Connect with us

Društvo

ZAŠTO BANKE U RS imaju veću kamatnu stopu od ISTIH BANAKA iz FBiH?

Analiza kamatnih stopa u BiH je ukazala na priličnu razliku u kamatnim stopama između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i istih banaka sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Na temelju statističkih podataka sačinjenih od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, zaključeno je da banke sa sjedištem u Republici Srpskoj imaju veće efektivnu kamatnu stopu (EKS) od organizacionih djelova banaka koje posluju u Republici Srpskoj, a koje imaju sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Razlika između prosječne efektivna kamatne stope na ukupne kredite banaka iz RS je značajna – 6,9% u Srpskoj u odnosu na 4,3% u FBiH.

Na prvi pogled ovo je čudna pojava u zemlji koja ima jedinstveno bankarsko tržište i jedinstvenu monetarnu politiku, kao i istovjetnu fiskalnu politiku u djelu indirektnih poreza, piše u svom, tekstu portal Bife.ba koji se bavi analizama fenomena finansijskih tržišta u BiH.

“Faktori koji utiču na efektivnu kamatnu stopu se između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine značajno razlikuju. Troškovi “proizvodnje” kredita u Republici Srpskoj su, posmatrano iz ugla kamatne stope koja se obračunava na oročene depozite, a iz kojih se finansira jedan dio kreditne aktivnosti, veći u bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj nego u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, pa zato organizacioni djelovi banaka iz Federacije BiH mogu sebi priuštiti nižu kamatnu stopu na kredite”, navodi se u analizi.

Banke u RS plaćaju za oko 0,5 procentnih poena višu kamatnu stopu na oročene depozite nego federalne banke. Takođe, banke u Republici Srpskoj imaju nepovoljniju strukturu aktive od banaka sa sjedištem u Federaciji BiH i taj nedostatak pokušavaju prevazići višim kamatnim stopama na kredite.

“Skoro 18% svoje aktive banke u Republici Srpskoj su skoncentrisale u vladin sektor (prosijek za BiH je 8,5%), i ovako velika koncentracija pozajmljenog novca zahtjeva od banaka da na drugim djelovima kreditnog tržišta pokušaju zaraditi više kako bi pokrile potencijalne gubitke u vladinom sektoru i nadoknadile trajnu imobilizaciju jednog djela aktive, koja ponekad nije samo rezultat isključivo poslovnih odluka. Banke iz Republike Srpske su pod stalnom sjenom sankcija koje SAD uvode djelovima privatnog i javnog sektora Srpske i prinuđene su da zatvaraju račune čak i onim firmama kojima su pozajmile novac, čineći sebi direktnu štetu, što kreditno tržište u Republici Srpskoj čini bitno drugačijim od onoga u drugome entitetu i zahtjeva kompenzaciju za preuzeti viši rizik u obliku više kamatne stope”, analizira “Bife”.

Pojašnjeno je i da su visokoakumulativne djelatnosti poput uvoza, turizma i namjenske industrije najvećim dijelom skoncentrisane u Federaciji Bosne i Hercegovine, a ovi sektori i rade preko banaka u ovome entitetu, pa bankama u Republici Srpskoj u prosjeku ponovo pripadaju rizičniji klijenti, kojima se mora zaračunati viša kamatna stopa na kredite.

“Viša kamatna stopa, posebno na kredite stanovništvu, proizilazi i iz stalnih nedoumica u izvršenju budžeta i u prosjeku komotnijeg odnosa prema finansijskoj disciplini u Republici Srpskoj, a to sve nisu karakteristike tržišta kredita stanovništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Preko banaka u Federaciji se zbog njihove veličine koja ih čini sigurnijim i zato privlačnijim za klijente, odvija oko četiri petine ukupnog unutrašnjeg međubankarskog platnog prometa, a to uskraćivanje jednog djela prihoda bankama u Republici Srpskoj nalaže pronalaženje dodatnih izvora prihoda, što one i čine na kreditnom tržištu”, dodaje se u analizi.

Naglašeno je da najvažnija determinanta visine kamatne stope proizilazi iz razlika u vlasničkoj strukturi; u Republici Srpskoj posluje samo dvije bankarske grupacije (NLB i Unicredit) koje mogu obezbjediti u svakom trenutku preko svojih vlasnika u evrozoni kredite za likvidnost, dok u Federaciji sa osloncem na evrozonu posluju Intesa, Raiffeisen, NLB i Unicredit, a ova zadnja radi u Federaciji u mnogo većem kapacitetu nego u Republici Srpskoj.

