Banjaluka
ZA SVE LJUBITELJE POZORIŠNIH KOMADA “Romeo i Julija” sutra PREMIJERNO na Velikoj sceni
Predstava “Romeo i Julija” Vilijama Šekspira, ta vanvremenska priča o ljubavi i mržnji rađena u režiji Sonje Petrović, a u koprodukciji Narodog pozorišta Republike Srpske i Gledališča Koper premijerno će biti izvedena sutra od 20 časova na Velikoj sceni, čime će početi 94. sezona u ovom pozorištu.
Juliju igra glumica NPRS Nataša Perić, a Romea će tumačiti glumac Gledališča Koper Mak Tepšić.
U predstavi igraju i Boris Šavija, Aleksandar Stojković, Miljka Brđanin, Bojan Kolopić, Danilo Kerkez, Dragana Marić, Senad Milanović, Anando Čenić, te Aleš Valić, Mojca Partljič, Rok Matek, Blaž Popovski i Igor Štamulak.
Direktorica Narodnog pozorišta RS Dijana Grbić je istakla da će publika imati priliku da pogleda nešto zaista novo.
– Drago mi je što se igramo novim estetikama i novim percepcijama i što je Sonja Petrović prihvatila izazov da zajedno s nama u dvojezičnoj predstavi postavi ovako značajan komad – rekla je Grbićeva.
Umjetnički direktor NPRS Đurđa Tešić naglasila je da je rad na komadu “Romeo i Julija” bio izuzetno zahtijevan ne samo stoga što je u pitanju svjetski klasik i najveća ljubavna priča svih vremena, nego i zato što je riječ o saradnji dva ansambla.
– Predstava je rađena nadahnuto u izvanrednoj poetici savremenih rediteljskih sredstava, u režiji Sonje Petrović. Komad zaista pleni i prikazuje ono što je najteže napraviti na sceni, a to je iskrena ljubav – kazala je Tešićeva i pohvalila autore predstave.
Rediteljka Sonja Petrović je naglasila da je za nju ovo do sada najveći i najizazovniji projekat.
– Hrabro je dati priliku reditelju kao što sam ja, koji ima samo par godina umetničkog staža. To je u isto vreme i rizično, ali i značajno za mene. Ovaj projekat je za mene bio izazovan jer prvi put radim Šekspira, prvi put radim klasik, prvi put radim sa 15 ljudi i to koprodukciju. Tu je dosta izazova koje smo prebrodili kao što su i različit jezik, različite prakse i ideologije koje su se susrele i stvorile u sintezi ono što ćete imati priliku da pogledate sutra – objasnila je Petrovićeva.
Dodala je da je ekipa prepoznala zajedničku energiju i izjednačila razlike.
– Komadom “Romeo i Julija” hteli smo da poručimo da su razlike nametnute, da razlike i ne postoje dok god nam neko iz višeg cilja i razloga, obično sebičnog i zlog, to ne nametne. U našoj predstavi Kapuleti i Montagi nisu podeljeni na slovenački i srpski, što bi se očekivalo kad pogledamo tu vrstu koprodukcije, ali nisu iz razloga jer mislim da bi to spustilo nivo univerzalnosti ove priče i priče o mržnji na domen jezika, nacioma, geografije i istorije. Želela sam suprotno, da potenciram razliku između društva i zato je jezik jedna od tih razlika među njima koje se ne primećuju, razlika sa kojima može da se živi, a problem je nešto drugo. To nešto što odgovara onima koji rade po principu “zavadi pa vladaj” -ispričala je Petrovićeva.
Naglasila je da su u ovom komadu tražili prostor za ljubav, jer je o tome i riječ.
– Zašto ne postoji dovoljan prostor za ljubav, zašto nam ljubav smeta i zašto toliko energije, vremena, znanja i kapaciteta ulažemo u mržnju. Kada bismo isto toliko ili bar polovinu ulagali u ljubav svet bi bio drugačije mesto. Upravo to smo pokušavali da prikažemo i da stvorimo prostor za Romea i Juliju, da se poveruje u njihovu ljubav – dodala je ona.
Pohvalila je kolege koji igraju Romea i Juliju, jer su, kako je kazala profesionalci, nevjerovatno talentovani mladi glumci od kojih u budućnosti očekuje mnogo.
Kako je kazala, kada se radi klasik tada mora da se posmatra iz ugla vremena u kojem živimo i da ponudi nešto novo, te da je srećom Šekspir svevremen pisac koji u svakom trenutku dozvoljava učitavanje iz konteksta vremena u kojem živimo.
