Connect with us

Društvo

Zapadnom Balkanu će trebati 60 godina da dostigne EU

Region zapadnog Balkana područje je u Evropi s najboljim izgledima za ekonomski rast, ali ovim tempom će regionu za dostizanje EU biti potrebno još šest decenija, navedeno je u studiji objavljenoj na sajtu Svjetskog ekonomskog foruma iz Švajcarske (WEF), uticajne organizacije koja okuplja najuglednije svjetske biznismene.

Kao jedan od najvećih izazova WEF vidi iseljavanje stanovništva u bogatije zemlje Evrope, što, kako naglašavaju, ubrzani ekonomski rast i povećavanje životnog standarda čini još urgentnijim. Grupa lidera koja je proučavala kako ubrzati ekonomski rast zaključila je da je potrebno raditi na sedam ključnih područja.

Kao prvu mjeru vide potrebu stvaranja velikog regionalnog fonda za inovacije, koji bi bio koordinisan u svim zemljama regiona. Dalje, oni preporučuju stvaranje inkubatora po uzoru na rješenja koja postoje u EU, koji bi pomogli da se u potpunosti iskoristi potencijal koji postoji u svakoj od zemalja regiona.

“Na zapadnom Balkanu je posljednjih godina došlo do porasta kvalitetnih programa za poslovne inkubatore i stvaranje uspješnih startapa, ali potrebno je unijeti dodatni kvalitet u sistem. Jedno od mogućih rješenja bi moglo biti privlačenje uspješnih investitora iz inostranstva”, naglašavaju oni.

Kao treću preporuku navode jačanje digitalizacije, uz napomenu da je regionalni digitalni samit primjer na koji način se može jačati povezivanje uspješnih regionalnih subjekata koji se bave digitalizacijom.

“Fokus bi se više mogao prebaciti na saradnju ili da se proširi na druge sektore u kojima zemlje regiona imaju korisna iskustva, poput održive proizvodnje hrane i u poljoprivredi”, naglašeno je.

Kao jednu od kritičnih mjera vide potrebu jačanja sinergije između privrednika, politike i finansijskih institucija za osmišljavanje novog administrativnog okvira s ciljem jačanja malih i srednjih preduzeća kao oslonca ekonomskog razvoja.

“Takav okvir će imati implikacije za kapacitet kompanija za inovacijama i da rastu, što će im omogućiti da povećavaju bazu zaposlenosti. Postoje inovativne metode koje mogu biti primijenjene kako bi kompanijama pomogle da usvoje moderne i održivije prakse, na primjer kroz podršku drugim dijelovima privatnog sektora”, istaknuto je.

Peta mjera sadrži jačanje saradnje s institutima i univerzitetima radi jačanja istraživanja.

“Uz podršku Udruženog centra EU za istraživanje, ekonomije zapadnog Balkana su identifikovale prioritetna područja za investicije u istraživanje i inovacije”, naglasili su oni.

Slične mjere predlažu u šestoj preporuci, u kojoj je navedeno da bi region trebalo da osnuje regionalni fond za razvoj i istraživanje, s fokusom na rješenja koja su odmah primjenjiva u privredi.

“To bi obezbijedilo dugoročni kapital za ciljane istraživačke projekte koji mogu otvoriti mnogo novih rješenja za brži razvoj”, naglasili su u ovoj preporuci.

Konačno, u sedmoj mjeri preporučuju udruživanje svih regionalnih resursa koji bi na jednom mjestu tražili zajednička rješenja za najkritičnije probleme, poput starenja populacije, odliva mozgova i smanjenja nataliteta.

Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, kaže za “Nezavisne” da je osnovni preduslov za ekonomski rast u regionu pravna država, sposobnost iskorištavanja EU fondova, kao i logičko povezivanje regiona, koji primarno za cilj ima EU.

“Ključni preduslov za funkcionalan sistem su ljudi na vlasti koji su spremni i sposobni da ga uspostave. Takvi su ljudi u ovoj regiji posljednji put bili na vlasti u vrijeme SFRJ i tada smo posljednji put imali sve ovo navedeno, osim EU fondova, koji tada nisu postojali, ali jesmo imalo povoljne vanjske izvore finansiranja koji se mogu s njima usporediti”, smatra on.