“U prosjeku veće banke u Federaciji, koje uz to bez problema mogu obezbijediti izvore finansiranja od svojih vlasnika iz evrozone, u većoj mjeri privlače štediše i ostale deponente, jer im njihova veličina i imidž evropskih banaka ulijevaju više povjerenja. Veličina banke kao razlog privlačenja jeftinih depozita nije u tolikoj mjeri zastupljen u Srpskoj, pa bi jedna od alternativnih strategija akvizicije depozita i snižavanja cijene bankarskih izvora finansiranja mogla biti diverzifikacija vlasničke strukture u bankama u Srpskoj. Druge strategije smanjenja EKS u Republici Srpskoj naravno podrazumjevaju bolju budžetsku politiku, prestanak režima sankcija i povećanje učešća u unutrašnjem međubankarskom platnom prometu, te razvoj najakumulativnijih privrednih djelatnosti u Srpskoj”, zaključeno je u analizi.

Društvo

Adriana Basara “Dosta je bilo praznih obećanja – DJECA SU NEDODIRLJIVA!” (FOTO)

Adriana Basara, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Gradske uprave Banjaluka, izrazila je duboku zabrinutost zbog stanja sigurnosti djece u Republici Srpskoj.

„Kao majka četvoro djece, ne mogu da ostanem nijema pred podacima da je u samo sedam mjeseci u Republici Srpskoj zabilježeno 51 krivično djelo seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. To nisu brojke – to su srušena djetinjstva, slomljena povjerenja i ožiljci koji ostaju za cijeli život. A institucije… one i dalje stoje u mjestu.


Godinama slušamo iste brojke, iste izgovore, istu ravnodušnost. Dosta je! Ako sistem ne reaguje, onda pogrešno radi.

Gdje su kazne koje će predatorima pokazati da naša djeca nisu njihovo igraлишte? Gdje su konkretne mjere i odgovornost?

TikTok, Instagram, Snapchat, Roblox, Fortnite… sva ta mjesta na kojima naša djeca provode vrijeme, postala su lovišta za one koji žele da ih povrijede. A mi roditelji često ćutimo, misleći da je „samo igra“. Nije! Nije igra – to je stvarna prijetnja našem najvećem bogatstvu.

Zato tražim hitnu reakciju institucija: drastično strožije kazne, obavezne edukacije u školama i aktivniju ulogu roditelja kao štita za djecu. Dosta je bilo praznih obećanja i statistike. Vrijeme je da naša djeca osjete sigurnost i ljubav, a da predatori znaju da nemaju šta da traže među njima. Djetinjstvo je sveto, a djeca nedodirljiva.“

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stiže osvježenje i pad temperatura

U Krajini i Posavini će biti uglavnom sunčano. Uveče i u narednoj noći promenljivo oblačno, na sjeveru je moguća prolazna kiša ili pljusak.
Vrijeme će biti promjenjivo i nestabilno. Meteorolozi najavljuju pljuskove i grmljavinu, posebno u Bosni gdje su mogući i jači lokalni pljuskovi. Temperature će biti nešto niže – jutarnje od 16 do 22, na jugu do 25, a dnevne između 26 i 32, dok će Hercegovina zadržati vrućine do 36 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

VOZAČI OČAJNI – kilometarske kolone na granicama, od gužvi BOLI GLAVA!

Vozače koji su jutros odlučili da krenu na put, na graničnim prelazima dočekalo je neprijatno iznenađenje.

Gužve su haotične, kolone vozila koja čekaju na izlazak iz BiH su kilometarske. Ljudi, čini se, ne znaju više šta će od sebe i sa sobom, pa izlaze iz svojih automobila, uzdišu i pitaju se, neko u sebi, a neko pak naglas – “šta se dešava”.

“Suprug i ja krenuli smo u Zagreb na aerodrom i evo već sat vremena stojima na graničnom prelazu Gradina”, govori čitateljka BL portala.
Kaže da su prvobitno planirali ići preko Gradiške, ali da ih je policija preusmjerila.

“Rekli su nam da je tamo haos. Kao izbjegli smo jedan, a dočekao nas drugi, možda čak i veći haos. Do 13.30 h moramo biti u Zagrebu, ali je pitanje da li ćemo uspjeti. Kolona je sve veća i veća iz nas, a ispred niko ni da mrdne”, kaže naša sagovornica.

Nataša Lakić, BL portal

Nastavi čitati

Aktuelno