Connect with us

Politika

VUKOMANOVIĆ I SAVIĆ-BANJAC “Definicija femicida u Nacrtu zakona je dobra, ALI NEDOSTAJU SANKCIJE koje su propisane za ovo krivično djelo”

Definicija femicida u Nacrtu zakona o zaštiti nasilju u porodici i nasilju prema ženama koji je pripremila Vlada Republike Srpske, a koji će se na sljedećoj sjednici naći pred poslanicima je dobra, ali nedostaju sankcije koje su propisane za ovo krivično djelo.

Poručeno je ovo nakon sastanka poslanica PDP Narodnoj skupštini Republike Srpske sa predstavnicima udruženja za zaštitu žena, predstavnicima sigurnih kuća, kao i pravnika i aktivista. Na ovu temu organizovan je niz sastanaka sa stručnim licima, kako bi se došlo do što boljeg rješenja kada je ova tema u pitanju.

Narodni poslanik Mirna Savić-Banjac kaže da, iako je sastavljanjem nacrta napravljan korak unaprijed, nedostaju stvari koje moraju hitno dopunjene.

-Dakle, definicija je dobra, nedostaju sankcije. Femicid se može tretirati na dva načina, a to je da bude posebno krivično djelo, kao što je prvobitno bio naš prijedlog, ili da bude poseban oblik teškog ubistva. To je ono što nedostaje Nacrtu zakona. O ovoj temi razgovarali smo i sa premijerom i ministrom pravde i vidi se spremnost da do prijedloga zakon dobije sve potrebne elemente. Ono bez čega nam sve ovo ne vrijedi jeste edukacija sudija koji ipak daju posljednji sud kada je nasilje u pitanju – rekla je Savić-Banjac.

Ističe da, iako ima još posla da bi Republika Srpska dobila dobar pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženema, u pomenutom nacrtu ima i dobrih stvari.

-Dobre stvari ovog zakona jesu to da će sigurne kuće biti finansirane od strane Vlade, kao i da će policijski službenici moći svojim nadređenima izreći hitnu mjeru. To su određeni pomaci, ali ima tu još dosta posla – kaže Savić-Banjac.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović ističe da je važno što su se konačno u rješavanje problema nasilja u porodici uključile i institucije, ali i ostali poslanici.

-Ako nacrt zakona ne pretrpi određene izmjene koje su neophodne da bi uopšte bilo efekta uložićemo amandmane, ali i ići u izmjenu Krivičnog zakonika ako bude potrebno. Naš prijedlog je bio da femicid bude posebno krivično djelo uz niz drugih mjera koje bi uticale i na zakonske okvire i na podizanje svijesti građana – rekla je Vukomanovićeva.
Dodaje da paralelno rade na pripremi seta mjera kako bi se spriječilo širenje nasilja u porodici, te da će nakon što Republika Srpska dobije novi Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, nastaviti sa daljim aktivnostima.

– Kao što smo najavile, potrebno je da sa edukacijom o ovoj temi počnemo od škola, do policijskih službenika i sudija. Već se vide pomaci, jer je pred poslanicima Nacrt zakona, u škole se uvodi predmet humanost i bezbjednost, na kome će se, između ostalog, govoriti i o ovoj temi, a MUP je organizaovo seminar na temu nasilja u porodici, što znači da nadležni prepoznaju problem. Sada je potrebno istrajati da se dođe do najboljeg rješenja i da se stepen zaštite žrtve podigne na viši nivo – zaključila je Vukomanović.

Politika

VIŠKOVIĆ PISAO PISMO Žali se na Šmita i traži odgovore na mnoga pitanja

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković uputio je pismo šefu Delegacije EU u BiH Luiđiju Soreki povodom odluka koje je u četvrtak donio Kristijan Šmit, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju kao visokog predstavnika u BiH.

Šmit je, podsjetimo, nametnuo dvije odluke, od kojih se jedna odnosi na odblokiranje dijela novca iz putarina, za finansiranje presude u slučaju Viaduct, i za integritet izbornog procesa.

