Porodica Svjetlanović iz Kneževa pretrpjela je značajnu štetu nakon nedavnih snježnih padavina koje su oštetile njihovo imanje i uništile krov štale u kojoj drže stoku. Uprkos teškoj situaciji u kojoj su se našli, kako tvrde članovi porodice, njihov zahtjev za pomoć od opštinskih vlasti je odbijen.

Prema njihovim navodima, kao obrazloženje je rečeno da nisu članovi vladajuće stranke, što je dodatno izazvalo ogorčenje i osjećaj nepravde.

Povodom ovog slučaja oglasio se i generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić, koji je posjetio porodicu i istakao da je nedopustivo da politička pripadnost bude uslov za osnovnu pomoć građanima.

„Danas sam posjetio porodicu Svjetlanović i obišao njihovo imanje, gdje žive tri brata. Nedavni snijeg je nanio veliku štetu, uništivši krov njihove štale. Uprkos teškoj situaciji, opštinska vlast u Kneževu odbila je njihovu molbu za pomoć, uz obrazloženje da nisu članovi vladajuće stranke. Važno je podsjetiti da svi građani, bez obzira na političku pripadnost, imaju pravo na pomoć i podršku kada se nađu u teškim trenucima“, poručio je Drinić.

On je dodao da će uvijek biti uz građane i da se mora graditi sistem u kojem svi imaju jednaka prava.

„Ne smijemo dozvoliti da političke razlike odlučuju o tome ko će dobiti pomoć, a ko ne. Naša obaveza je da budemo uz svako domaćinstvo i svaku porodicu u nevolji“, istakao je on.

Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje kriterijuma za dodjelu pomoći u lokalnim zajednicama i odnosa institucija prema građanima u kriznim situacijama.

Grad Banja Luka svake godine izdvaja ogromna sredstva za poslovanje Aerodromi Republike Srpske, ali uprkos tome – minus se samo produbljuje!

Naime, Grad izdvaja čak milion maraka godišnje, a pored toga preuzima i troškove vatrogasne službe Međunarodnog aerodroma Banja Luka. Za razliku od aerodroma u Tuzla i Sarajevo, koji ove troškove pokrivaju iz vlastitih prihoda, u Banjaluci teret ponovo pada na građane.

Ni dodatne mjere nisu bile dovoljne – umjesto planiranih 200.000 KM kroz amandmane, gradonačelnik Draško Stanivuković ustupio je Aerodromima vatrogasno vozilo vrijedno preko 500.000 KM. Ipak, minus od dodatnih milion maraka i dalje ostaje!

Narodni poslanik Bojan Kresojević oštro upozorava:

„Grad ne može pomoći koliko Aerodromi Republike Srpske mogu potrošiti! Dok građani izdvajaju sredstva, gubici se gomilaju, a odgovora nema. Postavlja se pitanje – gdje završava novac i ko snosi odgovornost?“

On dodatno ističe da je neprihvatljivo da se, kako tvrdi, ogromna sredstva troše na lobiranja i političke interese, dok se istovremeno zanemaruje unapređenje privrednog ambijenta.

Kresojević je podsjetio i na ignorisanje njegovih inicijativa:

„Ako već postoji spremnost za konstruktivan dijalog, zašto na moj zahtjev za sastanak nije odgovoreno ni nakon godinu dana?“

Građani s pravom postavljaju pitanje – koliko će još miliona biti potrošeno bez jasnih rezultata i da li će iko konačno položiti račune?

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa 10. aprila da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.

U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.

Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit prethodno poništio.

Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.

Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, vršilac dužnosti agenta Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije primila predmet od Suda u Strazburu.

Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Starzburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.

Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija.

Šta je Pravilo 39 Evropskog suda za ljudska prava?

Privremene mjere se pred Evropskim sudom za ljudska prava mogu zatražiti na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda.

Riječ je o vanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete po neko od prava zaštićenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere se najčešće izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnosilac zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.

Sud veoma rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta.

U dosadašnjoj praksi, Evropski sud je više puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u izuzetnim situacijama.

(RSE/BN)