Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje je naveo da isplata kreće 6. maja.

Isplata aprilskih penzija ovog meseca pomjerena. Najstariji građani svoj novac mogu očekivati šestog dana u mjesecu maju, kada će novac biti isplaćen za tri grupe penzionera.

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje na pitanja oko datuma isplata aprilskih penzija i ostalih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za april 2025. godine, naveo je da isplata kreće 6. maja.

Penzionerima samostalnih delatnosti, poljoprivrednim i vojnim penzionerima penzije za april biće uplaćene 6. maja na tekuće račune, a istog dana počeće isplata na kućne adrese i na šalterima isporučnih pošta, kažu iz PIO Fonda Srbije.

Za penzionere iz kategorije zaposlenih isplata penzija za april biće 10. maja na tekuće račune, a od 12. maja počeće isplata na kućne adrese i na šalterima isporučnih pošta. Isplata penzija za april za penzionere Fonda PIO kojima je prebivalište u državama nastalim na prostoru bivše SFRJ počinje 9. maja 2025. godine.

U sjenci statističkih podataka ali i trenutne političke krize kojoj se ne nazire kraj krije se svakodnevna borba građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Svi oni jednako su u guši.

Naime, martovska sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj od 2.700,44 KM stoji kao suhi statistički podatak koji krije gomilu ekonomskih izazova sa kojima se suočavaju porodice, dok prosječna neto plata od 1.476 KM pokriva jedva nešto više od polovine neophodnih troškova.

Porodični budžeti pod konstantnim su pritiskom. Najveći dio odlazi na osnovne potrebe – 1.237 KM samo za prehranu, što predstavlja gotovo čitavu prosječnu platu radnika u građevinarstvu. Kada se tome dodaju troškovi stanovanja i komunalnih usluga od 664 KM, jasno je zašto mnogi građani provode besane noći razmišljajući kako preživjeti do sljedeće plate.

Za veliki broj porodica, kraj mjeseca postao je period matematičkih akrobacija. Mnogi su prinuđeni birati između plaćanja računa za grijanje ili kupovine novih cipela za dijete. Oni zaposleni u slabije plaćenim sektorima poput ugostiteljstva ili prerađivačke industrije, sa primanjima koja jedva prelaze 1.200 KM, posebno su ranjivi.

Uz ove podatke dodajmo i da je povećanje plate u odnosu na februar bilo 1 KM. Da dobro čitate.

Kontrast između različitih sektora dodatno naglašava društvene nejednakosti. Dok zaposleni u finansijskom sektoru uživaju u prosječnoj plati od 2.078 KM, radnici u sektoru nekretnina moraju se snaći sa gotovo upola manjim iznosom od 1.179 KM. Ova razlika stvara društvo podijeljeno na one koji mogu priuštiti sindikalnu potrošačku korpu i većinu koja mora živjeti sa kompromisima.

Ekonomska realnost tjera građane na kreativnost, ali i na teške odluke. Mnogi se okreću dodatnim poslovima, prekovremenom radu ili različitim oblicima neformalne ekonomije. Tenzija između rastućih troškova i stagnirajućih plata postaje svakodnevica koja oblikuje životne odluke – od odgađanja zasnivanja porodice do odustajanja od daljeg obrazovanja zbog finansijskih ograničenja.

Iako statistički podaci govore jednim jezikom, iza svakog broja krije se ljudska priča o prilagođavanju, odricanju i nadi da će naredni mjesec donijeti poboljšanje. Dok se raspravlja o makroekonomskim pokazateljima i politici, obični građani nastavljaju svakodnevnu borbu za dostojanstven život, pokazujući izuzetnu otpornost u suočavanju sa ekonomskim izazovima koji ostaju konstanta u njihovim životima.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, broj nezaposlenih se za godinu dana smanjio za više od 14.000.

Kako se navodi u ovim podacima, krajem februara prošle godine je bilo 338.528 nezaposlenih, dok je u istom mjesecu ove godine bilo 324.314.

Ovo znači da je manje nezaposlenih za 14.214 osoba.

“U februaru 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 324.314, a od toga 191.901 žena. Broj registrovanih nezaposlenih osoba se u odnosu na januar 2025. godine povećao za 0,2% (broj nezaposlenih muškaraca se povećao za 0,1%, a žena za 0,3%). U poređenju sa februarom 2024. godine, broj registrovanih nezaposlenih se smanjio za 4,2% (broj nezaposlenih muškaraca se smanjio za 5,4%, a žena za 3,3%)”, stoji u ovim podacima Agencije za statistiku BiH.

Posmatrano po starosnim grupama, od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba, najveći broj njih, 86.274, pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godine, zatim 68.273 starosnoj grupi od 40 do 49 godina, 62.074 od 30 do 39 godina, 43.527 je u starosnoj grupi 60+, 34.813 osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 29 godina, dok je najmanji broj nezaposlenih osoba u grupi od 15 do 24 godine i iznosi 29.353 osobe.

“Najveći broj nezaposlenih muškaraca pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godina i iznosi 39.180 osoba, zatim 26.058 muškaraca pripada starosnoj grupi od 40 do 49 godine, dok je najmanji broj nezaposlenih muškaraca u starosnoj grupi 25 do 29 godina i iznosi 11.952 osobe. Najveći broj nezaposlenih žena, njih 47.094, pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godina, zatim 42.215 starosnoj grupi od 40 do 49 godina, dok je najmanji broj nezaposlenih žena u starosnoj grupi od 15 do 24 godina i iznosi 15.636 osoba”, piše u ovim podacima.

Ekonomista Admir Čavalić kaže za “Nezavisne novine” da ovo nisu ohrabrujući podaci, već su ovo metodološki problemi Zavoda i Agencije za statistiku.

“Za razliku od poreznih uprava, tu se prati agregatna ponuda nezaposlenih, odnosno ukupan broj nezaposlenih. Ovo znači da bilo kakav odlazak ljudi u Njemačku ili neka druga razvijena tržišta podrazumijeva pad nezaposlenosti. Mislim da su dosta vjerodostojniji podaci koji se odnose na porezne uprave, mjesečne prijave ili odjave, ili kvartalne prijave ili odjave. Ovo je samo rezultat činjenice da gubimo radnike i demografski se smanjujemo”, objašnjava Čavalić.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, istakao je, govoreći o podacima Agencije za statistiku BiH, da se vjerovatno radi o kombinaciji različitih faktora.

“To je skidanje sa evidencije u skladu sa novijim rješenjima, ali možda i nova zapošljavanja. Pri tome ne treba zaboraviti pripravnike i rad na određeno vrijeme. U svakom slučaju, zaposlenost u BiH je dostigla prag kada ne treba očekivati velike oscilacije u broju zaposlenih”, rekao je Raković.