– Mi, nažalost u ovom trenutku možemo da učitamo priču o Romeu i Juliji iz konteksta vremena u kojem živimo upravo zbog nasilja koje je postalo model ponašanja koji se nagrađuje i afirmiše. Upravo oni koji bi trebalo da sankcionišu nasilje oni ga afirmišu i promovišu. U nekim konknretnim scenama i osećanjima u ovoj predstavi ćete prepoznati tu zaludnost našeg društva, taj neki kič i vrstu estradnih strasti koje su usmerene na pogrešne ideje – kazala je Petrovićeva.
Naglasila je da je to ono s čim su svjesno koketirali služeći se tim elementima kako bi pokazali vrijeme u kome živimo i taj model ponašanja, odnosno nasilje kao model koji se prenosi iz generacije na generaciju.
– Imam utisak da to postaje hibrid i da svaka sledeća generacija još više gradi ideju o nasilju. Dodaću da je Danilo Milovanović radio scenski pokret, a Nenad Kojić muziku. Što se tiče muzike koketirali smo sa različitim žanrovima pokušavajući da objasnimo da su svi ti likovi i karakteri različiti, ektremni svako u svom fazonu pa je takva i muzika -rekla je Petrovićeva.
Istakla je da će publika imati priliku da čuje različite muzičke žanrove, od trepa do glem roka, koji govore o razlici karaktera.
– Tijana Grumić je na predstavi radila kao dramaturg i preduzele smo dosta dramaturških poteza pokušavajući da predstavu namenimo mladim ljudima, jer mislim da je za njih najvažnije i da je njima namenjena. Predstava je brza, atraktivna i pripada akulturološkom kodu mladih ljudi danas u našem okruženju – zaključila je Petrovićeva.
Glumac Mak Tepšić koji igra Romea naglasio je da je ekipa predstave draga i da je rad na predstavi prošao bez negativne energije.
– Ostaće mi u sećanju da sam dva meseca uživao i da sam upoznao nove ljude -rekao je Tepšić.
Glumica Nataša Perić koja igra Juliju ispričala je da prvi put radi Šekspira.
– Da bi lik bio heroina on treba da posjeduje najrazličitije vrline kao što ih Julija posjeduje. Julija vođena ljubavlju iskazuje ogromnu hrabrost, odanost, odlučnost, poštenje, osjećajnost i ranjivost. To su osobine koje je u današnje vrijeme sistem vrijednosti obezvrijedio i ismijao. Julija prolazi kroz širok dijapazon različitih životnih faza. Ono što ljudi prolaze kroz čitav život Julija prođe u roku od četiri dana. Od djevojčice, tinejdžerke, udovice i žene koja strmoglavo poseže za samoubistvom. To je ogroman i zahtjevan glumački zadatak, ali mene takve vrste izazova uzbuđuju i raduju – navela je Perićeva.
Glumac Boris Šavija, koji igra sveštenika, istakao je da je ovo, nažalost aktuelna tema.
– Pored toga što je to priča o ljubavi može da se kaže da je to zapravo i priča o mržnji. Veća je tu tema mržnja koja narušava ljubav. Kod Šeksipra imate te dvije porodice i iracionalnu mržnju. To je neko permanentno stanje u kojem oni žive duže vrijeme, reklo bi se da su i njihovi preci bili u nekoj vrsti antagonizma. Mi smo se trudili da iz današnje perspektive napravimo predstavu, da prikažemo šta dovodi do mehanizma mržnje koji melje i ne dozvoljava ljubavi da dođe do izražaja -rekao je Šavija.
Prema njegovim riječima, razlog za mržnju uvijek banalan, ali je mržnja jako pogonsko gorivo, te da se ljudi koji ne mogu da nađu nikakav smisao u ljubavi okreću mržnji, jer je lakše mrziti.
– Lakše je odabrati da ti mržnja bude pogon nego da se okrećeš nekom plemenitom osećanju koje te nadahnjuje pa te u nekom smislu više košta -kazao je Šavija.
Rok Matek koji igra Tibalta, bratanca gospođe Kapulet, istakao je da kad se u pozorištu radi Šekspir to je zapravo praznik.
– Šekspir je autor koji daje i otvara pitanja. Igram Tibalta lika zbog kojeg počinje drama i u režiji Sonje Petrović upotrebili smo neke simbole koji otvaraju važna pitanja za klince našeg doba, a znamo da digitalno doba danas pravi mnogo problema. Ova predstava na kraju ima jasnu poruku za cijeli svijet – poručio je Matek.
Reprizno izvođenje zakazano je za četvrtak u 20 časova.