Pismo predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića ambasadoru i šefu Delegacije EU u BiH Luiđiju Soreki prenosimo u cjelosti:

Poštovani ambasadore,
Sa pozicije predsjednika Vlade Republike Srpske, ne mogu da prihvatim Vaš stav i stav Evropske unije koji Vi zastupate i kojim ste dali bezrezervnu podršku nelegalnom Kristijanu Šmitu za koga i Vi znate da je nelegalan, jer nikada nije dobio potvrdu u Savjetu bezbjednosti UN, iako je tražio tu potvrdu, što samo po sebi navodi na zaključak o njegovoj nelegalnosti.

Ono što posebno vrijeđa inteligenciju svakog dobronamjernog čovjeka u Republici Srpskoj je činjenica da Vi podržavate nametanje zakona i odluka koje se tiču finansijskog aspekta u BiH, a sve i da je legalno izabran po Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma apsolutno nema pravo donositi odluke iz finansijske sfere u BiH.

Sve ovo ide u prilog mojoj tvrdnji, kao i činjenica da nijedan prethodni visoki predstavnik, a mnogi su bili legalni, nisu donosili odluke iz finansijske sfere u BiH.

A sada, Vaša ekselencijo, da Vas podsjetim na činjenice koje proizilaze iz tih nelegitimnih, nezakonitih i neustavnih Šmitovih zakona.

Kao prvo, problem, koji samo Vi i gospodin Šmit smatrate da je problem i navodno od Republike Srpske štitite zajedničke institucije BiH je apsolutna laž. Republika Srpska nikada nije bježala od svoje obaveze plaćanja arbitražnog spora, a to potvrđuje i sporazum između Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara BiH.

Napomene radi, takav sporazum nikada nije potpisala Vlada FBiH sa Savjetom ministara, što dovoljno govori da je Vlada Republike Srpske spremna da izvršava sve svoje obaveze.

Da li ste upoznati sa stavom Pravobranilaštva BiH koje je za Vašu informaciju pravni zastupnik za BiH, a koje je bilo i učesnik arbitražnog spora, da BiH ne može i ne smije uplatiti novac po osnovu arbitraže „Vijaduktu“ na nepoznatu ofšor kompaniju, koja se nalazi na Kanalskim ostrvima.

Jasno su upozorili institucije BiH, pa kako je onda moguće da gospodin Šmit, a i Vi ignorišete mišljenje Pravobranilaštva BiH, pa se postavlja logično pitanje zbog čega to radite i čije interese štitite, očito ne interese građana Republike Srpske.

Tražimo od Vas, da u što kraćem roku zbog ljudi koji žive u Republici Srpskoj i zbog ogromnog interesovanja javnosti i medija u čitavoj BiH date odgovore na sljedeća pitanja:

– Zašto novac „Vijaduktu“ nije uplaćen u Sloveniju odakle su i vlasnici i kompnija?

– Ko je i za koji novac otkupio potraživanja „Vijadukta“ u sporu sa BiH, gdje je sjedište tog fonda, koji je otkupio potraživanja, i ko su vlasnici tog fonda i iz kojih zemalja dolaze?

– Zašto se novac uplaćuje ofšor kompaniji na Kanalska ostrva, kako bi se spriječio uvid u tokove novca?

Uvaženi ambasadore, sve ovo navodi na moguće nečasne radnje, pa čak i kriminalne radnje i kako je moguće da EU i Vi lično ovo podržavate.

Drugo pitanje odnosi se na dobit Centralne banke BiH, i ističem da su Republika Srpska i Federacija BiH suvlasnici Centralne banke BiH, tako da jedini imamo legalno pravo da polažemo pravo na raspodjelu dobiti te iste banke.

Podsjećam Vas da je Republika Srpska predlagala da se obaveza prema „Vijaduktu“ isplati iz dobiti Centralne banke BiH, koja na osnovu vlasničke strukture pripada Republici Srpskoj, ali smo imali samo jedan uslov da znamo kome plaćamo taj dug, na koji račun i ko stoji iza toga.

Gospodine ambasadore, za građane BiH zadnji je prioritet nabavka opreme i tehnologije za provođenje izbornog procesa u BiH.