Related Topics:

Društvo

BACANJE PRAŠINE U OČI! Objavljen plan oko radioaktivnog otpada na granici sa BiH

Iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” je objavljeno da je planirano da redovni rad odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada počne 2051. godine.
Iz Fonda navode da je odabir lokacije za odlagalište dugotrajan proces koji uključuje stručnjake i javnost, te da je planirano da se pripremne aktivnosti pokrenu nakon što se osiguraju uslovi za sigurno dugoročno skladištenje radioaktivnog otpada u centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac.

– Fond je u skladu sa važećom strategijom i Nacionalnim programom pokrenuo izradu osnove za uspostavljanje odlagališta. Te su aktivnosti podržane prijedlozima i preporukama međunarodne ARTEMIS misije održane u junu 2023. godine. Važna preporuka je potreba ažuriranja kriterijuma za odabir lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, jer su postojeći kriterijumi iz 1992. godine – navode iz Fonda.

Iz Fonda dodaju da je izrada prijedloga smjernica za određivanje lokacije odlagališta u toku, nakon čega će se početi s pripremom programa istraživanja i razvoja za uspostavljanje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj, a prijedlog se očekuje početkom 2026. godine.

– Odabir lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada provešće se sistematično, u skladu s usvojenim kriterijumima i programom istraživanja i razvoja, preporukama IAEA-e i dobrom praksom drugih zemalja. Za potrebe odabira lokacije odlagališta analiziraće se cijelo područje Hrvatske – navode iz Fonda uz napomenu da će se u postupak donošenja kriterijuma za odabir lokacija odlagališta, kao i u sam proces odabira konačne lokacije biti uključena javnost.

Redovni rad odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada planira se za 2051. godinu, kada bi počeo prenos rezervoara iz dugoročnog skladišta na Čerkezovcu u buduće odlagalište.

Nakon prenosa svih rezervoara u odlagalište, skladište na Čerkezovcu će se zatvoriti u skladu sa planom razgradnje.

Fond je pokrenuo postupak javne nabavke za uklanjanje dijela objekata na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac gdje je planirana izgradnja skladišta radioaktivnog otpada.

Rok za dostavljanje ponuda ili zahtjeva za učešće u postupku je 14. april, a okvirni planirani početak radova 1. maj ove godine.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukelarne elektrane “Krško” kao i postojeći istitucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i suvo, na planinama moguća SUSNJEŽICA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno i malo toplije vrijeme sa maksimalnom temperaturom od 10 do 15 stepeni Celzijusovih.

Na planinama je i dalje moguća susnježica. Tokom dana biće uglavnom suvo uz mogućnost kratkotrajne kiše ponegdje. Na jugu će biti više sunčanih perioda i toplije.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do devet, a dnevna od 10 do 15, na jugu do 17 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će u prvom dijelu dana biti umjeren do pojačan sjeverni, u Hercegovini uz jake udare bure. Poslije podne vjetar će slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

EKSTREMNO HLADNO VRIJEME JURI PREMA NAMA! Pogledajte kakav “monstrum” stiše iz Rusije! (VIDEO)

Meteorolozi sa stranice BH Meteoa oglasili su se sa novim informacijama u vezi sa vremenskim uslovima koji nas očekuju u narednim danima.

Prema najavi meteorologa, iz pravca Rusije uskoro dolazi do osjetnog zahlađenja.
“Topli dani za sada su na čekanju”, poručuju meteorolozi.
“U periodu oko 6. aprila sve izvjesniji hladni prodor iz Rusije uz osjetan pad temperatura. Ono što je idalje nepoznanica hoće li zahlađenje proći suvo uz pojavu mraza, ili će biti praćeno padavinama u ovom slučaju snijegom”, najavili su ranije.
Na njihovom Fejsbuk profilu možete pogledati animaciju i prikaz kretanja temperature na 1.500 metara nadmorske visine u narednih 10-ak dana iznad Еvrope.

Nastavi čitati

Aktuelno