Banjaluka
MODERNO, PRAKTIČNO I ČISTO! Banjaluka nastavlja postavljanje podzemnih kontejnera – evo koja naselja su na redu!
Grad Banjaluka nastavlja aktivnosti na unapređenju higijene na području grada.
Tako su novi nadzemni kontejneri postavljeni ovih dana u Karađorđevoj ulici u naselju Lauš, Ulici Boška Tošića na Starčevici, kao i u naselju Sime Matavulja.
Istovremeno, nastavljene su aktivnosti na postavljanju podzemnih kontejnera, koji predstavljaju značajan korak ka unapređenju sistema prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.
Tako su podzemni kontejneri nedavno postavljeni i u Ulici Sime Miljuša, a u prethodnom periodu ovi kontejneri postavljani su i na drugim lokacijama širom grada.
Prednost podzemnih kontejnera ogleda se, prije svega, u njihovom velikom kapacitetu. Zapremine od pet kubnih metara, oni mogu zamijeniti pet manjih kontejnera, čime se omogućava efikasnije prikupljanje otpada i doprinosi uređenju prostora na kojem se nalaze.
-Postavljanje novih nadzemnih i podzemnih kontejnera dio je aktivnosti usmjerenih na unapređenje komunalne infrastrukture, poboljšanje higijene i stvaranje urednijeg životnog okruženja za sve građane – naveli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.
Za čistiji i uređeniji grad, pored unapređenja infrastrukture, važno je i odgovorno ponašanje svih građana i pravilno odlaganje otpada na za to predviđena mjesta.
Tim povodom, građanima je i ovom prilikom upućen apel da odlažu otpad na propisan način i tako doprinesu očuvanju higijene i uređenju životnog prostora.
Banjaluka
OPSTRUKCIJE NISU ZAUSTAVILE GRAD! Banjaluci oteli milione od PDV-a, a Gradska uprava izgurala projekte od 150 miliona KM!
Uprkos finansijskim gubicima, gradska uprava uspješno je realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM, navela je ona.
Gradski menadžer Banjaluke Mirna Savić Banjac izjavila je da je Banjaluci, po osnovu izmjena Zakona o budžetskom sistemu, bespravno oduzeta milionska sredstva maraka od prihoda od PDV-a.
-S druge strane vidimo da se nekim drugim lokalnim zajednicama doznačuju velika sredstva i to nam je drago, nama je cilj da se Republika Srpska razvija u svakoj opštini, ali voljeli bismo da tu Banjaluka samom veličinom, doprinosom koliko ima stanovnika i za sam republički nivo, dobije malo veću podršku za tako neke projekte – navela je Savić Banjac, gostujući u emisiji „Bez uvijanja“ BN televizije, .
Uprkos ovim finansijskim gubicima, kao i velikim političkim izazovima i „dvovlašću“, s obzirom na to da gradonačelnik i skupštinska većina dolaze iz različitih političkih opcija, ona kaže da je gradska uprava uspješno realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM.
-Sve ono što radite bude nekoliko puta teže jer uvijek ste u borbi sa tim procedurama, mogućnostima kako to sve osmisliti, sprovesti međutim, evo nadam se da se ne vide ti neki izazovi, a na nama je u samoj Gradskoj upravi, da to sve izgleda i fukncioniše kako treba – pojašnjava Savić Banjac.
Između ostalog, Mirna Savić Banjac navela je da je uspješno riješen višedecenijski problem vodosnabdjevanja mještana potkozarskih sela, u šta je uloženo oko 10 miliona KM, kako bi građani imali direktne benefite i osigurali da administracija funkcioniše na najbolji mogući način.
BN
Banjaluka
ŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)
Da li ste se ikada zapitali kako izgleda stvarna briga o kulturnom naslijeđu kada se njom bave ljudi od akcije, u poređenju sa institucijama koje se bave samo praznim papirima i birokratijom? Slike koje gledate govore više od hiljadu riječi i savršeno ogoljavaju apsurdnu politiku Vlade Republike Srpske.
Uzmimo kao prvi i jedini svijetli primer Banjaluku. Pogledajte velelepnu zgradu na fotografiji Kuća-Milanovića. U pitanju je najstariji objekat u Ulici bana Milosavljevića, čuvena Kuća Milanovića, koju je davne 1893. godine u neorenesansnom stilu podigao trgovac Savo Milanović. Ovaj istorijski biser decenijama je vapio za rekonstrukcijom, bivajući prepušten propadanju.
Sve dok gradonačelnik Draško Stanivuković nije odlučio da preuzme stvar u svoje ruke! Stanivukovićeva administracija je izradila detaljne planove, pokrenula javne nabavke krajem 2022. godine, neumorno gurala realizaciju projekta, zatvorila finansijsku konstrukciju od 4,5 miliona KM i uspešno izvela jedan od najzahtevnijih restauratorskih pothvata u novijoj istoriji grada.

Rezultat tog truda je impresivan: u septembru 2024. godine, ova kuća je svečano otvorena kao najmoderniji kulturni centar. Stanivuković je vratio Banjaluci njen autentični duh, sačuvavši originalne arhitektonske detalje – od kovanog gvožđa do specifičnih stepeništa – i pretvorivši ruiniran prostor u reprezentativni objekat koji noću ponosno sija i na koji bi svaka evropska metropola bila ponosna.
A, sada prelazimo u Prijedor, gdje nas čeka šamar zdravom razumu u direktnoj režiji Vlade Republike Srpske. Na fotografiji vidite čuvenu Radetića kulu u Ulici kralja Petra Prvog Oslobodioca. Ovaj objekat je sagrađen između 1883. i 1885. godine za prvog kotarskog predstojnika Vilhelma fon Rajca, a kasnije ga je otkupila poznata trgovačka porodica Radetić. Pogledajte pažljivo tu sliku. To nije zgrada – to je sablasna ruševina. Zidovi se doslovno ljušte i raspadaju od vlage, kapija je zarasla u korov, fasada je ruinirana.

I šta radi Vlada Republike Srpske suočena sa ovim potpunim ruglom koje prijeti da se sruši? Da li hitno šalje skele, radnike i milione za spas i restauraciju? Ne! Sredinom oktobra 2026. godine, Vlada je u svojoj neizmernoj ironiji donijela zvaničnu odluku kojom ovu opasnu ruševinu svečano proglašava – vjerovali ili ne – “spomenikom kulture – nepokretnim kulturnim dobrom od velikog značaja”!
Ova direktna paralela je tragična slika današnjeg sistema. Dok Draško Stanivuković u Banjaluci ulaže maksimalne napore da se objekti fizički, građevinski i kulturološki podignu iz pepela i ponovo zasijaju punim sjajem, Vlada RS u Prijedoru pokušava da maskira sopstveni nerad pukim štampanjem papirnih odluka. Dodjela grandioznih titula napuštenim zidinama preko kojih puzi bršljan neće spriječiti njihovo urušavanje.
Brojke i djela su kristalno jasni:
-
Pozitivan primjer – Banjaluka (Kuća Milanovića): Jasna vizija i inicijativa gradonačelnika Stanivukovića, 4,5 miliona maraka pretvorenih u stvaran, opipljiv i predivno osvjetljen objekat koji sija i okuplja građane.
-
Negativan primjer – Prijedor (Radetića kula): Vlada RS gasi požar birokratijom, stavljajući epitet “velikog nacionalnog značaja” na kuću koja podsjeća na scenografiju za horor film.
Krajnje je vrijeme da Vlada RS nauči lekciju iz banjalučke Gospodske ulice – kulturno naslijeđe se ne štiti birokratijom, cinizmom i udaranjem pečata na propast, već konkretnom vizijom, bagerima, sredstvima i stvarnim radom kakav je demonstriran na primjeru Kuće Milanovića. Kada već nemaju svoje ideje i kopiraju tuđe, onda bi bar trebalo i da ih realizuju do kraja.
Banjaluka24
-
Politika2 dana agoOD IDEJE NA PALAMA DO DRUGE POLITIČKE SNAGE! PSS osvojio preko 74.000 glasova, Radanović otkrila naredne korake!
-
Politika2 dana agoERS KUPUJE NAJSKUPLJU STRUJU! Rasulo u Ugljeviku došlo na naplatu, STIŽU LI VEĆI RAČUNI?!
-
Politika3 dana agoPLATA DO 8.500 KM, PLUS NAKNADE! Koliko će zarađivati novi poslanici?
-
Banjaluka16 sati agoŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)
-
Politika3 dana agoRAT U SDS-u SE NASTAVLJA: Blanuši spremaju zahtjev za ostavku, Petrović čeka povratak u stranku!
-
Banjaluka1 dan agoSTANIVUKOVIĆ VRATIO MILIONE GRAĐANIMA, Prijedor i Doboj ostavili djecu na cjedilu! RAZLIKA KOJA OTVARA OČI!
-
Politika3 dana agoPRAVDA SAMO ZA MOĆNIKE! Dok se milioni „peru“, banjalučki sud trenira strogoću na mitu od 10 KM!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA ĆE SAD UVOZITI SKUPLJU STRUJU: RiTE Ugljevik večeras u ponoć prestaje sa radom