BiH u ovom momentu ima puno prečih prioriteta od nabavke te opreme.

Podsjećanja radi, tu istu opremu su koristile neke od evropskih zemalja i brzo su je izbacili iz upotrebe.

Postavlja se logično pitanje da li neko želi da BiH proda upravo tu opremu, i kako je moguće da se unaprijed zna da ta oprema košta 120 miliona maraka.

Takođe, želim da podsjetim, da je oprema na prošlim lokalnim izborima korištena u Republici Srpskoj i to u dva grada Zvorniku i Doboju i ništa se spektakularno nije desilo i promijenilo.

Ovo navodi na jednu ozbiljnu sumnju da se putem ove opreme u narednom periodu želi kontrolisati izborni proces u BiH, kao i da se uz korišćenje ove opreme utiče na rezultate samih izbora.

Najljubaznije Vas molim da mi odgovorite na ova pitanja kako bismo u budućem periodu izbjegli sve navode koji u ovom momentu ukazuju na nečasne i kriminalne radnje.

Nastavi čitati

Politika

NIJE ISPUNIO NI STARA OBEĆANJA, VEĆ STIŽU NOVA Dodik hoće da pomogne psima u azilu u Banjaluci

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da će preuzeti na sebe rješavanje pitanja finansiranja azila na Manjači.

– Snimci i fotografije azila na Manjači ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim. Gladni, bolesni i zaboravljeni psi – to nisu samo životinje u nevolji, to je sramota ljudi koji su za njih odgovorni. Ti prizori govore o njima. O okretanju glave od onih koji ne mogu da govore – naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

Kad institucije zakažu, kaže Dodik, obaveza čovjeka je da reaguje.

– Ako neko drugi ne zna, ne može ili neće – ja mogu i hoću. Preuzimam na sebe da se pitanje finansiranja azila riješi. I neću ostati na riječima – već u utorak primiću predstavnike azila Manjača, saslušati njihove potrebe i pomoći da se ovaj problem riješi – istakao je predsjednik Srpske.

Dodik podsjeća da narod kaže da je pas čovjeku najodaniji prijatelj, a da on vjeruje da se u načinu na koji se odnosimo prema psima vidi i kakvi smo ljudi – da li znamo voljeti, dijeliti i brinuti ili smo zatvoreni u vlastitu sebičnost.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ PORUČUJE: Oni koji su nas trebali voditi naprijed – najviše su nas povukli nazad

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj su nas najviše nazad povukli oni koji su obećali da će nas voditi naprijed, zemlja u kojoj nas najviše koštaju oni koji tvrde da nas brane i zemlja u kojoj nas najdalje od Evrope vode oni koji se kunu u evropski put.

Rekla je ovo poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović.

– To što je juče u Doma naroda Parlamenta ViH usvojen prijedlog kojim se ukida PDV na, između ostalog, sve vrste hljeba, mlijeka, lijekove i zdravstvena pomagala, stočnu hranu bez koncentrata je dobra vijest, ali to što tamo sjede ljudi koji ovo nisu podržali je opasnost za sve ljude u ovoj zemlji. Kada izgubite osjećaj za bolesnog, za gladnog, onda više niste političar, onda ste opasnost – navele je ona.

Kaže da ako ikada poželimo da ova zemlja krene naprijed, onda u njenim parlamentima ne smiju sjediti ljudi koji ne podržavaju da lijekovi i hrana budu jeftiniji.

– To što SNSD i HDZ nisu podržali ukidanje PDV-a na osnovne životne potrepštine za mene nije ni političko, ni ekonomsko pitanje, to je pitanje ljudskosti, odnosno njenog odsustva. Borba koju vodimo nije samo protiv loših pojava, korupcije i kriminala. Vodimo je i protiv one hladne, proračunate neosjetljivosti koja gleda čovjeka, a ne vidi ništa. Sreća je što razni Špirići i slični nisu budućnost ove zemlje, već su budućnost definitivno oni koji vjeruju da politika može biti plemenita i u službi građana – poručila je Vukomanović.

Nastavi čitati

Aktuelno