Član Predsjedništva pokreta „Sigurna Srpska” Banja Luka, Adrijana Basara, oglasila se emotivnom i otvorenom porukom u kojoj je pružila punu podršku bivšim radnim kolegama sa Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), otkrivajući kroz kakve je profesionalne i privatne izazove prolazila tokom više od dvije decenije rada u ovom mediju.

11 godina rada bez dana staža i bez plaćenog porodiljskog

Basara je bez dlake na jeziku opisala početke i teške uslove u kojima medijski radnici često funkcionišu iza kulisa:

„Danas, i ne samo danas, želim da izrazim podršku bivšim radnim kolegama sa RTRS-a na kojem sam provela 24 godine svog profesionalnog života. Od toga sam čak 11 dugih godina bila honorarni saradnik, bez dana radnog staža. Za tih 11 godina rodila sam i dvoje djece, bez mogućnosti plaćenog porodiljskog odsustva. Ipak, ostala sam. Ne zato što je bilo lako — zadržala me je ljubav prema novinarstvu. Zato vrlo dobro znam koliko znanja, odgovornosti, rada na terenu, noćnih smjena, vikenda i praznika stoji iza posla koji javnost vidi kroz jedan prilog ili emisiju.“

„Znam šta kolege kažu kad se kamere ugase“

Govoreći o percepciji javnosti i stvarnom ekonomskom položaju zaposlenih na javnom servisu, Basara ističe da je zabluda da su primanja na RTRS-u visoka:

„Neću čak ništa reći za uređivačku politiku RTRS-a. Vrlo dobro znam šta mi kolege kažu kad se kamere ugase i kako razmišljaju. Potpuno razumijem kada ljudi traže da njihov rad bude više cijenjen. I treba. Svi misle da su njihove plate visoke, a one su skoro pa minimalne.“

Borba Sindikata i reakcija Vlade RS

Ona se osvrnula i na nedavne pregovore o povećanju primanja, naglašavajući važnost daljeg dijaloga za poboljšanje statusa radnika:

• Zahtjev Sindikata: Povećanje cijene rada od 20%.

• Odluka Vlade RS: Prihvaćeno povećanje plata zaposlenima na RTRS-u od 10%.

„Dobro je da je napravljen korak. Ali važno je da se razgovor nastavi i da se položaj radnika dodatno unapređuje. Posebno želim da istaknem da je ovo, poslije mandata Pejke Medić kao predsjednika Sindikata, prvi sastav rukovodstva Sindikata RTRS-a, čiji sam i ja nekada bila član, koji je u više navrata konkretnim rezultatima poboljšao status radnika. A nije im bilo lako ni jednostavno. I to treba reći.“

Na kraju svoje poruke, Adrijana Basara je naglasila da veze sa kolegama i kućom u kojoj je provela skoro četvrt vijeka ostaju neraskidive:

„Na RTRS-u sam ostavila 24 godine svog profesionalnog života. Tamo sam naučila novinarski zanat, stekla prijatelje i kolege i doživjela najljepše, ali i najteže trenutke svoje profesionalne karijere. Zato danas i uvijek — PODRŠKA kolegama!“

Kandidat SDP-a BiH za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Ivan Begić zvanično je počeo predizbornu kampanju, poručivši da će biti dostupan svim građanima i da će aktivno koristiti ovlaštenja koja mu pripadaju.

„Neću biti potpredsjednik-fikus niti još jedan nedodirljivi političar. Moj telefon će vam biti dostupan, a vrata Kabineta otvorena svim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu, političku ili bilo koju drugu pripadnost“, poručio je Begić.

Njegov program za mandatni period 2026–2030. zasniva se na pet ključnih oblasti: povratku i ostanku stanovništva, otvaranju radnih mjesta, dostupnosti građanima, ravnopravnosti u institucijama i razvoju mjesne infrastrukture.

„Potpredsjednik nema Vladu iza sebe, ali ima glas, ovlaštenja i pravo da traži odgovore. Ta ovlaštenja ne smiju ostati samo mrtvo slovo na papiru. Koristiću ih kako bih štitio prava građana, posebno povratnika i manjih zajednica“, naglasio je Begić.

On je istakao da bez posla, puteva, vode, struje i interneta nema ni održivog povratka niti opstanka ljudi u njihovim mjestima.

„Put, voda, struja i internet nisu sitnice. To su osnovni uslovi za život. Bez plate nema povratka, koliko god obećanja bilo“, rekao je Begić.

Begić je podsjetio da ga je na prethodnim izborima od pobjede dijelilo samo 111 glasova, zbog čega će svaki glas na predstojećim izborima biti izuzetno važan.

Ivan Begić nalazi se pod rednim brojem četiri na glasačkom listiću za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Opšti izbori biće održani u nedjelju, 4. oktobra.

Pokret Sigurna Srpska nastavio je svoju predizbornu kampanju obilaskom Prijedora, gdje su predsjednik pokreta Draško Stanivuković, nosilac liste za Izbornu jedinicu 1 Maja Dragojević Stoić i kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH dr Milorad Maran predstavili ključne tačke izbornog programa i sa građanima potpisali „Ugovor sa narodom“.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković istakao je da kampanja u kamperima, koji će narednih 30 dana služiti kao kancelarija na točkovima, simbolizuje direktnu vezu sa narodom na terenu.

„Do sada je naša riječ imala ugovornu obavezu, a potpisivanje Ugovora sa narodom je dodatna potvrda da ćemo ispuniti sve što obećamo. Prvi i ključni zadatak je potpuna depolitizacija zdravstva i obrazovanja. Kada pobijedimo, u školama ćemo šutnuti politiku! Direktore školskih i zdravstvenih ustanova ne smiju birati političke partije, već radni kolektivi na osnovu rezultata, stručnosti i učinka“, poručio je Stanivuković.

On je naglasio i prijedlog sveobuhvatne reforme obrazovanja, koja predviđa više izbornih predmeta, ukidanje ocjenjivanja u prva tri razreda, uvođenje jesenjeg raspusta i usmjeravanje učenika ka prirodnim i društvenim naukama u završnoj trijadi.

Nosilac liste za Izbornu jedinicu 1 Maja Dragojević Stoić poručila je da Prijedor zaslužuje razvoj i pažnju kakvu ima Banjaluka.

„Prijedor je grad koji je u proteklom periodu najviše zaostajao. Naša želja je da se Prijedor ugleda na Banjaluku i da buduća vlast preseli dobre prakse i u naš grad. Imamo sjajan tim kandidata, jednako posvećenih borbi za promjene u cijeloj Republici Srpskoj“, istakla je Dragojević Stoić.

Kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH dr Milorad Maran ukazao je na potrebu promjene odnosa političara prema građanima.

„Riječ ‘ministar’ potiče od riječi ‘sluga’ i političari moraju shvatiti da su tu da rade u interesu i za dobrobit naroda, a ne da koriste funkcije za lične i stranačke performanse. Predstavnički dom BiH mora početi donositi odluke koje konkretno poboljšavaju svakodnevni život građana“, zaključio je Maran.