Connect with us

Politika

Za izbornu reformu nije dovoljna “osmorka”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da je moguća izborna reforma u BiH i da tu nije dovoljna “osmorka”, nego je potrebno iskoristiti cijeli koalicioni kapacitet kod predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata.

“Svi imaju odgovornost za to, s obzirom da je to stavljeno u dokumente našeg koalicionog partnerskog djelovanja za četiri godine. Tamo piše da ćemo u roku od šest mjeseci završiti taj posao sa djelimičnom izmjenom Ustava ako nam bude trebala, odnosno Izbornog zakona. To znači dodatno objasniti ove odluke oko Doma naroda našim konkretnim doprinosom, a isto tako naći konačno rješenje za izbor članova Predsjedništva BiH”, naveo je Čović.

Čović je za današnji “Večernji list”, izdanje za BiH, rekao da ozbiljni ljudi koji ulaze u politiku sa željom da naprave zaokret nose i odgovornost da će završiti preuzete obaveze.

On smatra da će SDA koristiti ono što svakoj opoziciji stoji kao alat u rukama – da osporava procese vlasti i onih koji donose odluke.

“Budemo li dovoljno mudri, misleći sad na naše partnere iz `osmorke`, SDA neće uspjeti koliko god bila još dobro organizovana i željela narušiti te odnose, stvoriti nesklad u djelovanju i srušiti tu koaliciju. To je sada do lidera `osmorke`, jer moraju da budu svjesni važnosti ovog koncepta. Iskušenja će biti, a prvo ozbiljnije upravo je izborno zakonodavstvo”, smatra Čović.

Čović ističe da na dnevni red dolaze teme koje duže od 10 godina stoje kao takve, što je isprovociralo one koji su izgubili ove izbore, jer su uvjereni da bi na tome mogli graditi svoje pozicije.

“Te teme nisu novost. Kada smo dogovorili koalicioni sporazum znali smo šta sve tri strane misle o pojedinim pitanjima. Jedna od tema koja se nastoji problematizovati je NATO. Za mene ne može NATO biti ključ razdora ako dobro znamo stavove o tom segmentu integracija. Na isti način je i državna imovina i druge teme”, rekao je Čović.

On je napomenuo da nijednu temu neće “gurati pod tepih”, ali će rad sada usmjeriti na stvari o kojima su saglasni kao što je EU, uspostavljanje pravne države i ekonomski napredak.

Čović ističe da su Hrvati redovno zamjerali da im drugi konstitutivni narodi biraju predstavnike, odnosno da ako je Hrvat u Predsjedništvu BiH biran dominantno bošnjačkim glasovima onda četiri puta nije bio legitimni predstavnik hrvatskog naroda.

“Kada je u pitanju Dom naroda, barem u pet kantonalnih prostora Bošnjaci su dominantnom većinom birali predstavnike Hrvata u Klub Hrvata u Domu naroda FBiH. Naravno da je to nelegitimno. Istovremeno, u Klubu Bošnjaka svih 23 delegata legitimno je izabrao bošnjački narod, nisu ih birali ni Srbi ni Hrvati. Povezati to sa legitimnošću među Hrvatima je neuporedivo”, naveo je Čović.

On je rekao da za njega lično nema nikakvih problema da predstavnici klubova, u skladu sa onim što je kao rješenje nametnuo visoki predstavnik, predlože listu sa koje bi onda Predstavnički dom izabrao predsjednika Federacije i dvoje potpredsjednika.

“Ima različitih alternativa, ali o njima ne bih sada spekulisao”, dodao je Čović.

Politika

NAJDRAMATIČNIJA PROMJENA EVROPSKE POLITIKE: Brisel podržava OHR više nego SAD

Do dolaska administracije Donalda Trampa na čelo Amerike OHR je uživao najveću podršku u Vašingtonu i Londonu, dok je Brisel na ulogu međunarodnog upravnika u BiH gledao s opreznom sumnjom.

Posljednjih nekoliko mjeseci ova pozicija se dramatično promijenila, i danas, uz London, koji i dalje daje neprikosnovenu podršku OHR-u, Brisel predstavlja glavni oslonac i podršku djelovanju visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju.

Iako Brisel nije promijenio svoj principijelan stav da BiH ne može napredovati na evropskom putu ako strani namjesnik donosi odluke umjesto domaćih političara, iz pragmatičnih razloga i straha za ugrožavanje bezbjednosti u BiH, ovu poziciju je promijenio i shvatio da je Šmita moguće iskoristiti u slučaju da situacija na nivou BiH, posebno u svjetlu totalnog raspada vladajuće koalicije na nivou države, izmakne kontroli.

Iako je pravosnažna presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, dodatno ojačala namjeru Brisela da pruži podršku Šmitu, ona nije jedini razlog, a još i prije dolaska Trampa na čelo Amerike pojedine zemlje članice EU, posebno one na istoku, uz podršku Londona u Briselu su zagovarale jaču podršku Šmitu zbog, kako smatraju, malignog djelovanja Rusije na zapadnom Balkanu koju vide kao faktor koji želi oslabiti Evropu u kontekstu rata u Ukrajini.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da je Šmit razumio poruku iz Brisela – ako želi ostati na čelu OHR-a, bonska ovlaštenja treba da koristi za podršku evropskim integracijama i implementaciji Dejtonskog sporazuma.

