bi na predstojeće izbore izašli sami sa dvije male stranke, jednom parlamentarnom i drugom ,koja je tek nastala.

“Kamen spoticanja” je lider PSS i PDP-a Draško Stanivuković, koji je zajedno sa predsjednikom SDS Brankom Blanušom, jedan od kandidata za dvije funkcije, predsjednika Republike Srpske i srpskog člana u Predsjedništvu BiH.

Stanivukovićeva popularnost i energija, očito su velika prepreka za pojedince u opoziciji, koji bi radije ostavili Milorada Dodika na vlasti u Republici Srpskoj nego išli u pobjedničku trku sa njim.

Stanivuković i njegov pokret su prihvatili SDS-ovu ponudu da formiraju zajedničku listu za NSRS i Parlament BiH, kao i mogućnost potpunog jedinstva sa SDS-om, kao najstarijom državotvornom strankom.

Očito je na SDS-u da procijeni, hoće li povući korak ka jačanju političkih snaga koje su protiv režima ili će zbog pojedinaca ostati da tavori na poliitčkoj sceni Republike Srpske, busajući se u prsa na osnovu stare slave da su oni najzaslužniji za nastanak Republike Srpske.

Za pobjedu opozicije treba jak SDS, ali bez obzira na želje, bez kohezije sa Draškom Stanivukovićem i njegovim pokretom teško će stići do tog cilja.

(BN)

Raspodjela 61 milion KM iz budžeta Republike Srpske lokalnim zajednicama izazvala je političke reakcije i otvorila pitanje kriterijuma po kojima je novac dodijeljen.

Ljubiša Krunić, član PSS, oštro je kritikovao ovakvu raspodjelu sredstava, tvrdeći da javni novac ne smije biti predmet političke selekcije niti sredstvo za nagrađivanje podobnih lokalnih vlasti.

On navodi da budžet Republike Srpske pune svi građani, bez obzira na to u kojoj lokalnoj zajednici žive i koju političku opciju podržavaju, zbog čega, kako ističe, razvoj ne bi smio zavisiti od stranačke pripadnosti lokalne vlasti.

“Ako su sredstva dodijeljena gotovo isključivo opštinama i gradovima u kojima vlast drži SNSD, onda se s pravom postavlja pitanje da li su svi građani jednaki pred institucijama i zakonom”, poručio je Krunić.

Dodaje da ovakav pristup produbljuje podjele među građanima i šalje poruku da pravo na razvoj nije zasnovano na stvarnim potrebama lokalnih zajednica, već na političkoj podobnosti.

Prema njegovim riječima, Republici Srpskoj su potrebni jasni kriterijumi za raspodjelu budžetskih sredstava, potpuna transparentnost i jednak tretman svih opština i gradova.

“Republika Srpska ne smije biti privatna svojina jedne stranke, već dom svih njenih građana”, zaključio je Krunić.