Connect with us

Društvo

ZAŠTO BANKE U RS imaju veću kamatnu stopu od ISTIH BANAKA iz FBiH?

Analiza kamatnih stopa u BiH je ukazala na priličnu razliku u kamatnim stopama između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i istih banaka sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Na temelju statističkih podataka sačinjenih od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, zaključeno je da banke sa sjedištem u Republici Srpskoj imaju veće efektivnu kamatnu stopu (EKS) od organizacionih djelova banaka koje posluju u Republici Srpskoj, a koje imaju sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Razlika između prosječne efektivna kamatne stope na ukupne kredite banaka iz RS je značajna – 6,9% u Srpskoj u odnosu na 4,3% u FBiH.

Na prvi pogled ovo je čudna pojava u zemlji koja ima jedinstveno bankarsko tržište i jedinstvenu monetarnu politiku, kao i istovjetnu fiskalnu politiku u djelu indirektnih poreza, piše u svom, tekstu portal Bife.ba koji se bavi analizama fenomena finansijskih tržišta u BiH.

“Faktori koji utiču na efektivnu kamatnu stopu se između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine značajno razlikuju. Troškovi “proizvodnje” kredita u Republici Srpskoj su, posmatrano iz ugla kamatne stope koja se obračunava na oročene depozite, a iz kojih se finansira jedan dio kreditne aktivnosti, veći u bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj nego u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, pa zato organizacioni djelovi banaka iz Federacije BiH mogu sebi priuštiti nižu kamatnu stopu na kredite”, navodi se u analizi.

Banke u RS plaćaju za oko 0,5 procentnih poena višu kamatnu stopu na oročene depozite nego federalne banke. Takođe, banke u Republici Srpskoj imaju nepovoljniju strukturu aktive od banaka sa sjedištem u Federaciji BiH i taj nedostatak pokušavaju prevazići višim kamatnim stopama na kredite.

“Skoro 18% svoje aktive banke u Republici Srpskoj su skoncentrisale u vladin sektor (prosijek za BiH je 8,5%), i ovako velika koncentracija pozajmljenog novca zahtjeva od banaka da na drugim djelovima kreditnog tržišta pokušaju zaraditi više kako bi pokrile potencijalne gubitke u vladinom sektoru i nadoknadile trajnu imobilizaciju jednog djela aktive, koja ponekad nije samo rezultat isključivo poslovnih odluka. Banke iz Republike Srpske su pod stalnom sjenom sankcija koje SAD uvode djelovima privatnog i javnog sektora Srpske i prinuđene su da zatvaraju račune čak i onim firmama kojima su pozajmile novac, čineći sebi direktnu štetu, što kreditno tržište u Republici Srpskoj čini bitno drugačijim od onoga u drugome entitetu i zahtjeva kompenzaciju za preuzeti viši rizik u obliku više kamatne stope”, analizira “Bife”.

Pojašnjeno je i da su visokoakumulativne djelatnosti poput uvoza, turizma i namjenske industrije najvećim dijelom skoncentrisane u Federaciji Bosne i Hercegovine, a ovi sektori i rade preko banaka u ovome entitetu, pa bankama u Republici Srpskoj u prosjeku ponovo pripadaju rizičniji klijenti, kojima se mora zaračunati viša kamatna stopa na kredite.

“Viša kamatna stopa, posebno na kredite stanovništvu, proizilazi i iz stalnih nedoumica u izvršenju budžeta i u prosjeku komotnijeg odnosa prema finansijskoj disciplini u Republici Srpskoj, a to sve nisu karakteristike tržišta kredita stanovništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Preko banaka u Federaciji se zbog njihove veličine koja ih čini sigurnijim i zato privlačnijim za klijente, odvija oko četiri petine ukupnog unutrašnjeg međubankarskog platnog prometa, a to uskraćivanje jednog djela prihoda bankama u Republici Srpskoj nalaže pronalaženje dodatnih izvora prihoda, što one i čine na kreditnom tržištu”, dodaje se u analizi.

Naglašeno je da najvažnija determinanta visine kamatne stope proizilazi iz razlika u vlasničkoj strukturi; u Republici Srpskoj posluje samo dvije bankarske grupacije (NLB i Unicredit) koje mogu obezbjediti u svakom trenutku preko svojih vlasnika u evrozoni kredite za likvidnost, dok u Federaciji sa osloncem na evrozonu posluju Intesa, Raiffeisen, NLB i Unicredit, a ova zadnja radi u Federaciji u mnogo većem kapacitetu nego u Republici Srpskoj.

“U prosjeku veće banke u Federaciji, koje uz to bez problema mogu obezbijediti izvore finansiranja od svojih vlasnika iz evrozone, u većoj mjeri privlače štediše i ostale deponente, jer im njihova veličina i imidž evropskih banaka ulijevaju više povjerenja. Veličina banke kao razlog privlačenja jeftinih depozita nije u tolikoj mjeri zastupljen u Srpskoj, pa bi jedna od alternativnih strategija akvizicije depozita i snižavanja cijene bankarskih izvora finansiranja mogla biti diverzifikacija vlasničke strukture u bankama u Srpskoj. Druge strategije smanjenja EKS u Republici Srpskoj naravno podrazumjevaju bolju budžetsku politiku, prestanak režima sankcija i povećanje učešća u unutrašnjem međubankarskom platnom prometu, te razvoj najakumulativnijih privrednih djelatnosti u Srpskoj”, zaključeno je u analizi.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo uz poneki pljusak

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati sunčano i toplo vrijeme, a tek ponegdje mogući su kratkotrajni pljuskovi.

Jutro će biti oblačnije na istoku i sjeveru, dok će u ostalim krajevima biti pretežno vedro.

Tokom dana doći će do razvoja oblačnosti koja će lokalno usloviti kratkotrajne pljuskove, ali će se u većini predjela zadržati suvo i stabilno vrijeme. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i pojačana bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od 13 do 18, na jugu do 20 stepeni, a u višim predjelima od 9, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

RASTE INTERESOVANJE ZA PELET U BIH: Cijene i do 684 KM po toni

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI U BIH STRAHUJU: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Nastavi čitati

Aktuelno