Connect with us

Politika

ZAKASNILI DA POVUČEMO POTEZE Brčko distrikt kost u grlu Republike Srpske zbog Dodika

Ni nakon 25 godina od Konačne arbitražne odluke za Brčko i uspostave distrikta, čini se da ovo pitanje nije adekvatno procesuirano u glavama ključnih političkih aktera u BiH.

Milorad Dodik bi samostalnu Republiku Srpsku i Brčko distrikt ne vidi kao prepreku, dok pravni stručnjaci ističu da to i nije distrik, već treći entitet, de fakto i de jure.

Dodik je pokrenuo izmjene Ustava kojima bi da izdvoji Republiku Srpsku iz pravnog okvira Bosne i Hercegovine.

Pri tom, ne pominje kako bi, u slučaju osamostaljenja, povezao dva dijela RS koja razdvaja Brčko Distrikt.

Aktuelni supervizor Luis Krišok unaprijed mu je zaprijetio mogućnošću preispitivanja Konačne odluke o Brčkom i jasno stavio do znanja da je Distrikt nedodirljiva zona.

– Tribunal ima nadležnost sve dok se konačna odluka ne proglasi konačno provedenom, napomenuo je Krišok i dodao da nema prostora za pogrešno tumačenje arbitražne odluke.

Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma uspostavljena je arbitraža, kojom je trebalo da se utvrdi međuentitetska linija razgraničenja na području Brčkog.

Umjesto razgraničenja, tadašnji arbitar, američki advokat Roberts Oven, odlučio je da stvori Brčko distrikt. Milorad Dodik, tada premijer, najavio je ostavku do koje nije došlo, a Brčko ovih dana slavi 25. rođendan distrikta.

-To nije distrikt, to je treći entitet u Bosni i Hercegovini, podsjeća Milan Blagojević, stručnjak za ustavno pravo i navodi da Brčko samo po nazivu nije entitet, ali da ima iste nadležnosti kao i RS i FBiH.

Pravna struka kaže da je Republika Srpska zakasnila da povuče pravne poteze pred Međunarodnim sudom pravde protiv konačne odluke o Brčko distriktu iz 1999. godine, što je mogla, a i morala.

– Umjesto toga, Republika Srpska je 2009. pristala da se u Ustav BiH unese Amandman 1 po kojem je Brčko distriktu dat status u okviru BiH, a Vlada RS je svojom odlukom 2011. brisala granicu Republike Srpske u području Brčkog, podsjeća profesor Blagojević.

I jedan i drugi potez na štetu interesa Republike Srpske u pogledu Brčkog, i 2009. i 2011. godine, povukle su institucije kojima je upravljao SNSD, odnosno Milorad Dodik.

A trebalo je da posredstvom SRJ, odnosno Srbije, kao potpisnika DMS, traže pravnu zaštitu u skladu sa međunarodnim pravom. Ako je za utjehu, to bi opet bilo moguće u slučaju izmjene Konačne arbitražne odluke o Brčkom.

(BN)

Related Topics:

Politika

ČOVIĆ PROTIV DODIKA “Presuda Suda BiH se mora poštovati”

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH u razgovori za Raport komentarisao je pravosnažnu presudu Miloradu Dodiku i poručio da je to veliki problem za sve u BiH. “Naravno da je veliki problem za sve nas u BiH. To je novi izazov s kojim ćemo se morati iznijeti. Svako od nas ima različito mišljenje o toj presudi, pa i ja. Nisam je komentarisao uopšte, niti želim. Ona se mora provesti, bez obzira ko šta mislio oko nje”, jasan je Čović.

Kako kaže, pravosudne institucije se moraju do kraja poštovati, bez obzira što kažem da nismo nekada zadovoljni odlukama, načinom rada.

“Ne želim da upadam u zamku da na bilo koji način vršim pritisak, a vidjeli ste da je bilo pritisaka, ako ne bude presuda ovakva ili onakva pozvaće se ljudi na ulice.

Sve su to omče, na isti način, samo iz drugih pozicija. Ja želim da se poštuje Ustav i da se zaštite osnovni elementi funkcioniranja BiH i to je tačka na to”, naveo je Čović.

(Raport)

Nastavi čitati

Politika

REJTING OSTAO ISTI! BiH zadržala OCJENU “B+” prema međunarodnoj agenciji

Međunarodna rejting agencija “S&P Global Ratings” zadržala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, ‘B+’ sa stabilnim izgledima.
U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, analitičari S&P navode da konsolidovana fiskalna pozicija opšte vlade u BiH i dalje predstavlja snagu rejtinga, saopštila je Centralna banka BiH.

