Connect with us

Društvo

ZA SVAKOGA PO NEŠTO Svaki pedalj Srpske krije TURISTIČKU ATRAKCIJU

Srpska je bogata turističkim potencijalima, a često ona područja sa kojima se priroda poigrala ostaju ispod radara, jer najposjećenija mjesta Banjaluka, Trebinje, Banja Vrućica i Jahorina imaju primat. Ipak, gotovo svaki drugi pedalj Srpske krije ono što vrijedi posjetiti, a da možda toga nismo ni svjesni.

Miris bakine kuhinje, pogled na Jadransko more sa vrha Orjena te rafting brzacima u netaknutoj prirodi imamo nadohvat ruke. Rukovodilac sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske Marko Radić kazao je za “Glas Srpske” da su ljudi do sada najviše posjećivali Banjaluku, Trebinje, Istočno Sarajevo i Banju Vrućicu, ali da pored toga imamo u svakom parčetu zemlje zanimljivo mjesto koje vrijedi obići.

Kako kaže Radić, gdje god da se zadesimo imamo šta da posjetimo i uživamo, a lokalne turističke organizacije moraju puno da rade da bi turistima približile potencijale kojima raspolažu.

– Predio bogat prirodnim kulturno-istorijskim nasljeđem je dio od Banjaluke, preko Mrkonjić Grada, pa do Šipova i Ribnika. Tu je veliki potencijal, ponuda može biti popravljena, a bazira se na mikrolokacijama. U Ribniku imamo već razvijen flaj fišing, u Šipovu Janjske otoke, u Mrkonjić Gradu jezero Balkana. Kompletan potez je bogat i taj krug od Krupe na Vrbasu, koja je sama po sebi interesantna, sa tvrđavom i vidikovcem u Bočcu, vrijedi posjetiti – rekao je Radić.

Prema njegovim riječima, jedna opština se ipak izdvaja, a već polako postaje prepoznatljiva kao atraktivna lokacija.

– Turističkim potencijalom kakav ima opština Foča malo koja se lokalna zajednica u Srpskoj može pohvaliti. U proljeće i ljeto popularan je rafting. Uz to, Nacionalni park “Sutjeska”, uz blizinu Andrićgrada i Višegrada, na sjajnom je mjestu i uz bajkovitu prirodu ima velike šanse da napreduje – rekao je Radić.

Dodao je Radić i da Hercegovina nije samo Trebinje, iako je ono najpopularnije mjesto u zemlji.

– Tu imamo Bilećko jezero i stećke koji su pod UNESKO-ovom zaštitom, u Nevesinju jezero Algagovac, u Gacku jezera Desivoje i Klinje, planinu Zelengoru, Čemerno za zimski turizam. Puno je toga – rekao je Radić.

Ipak ono što je sve popularnije u posljednje vrijeme i šta traže turisti je aktivni odmor u prirodi.

– Dominantan je avanturistički turizam, koji svi žele da osjete. Naša ponuda se zasniva na boravku u prirodi uz neizostavnu gastronomiju. Imamo manje tih gradskih tura, gdje tom izazovu mogu odgovoriti samo Banjaluka, Bijeljina i Trebinje. Od zimskog do ljetnog turizma sve je zasnovano na prirodi – rekao je Radić.

Radić tvrdi da je gastronomija jedan od naših najjačih aduta i nešto zbog čega se ljudi rado vraćaju u Srpsku.

– Nama je gastronomija jako važna, a kroz tu oblast promovišemo kulturu, običaje i kulturu življenja lokalnog stanovništva. Bilo ko da dođe kod nas susreće se sa nekim specijalitetom. Gdje god odemo uvijek se sjetimo nečega ukusnog što smo probali. Volimo autohtono i autentično. Svaki kraj ima svoj specijalitet. Treba zaštititi i brendirati i ćevape, cicvaru i sve ostalo – rekao je Radić.

Načelnik Foče Milan Vukadinović rekao je za “Glas Srpske” da ta opština ima najveći turistički potencijal u Srpskoj, pa i BiH, zahvaljujući biseru prirode, Nacionalnom parku “Sutjeska”, ali i ostalim potencijalima. Ima i idealan geografski položaj, jer se nalazi na raskršću svih puteva.

– Imamo prašumu Perućicu, jezera i veliko kulturno-istorijsko nasljeđe. Sa druge strane tu je i novoproglašeni Park prirode “Tara”, ali i rafting. To nikog ne ostavlja ravnodušnim. Tu je i prirodni fenomen, pješčane piramide – rekao je Vukadinović, naglasivši da bi dosta bolji putevi sigurno privukli i nove turiste, posebni prema Šćepan polju i Tjentištu, gdje je neophodna rehabilitacija.

Direktorica TO “Ribnik” Svjetlana Elez kazala je za “Glas Srpske” da je brendirana tematska staza “Crne kraljice” ka vidikovcu Okomoljak, gdje je postavljen foto-ram.

– Rijeka Ribnik je u svijetu flaj fišinga prepoznata kao nezaobilazna destinacija. Gosti koji dolaze su zaljubljenici u ovaj sport, najčešće su iz Francuske, a tu su i Švajcarci i Italijani. Netaknuta priroda i odmor za sva čula nešto je što možemo ponuditi. Uz to nemamo problema ni sa smještajnim kapacitetima, a relativno smo blizu i Banjaluke – rekla je Elezova.

Kinesko tržište

Prošla godina je, prema riječima Marka Radića, bila godina oporavka, a ova je hvatanje prilike.

– Azija se otvara, a agencije se opet povezuju sa tim turistima, a nisu bili kod nas, recimo, tri ili četiri godine. Njihovi turisti počeli su putovati, jer nema nikakvih smetnji, tako da mislim da će ova godina za 20 odsto biti bolja od prethodne – rekao je Radić.

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno