Ruski predsjednik Vladimir Putin planira da nastavi rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na mirovne pregovore pod ruskim uslovima, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se dodatno proširiti ako ruske snage nastave da napreduju.

Tvrde to za Reuters tri izvora bliska Kremlju, prenosi Index.

Prema tim izvorima, Putin nije impresioniran prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa novim sankcijama i vjeruje da su i ruska vojska i ekonomija dovoljno snažne da izdrže dodatni pritisak sa Zapada.

“Putin smatra da se niko, pa ni Amerikanci, nije ozbiljno angažovao oko konkretnih ruskih uslova za mir, pa će nastaviti sve dok ne dobije ono što želi”, rekao je jedan izvor pod uslovom anonimnosti.

Tramp je juče izrazio frustraciju Putinovim odbijanjem prekida vatre te najavio novu isporuku oružja Ukrajini, uključujući sisteme Patriot, i dodatne sankcije ako se u roku od 50 dana ne postigne mirovni sporazum.

Iako su Tramp i Putin nekoliko puta razgovarali telefonom, a u Moskvu je više puta dolazio američki izaslanik Stiv Vitkof, ruski predsjednik, prema izvorima, smatra da nije bilo ozbiljnog pokušaja definisanja osnove za mir.

“Putinu je važno da očuva odnos s Trampom i imao je dobre razgovore s Vitkofom, ali su mu interesi Rusije iznad svega”, rekao je jedan od izvora.

Putinovi zahtjevi
Prema izvorima bliskim Kremlju, Putin traži pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti prema istoku, neutralan status Ukrajine i ograničenja njenih oružanih snaga, kao i zaštitu ruskog govornog stanovništva. Takođe, traži i priznanje ruskih teritorijalnih osvajanja.

Putin je navodno spreman da razgovara i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu koje bi uključivale veće sile, ali nije jasno kako bi to izgledalo u praksi. Kancelarija predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na upit Reutersa.

Drugi izvor navodi da Putin smatra da su ciljevi Moskve važniji od bilo kakvih ekonomskih posljedica te da ga ne brinu američke prijetnje carinama protiv Kine i Indije zbog kupovine ruske nafte.

Dva izvora tvrde da Rusija ima prednost na ratištu i da njena ratna industrija nadmašuje proizvodnju NATO-a kada je riječ o ključnoj municiji, poput artiljerijskih granata.

Rusija napreduje – raste apetit za teritorijom
Prema podacima interaktivne mape DeepStateMap, koja prati otvorene izvore informacija, ruske snage su u posljednja tri mjeseca zauzele dodatnih 1.415 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.

“Apetit raste kako vrijeme prolazi”, rekao je jedan izvor, sugerišući da bi Putin mogao proširiti zahtjeve ako se rat ne zaustavi.

Rusija već kontroliše gotovo petinu Ukrajine: cijeli Krim, cijelu Lugansku oblast, više od 70% Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, te dijelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske. Putin javno tvrdi da je pet ključnih oblasti – uključujući Krim – sada sastavni dio Rusije i da se Kijev mora povući ako želi mir.

Izvori navode da bi Moskva mogla privremeno da zaustavi ofanzivu ako naiđe na ozbiljan otpor.

“Ali ako Ukrajina oslabi, doći će do još većeg osvajanja – Dnjepropetrovske, Sumske i Harkivske oblasti”, rekao je treći izvor.

Zelenski tvrdi da ljetna ofanziva Rusije ne ide prema planu, a njegovi komandanti priznaju brojčanu nadmoć ruske vojske, ali ističu da ukrajinske snage drže liniju i nanose velike gubitke Rusiji.

Tramp i Putin: Prijateljski ton, ali bez dogovora
Prema procjenama SAD-a, u ovom ratu je poginulo ili ranjeno oko 1,2 miliona ljudi, što ga čini najsurovijim sukobom u Evropi još od Drugog svjetskog rata. Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju tačne podatke o svojim gubicima, dok Rusija zapadne procjene naziva propagandom.

Od povratka u Bijelu kuću u januaru, Tramp je pokušao da obnovi odnose s Moskvom. Razgovarao je s Putinom najmanje šest puta i opisao ga kao “čvrstog čovjeka, ali ne ubicu”. Njegova administracija smatra da je riječ o posredničkom ratu SAD-a i Rusije, te je povukla podršku ukrajinskom članstvu u NATO-u, uz najave mogućeg priznanja ruske aneksije Krima.

Putin vjeruje da je preživio najgore
Putin rat predstavlja kao prekretnicu u odnosima sa Zapadom, za koji tvrdi da je poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine ponižavao Rusiju širenjem NATO na prostore koje Moskva smatra svojom zonom uticaja – uključujući Ukrajinu i Gruziju.

Iako je Zelenski podržao Trampovu ideju o bezuslovnom prekidu vatre, Putin tu inicijativu za sada odbacuje. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade dronovima na ukrajinske gradove.

