Connect with us

Svijet

ZAPLIJENJENO TOLIKO KOKAINA da se mora uništavati iz više puta

“Zbog tehničkih limita licenciranih spalionica i ekoloških standarda moramo da koristimo više spalionica”

U Belgiji je zaplijenjeno više kokaina nego što se može blagovremeno uništiti.

“Došlo je do nekog uskog grla jer je puno droge zaplijenjeno, a u upotrebi je samo jedna spalionica”, rekao je ministar pravde Vinsent Van Kvikenborn.

On je dodao da se paketi droge ne mogu spaljivati odjednom, na gomili jer će to zagušiti filtere u spalionici.

Prema njegovim riječima, samo 1.000 kilograma ili najviše 1.500 kilograma može se spaliti odjednom.

Prema nekim procjenama, više od 100 tona kokaina, vrijednosti koja premašuje oko pet milijardi evra, presretnuto je u luci Antverpen ove godine. Prošle godine zaplijenjeno je 90 tona droge.

Belgijska carinska služba kaže da je brzo uništenje zaplijenjene droge veliki izazov.

“Zbog tehničkih limita licenciranih spalionica i ekoloških standarda moramo da koristimo više spalionica”, rekao je portparol službe Fransis Adins, prenosi “Raša tudej”.

Za korištenje spalionice potrebna je prethodna najava i zahtjev, a što je veća količina kokaina, potrebno je dodatno vrijeme, a radi se o velikim količinama.

Lokacija samih spalionica drži se u tajnosti kako bande ne bi upale na lokaciju.

Carinski službenici otkrili su skoro osam tona kokaina u jednom kontejneru u luci Antverpen u oktobru. Droga vrijednosti više od 200 miliona evra bila je sakrivena u isporuci banana iz Ekvadora.

Vlasti su dozvolile da droga bude isporučena na konačnu destinaciju u Holandiji što je dovelo do hapšenja četiri lica.

Rekordna količina kokaina zaplijenjena je u luci Antverpen 2020. godine, štp je ujedno bila i najveća u Belgiji.

U pet kontejnera metalnog otpada iz Gvajane pronađeno je 11,5 tona kokaina u vrijednosti od 900 miliona evra. Među uhapšenima bili su i pripadnici policije i lučki radnici.

Svijet

Amerika iz sopstvenog interesa NE DOZVOLJAVA KRAJ SUKOBA

Amerika pokušava da izvuče korist iz sukoba između Ukrajine i Rusije i iz tog razloga ne dozvoljava da se završi, rekao je danas Balaš Orban, zvaničnik iz kancelarije mađarskog premijera Viktora Orbana.

Na pitanje američkog novinara Takera Karlsona zbog čega državni sekretar Entoni Blinken toliko insistira na izbijanju Trećeg svjetskog rata, Balaš Orban je odgovorio da Amerika pokušava da izvuče korist iz situacije.

„Postoje određene taktičke prednosti, poput pokušaja da se oslabi Rusija, što je oduvijek prioritet za Ameriku. Pokušavate da zaustavite njemačko-rusku energetsku saradnju, što je takođe dio tog prioriteta. Isto tako tražite tržište za izvoz gasa, što je takođe prioritet za Ameriku“, naglasio je Orban.

Prema njegovim riječima, sve su to bile marginalne taktičke prednosti koje, u strateškom smislu, uništavaju Evropu kao privrednu silu.

On je istakao i da sukob nije u interesu Mađarske i da treba biti odmah zaustavljen.

Nastavi čitati

Svijet

Hrvatska, Bugarska i Poljska među kosponzorima REZOLUCIJE O SREBRENICI U UN

Pored Hrvatske koja je sinoć objavila da će kosponzorisati rezolucije o Srebrenici, pet drugih država se također pridružilo spisku.

Države koje su juče objavile da se pridružuju kosponzorstvu su Estonija, Bugarska, Luksemburg, Poljska te Bangladeš.

Sjednica Generalne skupštine na kojoj će se razmatrati ova rezolucija biće sredinom maja, a u tom periodu (15. maj) zakazana je i sjednica Savjeta bezbjednosti UN, na kojoj će biti redovno razmatranje situacije u Bosni i Hercegovini.

Ove države su se svrstale među više zemalja koje su od ranije kosponzori rezolucije o Srebrenici kojom se želi postići da obilježavanje godišnjice bude zvanično međunarodnog karaktera, kao što je to slučaj s Ruandom. Predlagači rezolucije su upravo Ruanda i Njemačka.

Kako saznaje portal Klix.ba, sjednica Generalne skupštine neće biti posvećena isključivo pomenutoj rezoluciji.

Zapravo, rezolucija će se razmatrati u sklopu sjednice Generalne skupštine UN “Kultura mira” kao redovne sesije Generalne skupštine. Nakon što je Misija Bosne i Hercegovine u UN jučer zvanično uputila rezoluciju predsjedniku Generalne skupštine Dennisu Francisu, ova inicijativa će se razmatrati nakon pet radnih dana od njenog podnošenja.

S obzirom na prvomajske praznike i predstojeći vikend, to znači da bi rukovodstvo Generalne skupštine to moglo učiniti sljedeće sedmice. Nakon toga se sredinom maja očekuje i zasjedanje, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Svijet

Evropski i američki indeksi u porastu, PALA CIJENA ZLATA

Evropski i američki berzanski indeksi su danas u porastu, cijene zlata i pšenice su pale, dok se nafta Brent prodaje za manje od 84 dolara po barelu.

Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 17.955,35 poena, londonski FTSE 100 na 8.193,91 poen, francuski CAC 40 na 7.945,20 poena, moskovski MOEX na 3.446,04 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 38.225,66 poena, indeks S&P 500 na 5.064,20 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15.840,96 poena, piše Tanjug.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 79,198 dolara, a cijena nafte Brent na 83,903 dolara.

Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 30,900 evra za megavat-sat.

Cijena zlata je pala na 2.298,79 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,9581 dolar za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,07296, što je otprilike isto kao u četvrtak.

Nastavi čitati

Aktuelno