Poglavlje 35 pregovaračkog okvira Evropske unije i Srbije nedostupno je za javnost, a samo iz medija koji su imali uvid u dokumente, moglo se saznati da u njemu piše da su u njega dodati Ohridski sporazum i aneks njegove primjene.

Time je, u stvari, defakto priznanje nezavisnosti tzv. Kosova postalo uslov da Srbija uđe u EU, iako smo godinama unazad slušali, upravo od mnogih visokih evropskih zvaničnika, da priznanje nelegalnog otcjepljenja dijela teritorije Srbije neće biti uslov za EU integracije.

Ministarka za evropske integracije Tanje Miščević je rekla za RT Balkan da je Poglavlje 35, koje se odnosi na dijalog Beograda i Prištine i prati primjenu postignutih sporazuma, zatvoreno za javnost dok traje dijalog.

Ovu informaciju, da je Poglavlje 35 postalo tajno, nisu demantovali ni iz Evropskog saveta ni iz Delegacije Evropske unije u Srbiji kojima je pomenuti portal uputio mejlom pitanja sa molbom da ukažu ukoliko je informacija koju su dobili netačna. Takođe, izbjegli su da odgovore i na pitanje ko je to odlučio i zašto.

Pregovaračko poglavlje 35 izmijenjeno je odlukom donijetom na sastanku ministara spoljnih poslova EU u aprilu ove godine i u njega je unijeta odredba da Beograd treba da “u potpunosti sprovede obaveze koje proističu iz Sporazuma o putu normalizacije između Kosova i Srbije u skladu sa Aneksom o njegovoj implementaciji, dogovorenom 18. marta 2023”. Tako su izvjestili mediji koji su se pozvali na to da su imali uvid u dokumente.

Dokument koji je lako dostupan na internetu na zvaničnim stranicama srpskih i EU institucija jeste Poglavlje 35, ali iz 2015. godine.

Sporazum koji se pominje bio je predmet razgovora Beograda i Prištine pod okriljem EU na sastanku u Briselu početkom februara prošle godine, a potom i na Ohridu sredinom marta iste 2023. kada je razgovarano o njegovoj implementaciji.

Poslije ovih sastanaka, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije potpisao ništa, kao i da Srbija ima svoje crvene linije u primjeni sporazuma.

Prema ocjeni dijela stručne javnosti, gotovo svaka odredba Ohridskog sporazuma ide u prilog jačanju suvereniteta tzv. Kosova. U njegovih 11 tačaka nalazi se i odredba kojom se definiše da će Srbija i Kosovo razvijati dobrosusjedske odnose i međusobno priznati dokumenta i nacionalne simbole.

Takođe, ovim sporazumom određeno je da nijedna od strana ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi ili djelovati u njeno ime, kao i da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, što je ravno de fakto priznanju samoproglašene nezavisnosti.

Član 7. predviđa obezbjeđivanje odgovarajućeg nivoa samoupravljanja za srpsku zajednicu na KiM. To je, inače, obaveza Prištine predviđena i ranijim sporazumima, onim Briselskim od prije više od deset godina, a koja do dan-danas nije ispunjena.

U jučerašnjem obraćanju javnosti na kojem je predstavio mjere koje će država Srbija preduzeti kako bi zaštitila srpski narod na Kosovu i Metohiji, koji se svakodnevno suočava sa represijom režima Aljbina Kurtija, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će jedna od mjera biti i traženje hitnog i neodložnog uspostavljanja ZSO.

Bez daljih političkih smicalica i igara, kako je dodao.

Predsjednik Srbije predstavio je zahtjeve i poteze Srbije u vezi sa situacijom na KiM, podijeljene u pet oblasti i istakao da će u tom cilju biti pokrenuta globalna diplomatska kampanja i da će razgovarati do kraja novembra sa 60 svjetskih lidera kojima će predstaviti sedam nužnih tačaka za napredak u dijalogu.

Takođe, on je pojasnio da se srpske vlasti nisu odlučile za proglašenje okupacije Kosova i Metohije zato što bi to značilo da Beograd priznaje oružane Albance za legalnu vojsku druge države, što oni nisu.