Zdravlje
ZABRINJAVAJUĆE! Zboravljeni kancer sve češće “napada” MLAĐE LJUDE
Rak slijepog crijeva dijagnostikuje se sve češće i sve više pogađa ljude u 30-ima, 40-ima, pa čak i mlađe.
Rak slijepog crijeva je stanje koje je do nedavno bilo toliko rijetko da većina ljudi nikada nije razmišljala o tome.
Decenijama je to bila vrsta bolesti s kojom su se ljekari mogli susresti samo jednom ili dvaput u karijeri, a gotovo uvijek se nalazila kod starijih osoba, piše The Conversation. Ali, sada se pojavljuje iznenađujući i zabrinjavajući trend: rak slijepog crijeva dijagnostikuje se sve češće i sve više pogađa ljude u 30-ima, 40-ima, pa čak i mlađe. Ova promjena zbunila je mnoge stručnjake i ostavila ih u potrazi za odgovorima.
Slijepo crijevo je mala vrećica u obliku prsta pričvršćena za debelo crevo. Njegova svrha u tijelu još se uvijek raspravlja, ali najpoznatiji je po tome što uzrokuje bolnu upalu slijepog crijeva, koja često zahtijeva hitnu operaciju.
Manje je poznato da se rak može razviti u slijepom crevu, obično bez ikakvih znakova upozorenja. Linker
Nova studija, objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, pokazala je da se broj slučajeva raka slijepog crijeva dramatično povećao među ljudima rođenima nakon 1970-ih.
Zapravo, incidencija se utrostručila ili čak učetverostručila kod mlađih generacija u poređenju s onima rođenima 1940-ih.
Zašto raste broj slučajeva raka slijepog crijeva?
Iako su ukupne brojke još uvijek male (rak slijepog crijeva pogađa samo nekoliko ljudi na milion svake godine), brzi porast je zapanjujući. Još je značajnije to što se otprilike jedan od tri slučaja sada javlja kod odraslih mlađih od 50 godina, što je puno veći procenat nego kod drugih vrsta raka gastrointestinalnog sistema.
Dakle, šta stoji iza ovog porasta? Niko ne zna sa sigurnošću, ali jedan od prvih osumnjičenih je dramatična promjena načina života i okoline tokom posljednjih nekoliko decenija.
Stope gojaznosti porasle su od 1970-ih, a prekomjerna težina poznati je faktor rizika za mnoge vrste raka, uključujući i one probavnog sistema.
Takođe, ishrana se okrenula ka prerađenoj hrani, slatkim pićima i crvenom ili prerađenom mesu, a sve je to povezano s povećanim rizikom od raka u drugim dijelovima crijeva.
Fizička aktivnost je, takođe, smanjena, a sve više ljudi provodi duge sate sjedeći za stolovima ili ispred ekrana.
Druga mogućnost je da smo izloženi novim faktorima okoline s kojima se prethodne generacije nisu suočavale.
Industrijalizacija proizvodnje hrane, široko rasprostranjena upotreba plastike i hemikalija te promjene u kvalitetu vode mogle bi igrati ulogu. Međutim, dokazi su još uvijek u ranoj fazi.
Simptomi raka slijepog crijeva
Ono što rak slijepog crijeva čini posebno izazovnim jeste koliko ga je teško otkriti.
Za razliku od raka debelog crijeva, koji se ponekad može rano otkriti probirnim kolonoskopijama, rak slijepog crijeva obično prolazi ispod radara.
Simptomi, ako se uopšte pojave, nejasni su i lako ih je zanemariti. Ljudi mogu osjetiti blagi bol u stomaku, nadutost ili promjene u navikama pražnjenja crijeva, što su uobičajene pritužbe kod mnogih benignih stanja.
Kao rezultat toga, većina slučajeva otkriva se tek nakon operacije zbog sumnje na upalu slepog crijeva, kada je često prekasno za ranu intervenciju.
Uprkos porastu broja slučajeva, ne postoji rutinski test probira za rak slijepog crijeva.
Bolest je jednostavno prerijetka da bi opravdala široko rasprostranjeno probirno liječenje, a slijepo crijevo može teško se može vidjeti standardnim snimanjem ili endoskopijom.
To znači da i pacijenti i ljekari moraju biti posebno oprezni.
Ako neko ima trajne ili neobične abdominalne simptome, posebno ako je mlađi od 50 godina, važno ih je ne ignorisati. Rana pretraga i brzo liječenje mogu značajno uticati na ishode.
Povećanje broja slučajeva raka slijepog crijeva među mlađim odraslim osobama dio je šireg trenda koji se vidi kod drugih gastrointestinalnih karcinoma, poput karcinoma debelog crijeva i želuca.
I ovi karcinomi se češće dijagnostikuju kod osoba mlađih od 50 godina, što sugeriše da bi mogli djelovati zajednički faktori rizika.
Rano otkrivanje raka slijepog crijeva vrlo je važno
Izbjegavanje duvana i ograničavanje unosa alkohola takođe su važni.
Iako ove mjere ne mogu jamčiti zaštitu od raka slijepog crijeva, one su dokazane strategije za cjelokupno zdravlje.
Istraživači naporno rade kako bi otkrili misteriju zašto rak slijepog crijeva tako brzo raste među mlađim generacijama.
Razumijevanje uzroka biće ključno za razvoj boljih načina sprečavanja, otkrivanja i liječenja ove rijetke, ali sve važnije bolesti.
Podizanje svesti među zdravstvenim radnicima i javnošću je ključno.
Prepoznavanjem znakova i preduzimanjem mjera kada se pojave simptomi, mogu se povećati šanse za rano otkrivanje raka slijepog crijeva i pružiti pacijentima najbolje moguće ishode.
Priča o porastu raka slijepog crijeva podsjetnik je da čak i rijetke bolesti mogu postati češće kada se promjeni naša okolina i način života.
To je ujedno i poziv na daljnja istraživanja i da svi obratimo pažnju na svoja tijela, potražimo ljekarski savjet kada nešto nije u redu i podržimo napore da se razumije i borimo protiv ovog zagonetnog trenda.
Zdravlje
DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?
U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.
Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.
Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?
Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.
Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.
Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.
Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.
Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.
Prljavi filteri – najveći problem
Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.
Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.
Klima i temperaturni šok
Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.
Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.
Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje
Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.
Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.
Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.
(NovostiMagazin)
Zdravlje
ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno
Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.
Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.
Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.
Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.
Kako losos utiče na srce i holesterol?
Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.
Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.
Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.
Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.
Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.
Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.
Zdravlje
SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!
Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.
Zašto je hidratacija važna tokom ljeta
Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.
Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.
Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.
Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje
Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.
Voće i povrće nisu zamjena za vodu
Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.
-
Politika1 dan agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika1 dan agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika1 dan agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport1 dan agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Politika2 dana agoGOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
-
Društvo3 dana agoUIO OBJAVILA LISTU: Ovo je firma iz Republike Srpske među najvećim poreskim dužnicima
-
Politika1 dan agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Hronika2 dana agoJEZIVI PRIZORI: Vatrogasci spasavali djevojku iz BiH iz potpuno smrskanog vozila