“Iz nemoći da sama utiče na događaje kroz politiku proširenja ili kroz Plan rasta koji smatra svojom perjanicom u regionu, EU je sve više voljna, pa možda čak i očajna, da podrži visokog predstavnika. To neće poslužiti provođenju evropskih interesa u BiH ili na zapadnom Balkanu, ali će stvoriti privid akcije”, smatra Ćerimagić.

Kako saznaju “Nezavisne”, američka administracija je odlučila da BiH prepusti Stejt departmentu, ali pod uslovom da se Amerika više ne miješa u unutrašnje događaje u zemlji, kao što je to bilo u vrijeme Džoa Bajdena, bivšeg predsjednika. U tome treba tražiti glavni razlog zašto Stejt department ne može stati uz Šmita, osim verbalne podrške.

“U slučaju krize Amerika neće moći pomoći Šmitu, i on to dobro zna. A znaju i u Briselu”, rekao je naš izvor, koji smatra da je barem dijelom za to zaslužno sistemsko i veoma ozbiljno lobiranje Banjaluke u Vašingtonu.

Od izvora upućenog u briselsku politiku saznajemo da je došlo i do promjene ne samo politike, nego i osoblja u ključnim odjeljenjima Evropske službe za spoljne poslove, a kako nam je rečeno, veliku ulogu u tome je odigrao zvanični Berlin, koji je i dalje bijesan zbog protjerivanja ministarke Ane Lerman iz Banjaluke. Osim toga, značajno je što se protiv Dodika okrenuo i zvanični Rim, koji je ranije uvijek imao određeno razumijevanje za pozicije Banjaluke.

Naš izvor nam je rekao da niko više u EU ne može braniti Dodika zbog dobrih odnosa s Rusijom, osim Slovačke i Mađarske i u manjoj mjeri Hrvatske i nekih političara iz Slovenije.

Drugi izvor nam je rekao da je značajna promjena što ljudi koji se sad bave BiH, od Luiđija Soreke, koji je šef Delegacije EU, pa do kompletne nove garniture u Briselu na BiH gledaju pragmatično, a ne dogmatski, kao što je to bilo u ranijem periodu.

“Sada se gleda šta je ono što žele metropole poput Berlina i Pariza. A to je pragmatični pristup, oslobođen ideologije ili ranijeg opreznog razmišljanja ‘šta ako'”, objasnio nam je naš izvor.

On nam je rekao da će sva nametanja koja Brisel bude podržavao u narednom periodu ići ka smanjenju moći Dodika, kako bi pokušali umanjiti posljedice koje će uslijediti nakon izricanja presude.

Nastavi čitati

Politika

DODIK ZAHVALIO VUČIĆU: Srbija razumije političku farsu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je danas predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i članovima Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije.

“Zahvaljujem na neprihvatanju i osudi političke presude koju je donio neustavni Sud BiH Srbija je uvijek bila privržena Republici Srpskoj, a nikada nije učinila ništa protiv BiH”, nvaeo je Dodik.

Dodik je dodao da je i sada, Srbija kao ozbiljna država, potpisnica i garant Dejtonskog sporazuma, odlično razumjela da je cijeli postupak protiv njega pred neustavnim Sudom BiH bio politička farsa usmjerena na odbranu lažnog visokog predstavnika i da predstavlja nedemokratski i anticivilizacijski čin.

“Pokazalo se još jednom da kada je važno za Republiku Srpsku, ona u predsjedniku Vučiću ima iskrenog prijatelja, odgovornog prema narodu, principijelnog i odlučnog da zaštiti nacionalne interese”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

Nastavi čitati

Politika

RUKA BEZ LEGITIMITETA RUŠI INSTITUCIJE SRPSKE: Dodik mora otići na izborima, ne presudom!

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP-a Draško Stanivuković oglasio se povodom presude predsjedniku Republike Srpske, poručivši da je riječ o političkom procesu i još dubljoj krizi u koju BiH srlja.

– Ruka koja nema podršku naroda i legitimitet ukida i poništava instituciju predsjednika Republike Srpske. Oni koji se raduju ovoj presudi, sa bilo koje strane – političke ili nacionalne – raduju se vlastitoj zemlji bez suvereniteta, pretvorenoj u koloniju. Da li je to Njemačka, Amerika ili EU, potpuno je svejedno – poručio je Stanivuković.

On je istakao da se ne može govoriti o državi u kojoj stranac bez izborne volje donosi zakone.

– Ako neko sa strane ima zakonodavnu moć bez podrške građana – to nije država, to je kolonija. I prije više od vijeka ovdje su dolazili stranci koji su odlučivali o nama bez nas. Zar nismo opet u istom vremenu? – pita Stanivuković.

Proces protiv predsjednika Republike Srpske ocijenio je kao politički montiran i naglasio da je PDP još ranije odlučio da ne učestvuje u vanrednim izborima.

– Milorad Dodik treba da ode voljom naroda i na izborima – a ne presudom koju nameće neko bez legitimiteta. Pripremom za redovne izbore izbjegavamo još dublju krizu u koju se sada srlja – poručio je lider PDP-a.

Zaključio je da se samo kroz poštovanje principa i volje naroda može graditi stabilna i slobodna Republika Srpska.

Nastavi čitati

Aktuelno