Ako ovi vanredni izbori budu održani u Republici Srpskoj, onda želimo američke posmatrače, da pomognu da spriječimo manipulacije kakve je i njihov predsjednik doživio na pretposljednjim predsjedničkim izborima, poručila je potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović.

“Ako ovi nametnuti i krajnje nepotrebni izbori i budu održani, biće to glasanje protiv nelegalnih unilateralnih nametanja Kristijana Šmita i nastavka globalističke agende kojom su globalisti i eksperimentalisti zarobili i paralizovali BiH”, navela je Cvijanovićeva na društvenoj mreži “Iks”.

Znači, dodala je Cvijanovićeva, biće to samo nastavak borbe Republike Srpske za slobodu u “kojoj ćemo ih pobijediti i kad moramo igrati po njihovim pravilima”.

Hiljade ljudi okupile su se danas u sportskoj dvorani “Borik” na osnivačkoj konvenciji Pokreta “Sigurna Srpska”, koji je već prvim javnim okupljanjem privukao veliku pažnju javnosti i pokazao da ima snažnu podršku građana širom Republike Srpske.

Na konvenciji prisustvuju Draško Stanivuković, Igor Radojičić i Dejan Kojić, trojica osnivača pokreta koji su nedavno potpisali sporazum o zajedničkom političkom djelovanju. Njihovo udruživanje, kako ističu organizatori, predstavlja početak novog političkog puta zasnovanog na odgovornosti, jedinstvu i vjeri u promjene.

Dvorana “Borik” je ispunjena do posljednjeg mjesta. Prema riječima prisutnih, “Sigurna Srpska” je donijela novu energiju, vjeru u budućnost i jasno opredjeljenje za politiku koja pripada narodu.

Nedostatak municije kod Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika otvorio je novu priliku — ali i niz pitanja — za Bosnu i Hercegovinu.

Dok NATO traži da poveća zalihe i poziva članice na veće izdvajanje za odbranu, domaća namjenska industrija nudi proizvodne kapacitete i stručni potencijal. Stručnjaci i političari ističu da BiH ima fabrike, znanje i istoriju proizvodnje, ali i ozbiljne organizacione i političke prepreke koje bi morale biti riješene da bi zemlja zaista postala pouzdan snabdjevač municijom po NATO standardima.

Obnova zaliha
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici suočavaju se s ozbiljnom nestašicom municije. Dokaz tome je obustava isporuke određenog oružja Ukrajini, kako bi se sačuvale zalihe. Lideri NATO upozorili su da su zalihe zemalja članica i dalje daleko ispod zahtjeva za dugoročne odbrambene obaveze.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao potencijalni proizvođač naoružanja za NATO, no pitanje je kako iskoristiti tu šansu.

Oritisak NATO za stvaranje većih zaliha i obavezu izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a do 2035. godine naglašava napore Saveza da pojačaju proizvodnju naoružanja. S bogatom industrijskom istorijom i strateškim položajem na Balkanu, Bosna i Hercegovina ima odlične temelje da postane ključni dobavljač municije NATO standarda, smatra osnivač i većinski vlasnik kompanije Regulus Global i suvlasnik Pretisa Will Somerindyke. Linker
“Sistemska mreža oko Pretisa bila je duboka i raznolika i već je pokazala kako bosanska industrija može proizvoditi složene izvozne proizvode prema svjetskim standardima. Taj industrijski DNK i dalje postoji u tehničarima, u alatnicama i u kulturi stvaranja. Binas u Bugojnu čini drugu polovinu bosanskog industrijskog sklopa, Igman – proizvođač malokalibarskog oružja, GINEX za kapisle i detonatore, te BNT za minobacačke i artiljerijske podsisteme – to je sistem utemeljen na ljudima i procesima”, dodao je Somerindyke.

Ogroman potencijal

Namjenska industrija je ogroman domaći potencijal, dioničari investiraju i možemo biti ozbiljna konkurencija na tržištu, kaže ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (SDP).

“Spremni smo da pređemo u potpunosti na NATO standarde. Još uvijek jedan dio namjenske industrije radi po istočnim standardima jer imamo potraživanja za proizvodima. Irak i neke države koje se naoružavaju imaju tu istočnu varijantu – neke vrste haubica, topova i još uvijek naše kompanije to proizvode”, kaže Helez. Linker
Iako je BiH politički turbulentno područje, sigurnosno nije ugroženo, dodaje ministar Helez. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane strateški proizvođač, pitanje je kome se okrenuti od evropskih partnera.

“Ne bježimo ni od koga, što se tiče stranih ulagača, svima su vrata otvorena od evropskih država. EU je izdvojila 800 milijardi eura za naoružanje i opremu. U tom dijelu imat će jedan udio i kompanije namjenske industrije iz naše zemlje”, poručuje Helez.

“Nama te šanse mogu propasti iz činjenice da nemamo politiku namjenske proizvodnje na nivou države, nešto što objedinjuje namjensku industriju, osim nekoliko ministarstava koja daju saglasnost da se nešto proda”, ističe vojnopolitički analitičar Hamza Višća.

Nedostatak vizije

A bez saradnje i zajedničkog strateškog cilja teško će privredna i finansijska komponenta biti jaka, kaže Višća i dodaje kako bi ova šansa za Bosnu i Hercegovinu značila i kolektivnu sigurnost.

“Trideset godina proizvodimo municiju, a ne pada nam na pamet da proizvodimo barut. Rekao bih da našoj namjenskoj industriji trenutno nedostaje jedan Emerik Blum ili Jole Musa – ljudi koji razmišljaju na daljinu, a reaguju promtno u realnom vremenu. Da biste prošili proizvodnju, morate školovati kadar. Bojim se da ga ne školujemo. Ako imamo ulaganja od drugih, a ona su, uglavnom, od trgovaca naoružanjem koji bi htjeli da mogu utjecati na to kome će se, kada i koliko prodati, a u samu prouzvodnju teško. Moramo ići na to da uzimamo strateškog partnera”, dodaje Višća, prenosi Federalna.