Predviđa se da će budžetski deficiti u prosjeku biti ispod 1% BDP-a godišnje u periodu 2025-2028, što će rezultirati stabilizacijom neto duga opšte vlade na 21% BDP-a do 2028. godine. Nešto manje od 60% konsolidovanog bruto duga opšte vlade otpada na službene bilateralne i multilateralne kreditore s dugim rokovima dospijeća i povoljnim kamatnim stopama. Shodno tome, analitičari predviđaju da će troškovi servisiranja duga u BiH ostati ograničeni do 2028. godine, u prosjeku 2,6% vladinih prihoda, što je nisko u globalnom poređenju.

Analitičari dalje navode da je ekonomski rast usporen usljed slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, te se očekuje skroman realni rast od 2,5% ove godine, prije blagog oporavka od sljedeće godine. Deficiti tekućeg računa, kako se očekuje, ostaće niski u naredne četiri godine, u prosjeku nešto iznad 3% BDP-a. Prema ocjeni analitičara, Bosna i Hercegovina će zadržati aranžman valutnog odbora, koji predstavlja i važno političko sidro za lokalnu ekonomiju.

Prema navodima analitičara, S&P bi mogao sniziti kreditni rejtinga ukoliko dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika koji bi mogli ugroziti osnovno funkcionisanje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove. S druge strane, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko donošenje politika zasnovano na konsenzusu ubrza strukturne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji.

Nastavi čitati

Politika

Rabin o sarajevskom Muzeju “NEPRIHVATLJIVO je da NOVAC od JEVERJSKOG blaga ide PALESTINCIMA”

Glavni evropski rabin Pinhas Goldšmit oštro je kritikovao odluku uprave Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod ostvaren popularizacijom čuvene Sarajevske Hagade, starog spisa koji čuva dio istorijskog nasljeđa evropskih Jevreja, donira kao pomoć Palestincima.

Goldšmit, odnosno Konferencija evropskih rabina, već je imala neprijatno iskustvo s BiH, tačnije sa Sarajevom, nakon što im je u tom gradu u junu otkazano gostoprimstvo, odnosno praktično zabranjeno održavanje zasjedanja tog tijela pod izgovorom bezbjednosnih razloga.

Novi spor izbio je kada je uprava Zemaljskog muzeja BiH prošle sedmice odlučila da prihod od prodaje publikacije “Sarajevska Hagada, istorija i umjetnost” bude doniran kao pomoć Palestincima.

„Na ovaj način Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pruža podršku narodu Palestine koji trpi sistematski, proračunat i hladnokrvan teror, direktno od strane države Izrael, a posredno i od svih onih koji je u njenim besramnim postupcima podržavaju i(li) opravdavaju“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor muzeja Mirsad Sijarić.

Dodaje se i da je Zemaljski muzej BiH, kao institucija koja se bavi zaštitom kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, dužan da upozori na činjenicu da se u sjeni tragedije u Gazi dešava i ciljano brisanje kulturnog i vjerskog identiteta, prvenstveno muslimana i hrišćana Palestine.

Goldšmit: Krajnje sramotno i nečasno
Na ovu najavu burno je reagovao glavni evropski rabin Goldšmit, koji je na društvenoj mreži X poručio da se radi o političkoj manipulaciji i zloupotrebi jevrejskog kulturnog nasljeđa.

„Sarajevska Hagada – trajni simbol jevrejskog opstanka, otpornosti i suživota – sada se svodi na politički rekvizit. Eksploatacija jevrejskog nasljeđa od strane Zemaljskog muzeja BiH je krajnje sramotna i nečasna“, napisao je Goldšmit.

Sarajevska Hagada je iluminirani rukopis koji je u BiH dospio sa Jevrejima iz Španije, koji su u 15. vijeku bježali od katoličkog progona.

Pretpostavlja se da je nastala u XIV vijeku. U posjedu Zemaljskog muzeja BiH nalazi se od 1894. godine, a od 2002. godine čuva se u posebno zaštićenoj prostoriji.

Široj javnosti sadržaj Hagade dostupan je samo u vidu faksimil izdanja.

Vrijednost originala je neprocjenjiva, a posljednji put kada je izložena — na izložbi u Madridu posvećenoj Sefardima, uoči rata u BiH 1992. godine — njena vrijednost je procijenjena na sedam miliona dolara

Nastavi čitati

Aktuelno