Tramp: Nisam završio s Putinom
U intervjuu za BBC, Tramp je izjavio da “nije gotov s Putinom” i da je dogovor o Ukrajini i dalje moguć. Međutim, izvor iz Kremlja odbacuje Trampove tvrdnje iz prošle sedmice, kada je Putina optužio da “prodaje maglu”, navodeći da se pozitivni razgovori s Vitkofom nikada nisu pretočili u stvarne pregovore.

Jedan zvaničnik Bijele kuće izjavio je juče da Tramp razmatra uvođenje carina od 100% na rusku robu, kao i sekundarne sankcije zemljama koje kupuju ruske energente – prije svega Kini i Indiji, koje su trenutno najveći kupci ruske nafte.

Rat se nastavlja, tenzije rastu
Uprkos sankcijama i ogromnim troškovima najtežeg evropskog rata u posljednjih 80 godina, ruska ekonomija, koja vrijedi oko 2 biliona dolara, pokazala se otpornijom nego što se očekivalo. Ministarstvo ekonomije Rusije predviđa usporavanje rasta na 2,5% u 2025., nakon 4,3% rasta prošle godine.

Drugi izvor blizak Kremlju smatra da Tramp ima ograničen uticaj na Putina, te da će Rusija naći načine da zaobiđe carine i nastavi izvoz. “Putin zna da je Tramp nepredvidiv i sposoban za neprijatne poteze, ali za sada pazi da ga ne iznervira previše”, navodi izvor.

Jedan od izvora zaključuje da bi u narednim mjesecima moglo doći do eskalacije sukoba, uz upozorenje na rizik od direktnog konflikta između dvije najveće nuklearne sile.

“Rat će se nastaviti”, dodao je.

Moskva bi željela da razumio je šta podrazumjeva izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o roku od 50 dana da se okonča ukrajinska kriza, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, podsjećajući da je američki lider više puta navodio različite vremenske rokove za to.

”Nekad je bilo 24 sata, nekada sto dana, prošli smo kroz sve to i zaista želimo da razumijemo šta motiviše predsjednika Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Lavrov novinarima nakon sastanka Savjeta ministara spoljnih poslova ŠOS-a (Šangajske organizacije za saradnju), prenosi TASS.

Tramp je izjavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti 100 odsto carine na rusku robu i sekundarne sankcije Rusiji i njenim trgovinskim partnerima ako Moskva i Kijev ne postignu dogovor o rješavanju oružanog sukoba u roku od oko 50 dana, prenosi Tanjug.

U intervjuu za Bi-Bi-Si (BBC) Tramp je rekao da je razočaran ruskim liderom Vladimirom Putinom, ali da “još nije završio sa njim”.

Prema Trampovim riječima, sporazum o rješavanju ukrajinskog sukoba bio je blizu potpisivanja četiri puta, ali i da gotovo nikome u svjetskoj politici ne vjeruje, uključujući i Putina.

Njemačkoj nedostaju vaspitači, socijalni radnici, njegovatelji i prodavci, ali i mnogi drugi profili kvalifikovane radne snage. Situacija će se brzo pogoršati, upozorava Institut za njemačku privredu (IW) u novoj studiji.

IW procjenjuje da će se deficit dodatno povećati i da će do 2028. broj nepopunjenih radnih mjesta skočiti na oko 768.000, u odnosu na 487.000 prošle godine, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

“Glavni razlog su demografske promjene. Mnogi ljudi će otići u penziju u narednim godinama”, rekao je autor studije Jurek Tideman.

Odlazak najbrojnije generacije, takozvanih bejbi bumera, dodatno pojačava pritisak na zaposlene u brojnim zanimanjima.

“Ako ne uspijemo da ublažimo ovaj manjak, sve više ljudi će ga svakim danom osjećati”, upozorio je Tideman.

Na primjer, kada nema mjesta u vrtićima ili domovima za stare, zaposleni ne mogu da produže svoje radno vrijeme kako bi se prilagodili, jer moraju da se brinu i o svojim porodicama.

Procjena trendova na tržištu rada za 1.300 zanimanja zasnovana je na analizi podataka iz 2023. godine i kretanja iz prethodnih godina. Najveći manjak se očekuje među prodavcima – broj otvorenih i nepopunjenih radnih mjesta mogao bi da poraste sa 12.900 na 40.470. Premalo mladih odlučuje se za upis u srednje stručne škole, navodi Tideman.

Na drugom mjestu su vaspitači, kojih će nedostajati oko 30.800, a slijede socijalni radnici i pedagozi – sa više od 21.150 otvorenih mjesta. Do 2028. godine očekuje se da će nedostajati i oko 21.350 zdravstvenih radnika.

Autori studije predviđaju da će broj zaposlenih najviše porasti upravo među vaspitačima – za oko 143.400 do 2028. godine. Međutim, ni taj rast neće biti dovoljan da se zadovolji tražnja.

Značajan porast, oko 26 odsto, očekuje se i kod IT zanimanja, prije svega zbog ubrzane digitalizacije.

Institut predviđa i najveći pad broja kvalifikovanih radnika u metalskoj industriji – za gotovo 161.200 do 2028. godine. Takođe, očekuje se i smanjenje broja zaposlenih u bankarskom sektoru za oko 56.300, jer banke zatvaraju šalter sale i uvode automatizaciju, prenosi Telegraf.