Connect with us

Svijet

ZAROBLJENE HILJADE CIVILA: Sve veća uzbuna u najvećem gradu na jugu Gaze

Hiljade civila zarobljene su na jugu Gaze zbog bombardovanja i borbi između izraelskih snaga i boraca Hamasa, dan nakon što je najviši sud UN-a presudio da Izrael mora spriječiti genocid. Sve veća uzbuna fokusirana je na Kan Junis, najveći grad na jugu Gaze, gdje dvije glavne bolnice jedva funkcionišu pod teretom nemilosrdnog bombardovanja i pritiska hiljada ljudi kojima treba pomoć.

Svjedoci su izvijestili o novim noćnim napadima na Kan Junis, trenutno žarište izraelskih napada na Gazu, a Palestinski Crveni polumjesec je rekao da su neki od mrtvih i ranjenih prebačeni u gradsku bolnicu Al-Amal koja jedva funkcioniše.

Što je odlučio sud u Haagu?
Izraelski napadi su uslijedili nakon što je Međunarodni sud pravde u Haagu presudio da Izrael mora spriječiti moguća djela genocida u svom ratu protiv Hamasa, islamističke grupe koja kontroliše Gazu. Sud, koji nema praktički nikakva ovlašćenja za sprovođenje, nije pozvao na prekid borbi, ali je rekao u svojoj presudi da Izrael mora omogućiti “hitno potrebnu” humanitarnu pomoć.

“Ovo je prvi put da je svijet rekao Izraelu da je prešao granice”, rekla je Maha Jasin, 42-godišnja raseljena Palestinka u Gazi. To što nam Izrael radi u Gazi četiri mjeseca nikada se nije dogodilo u istoriji.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio je slučaj kao “nečuven”.

Sve je krenulo od Hamasovog pokolja civila
Izraelsko nemilosrdno bombardovanje i opsada palestinskog teritorija počeli su ubrzo nakon Hamasovih napada bez presedana koji su rezultirali s oko 1140 mrtvih u Izraelu, uglavnom civila, prema AFP-ovoj evidenciji službenih izraelskih podataka.

Militanti su također zarobili oko 250 talaca, a Izrael kaže da ih je oko 132 ostalo u Gazi, uključujući tijela najmanje 28 mrtvih zarobljenika.

Izrael je obećao da će slomiti Hamas, a ministarstvo zdravstva u Gazi kaže da je izraelska vojska u napadima ubila najmanje 26. 083 ljudi, od kojih su oko 70 posto žene i djeca.

Bolnice u kolapsu
Žestoke borbe između izraelske vojske i boraca Hamasa bjesne danima oko Kan Junisa, prisiljavajući desetke hiljada ljudi da bježe južnije u Rafu na granici s Egiptom. Uz sve veću humanitarnu krizu u Kan Junisu i sjevernim područjima Gaze, UN-ove agencije kažu da je u Rafi većina od procijenjenih 1,7 milijona Palestinaca koji su raseljeni zbog rata.

Ljekari bez granica rekli su da u bolnici Naser u Kan Junisu, najvećoj u gradu pod opsadom, hirurški kapaciteti “praktično ne postoje”.

Međunarodna organizacija za medicinsku pomoć rekla je u saopštenju za javnost da su medicinske usluge u bolnici “kolabirale” i da se ono malo osoblja koje je ostalo “mora boriti s vrlo malim zalihama koje su nedostatne za rješavanje događaja masovnih žrtava”.

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je na platformi X da je 350 pacijenata i 5000 ljudi raseljenih zbog borbi ostalo u bolnici i da se borbe u blizini nastavljaju.

Rekao je da bolnici Naser “nestaje hrane, goriva i zaliha” i pozvao na trenutni prekid vatre kako bi se mogli opremiti.

Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su izraelski tenkovi gađali bolnicu Al-Amal, još jednu od rijetkih preostalih medicinskih ustanova u Kan Junisu, te da je “pod opsadom uz jaku vatru”.

“Hamas ima tunele ispod bolnica”
Izraelska vojska optužuje Hamas da ima tunele ispod bolnica u Gazi i da koristi medicinske ustanove kao zapovjedne centre.

Meirav Eilon Shahar, izraelski ministar pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, optužio je WHO ove sedmice za dosluh s Hamasom ignorišući izraelske dokaze o Hamasovoj “vojnoj upotrebi” bolnica u Gazi.

Tedros je odbacio optužbe, rekavši da bi to moglo “ugroziti naše osoblje koje riskira svoje živote da bi služilo ugroženima”.

Pogoršani diplomatski odnosi Izraela i UN-ove agencije
Odnosi između Izraela i UN-ove agencije za palestinske izbjeglice pogoršali su se nakon što je UNRWA rekla da je izraelska vojska tenkovima granatirala jedno od njihovih skloništa u Kan Junisu u srijedu, ubivši 13 ljudi.

UNRWA je juče saopštila da je otpustila nekoliko zaposlenika koje je Izrael optužio za umiješanost u napad 7. listopada. Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se u srijedu kako bi raspravljalo o presudi ICJ-a, objavilo je predsjedništvo Vijeća.

Europska unija pozvala je na “trenutnu” primjenu odluke ICJ-a.

Presuda u Haagu temelji se na hitnom zahtjevu koji je podnijela Južnoafrička Republika, koja je dugo podržavala palestinsku stvar, ali šira presuda o tome je li genocid počinjen mogla bi potrajati godinama.

Uskoro pregovori s Hamasom
Sigurnosni izvor rekao je za AFP jučer da će se čelnik američke Središnje obavještajne agencije sastati s dužnosnicima iz Izraela, Egipta i Katara “idućih dana u Parizu” kako bi pokušali postići dogovor s Hamasom.

Rat je izazvao strah od šireg sukoba, a američke snage su rekle da su pogodile cilj u Jemenu koji drže hutisti nakon njihova napada na britanski tanker u Adenskom zaljevu.

(Index.hr)

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno