Connect with us

Politika

Zašto je Miloradu Dodiku toliko teško da se odrekne vlasti? POLITIČKA MOĆ KAO PSIHOLOŠKA ZAVISNOST

Gotovo tri decenije Milorad Dodik vlada Republikom Srpskom – i što je duže na vlasti, sve je očiglednije da mu je ta moć postala ne samo politička potreba, već i psihološka opsesija. Odlazak s trona za njega ne bi bio samo kraj karijere, već lični poraz, udar na identitet koji je godinama gradio kao „nezamjenjivi vođa“.

Dodik Republiku Srpsku doživljava kao proširenje sopstvene ličnosti – kao nešto što mu pripada, što je „njegovo djelo“. Taj osjećaj vlasništva nad državom i narodom postao je temelj njegove lične percepcije moći. U takvom okviru, gubitak vlasti ne znači samo gubitak privilegija, uticaja ili kontrole – već psihološki slom, suočavanje s realnošću da bez funkcije više nije niko i ništa.

Politički analitičari već duže vrijeme ukazuju da Dodik pokazuje znake duboke nervoze, nesigurnosti i paranoje. Njegovi javni nastupi sve češće uključuju emotivne ispade, prijetnje, uvrede i teorije zavjere. U političkoj psihologiji, takvo ponašanje se često tumači kao reakcija na strah od gubitka kontrole, odnosno kao pokušaj da se zadrži osjećaj moći koji polako izmiče.

Nije tajna da je Dodik svjestan koliko bi ga gubitak vlasti mogao izložiti istragama, razotkrivanju brojnih afera i finansijskih malverzacija koje su pratile njegovu vladavinu. Zbog toga se kod njega stvara kombinacija političkog straha i lične panike – jer zna da bi s padom sistema koji je sam izgradio, mogao pasti i on lično.

Psiholozi bi rekli da Dodik pokazuje simptome klasične političke zavisnosti: vlast kao adrenalin, kao način da se hrani ego i potisne strah od nemoći. Kad bi ostao bez nje, suočio bi se s prazninom – i možda po prvi put u životu, sa sobom.

U tom svjetlu, njegovo ponašanje posljednjih godina – nervozne reakcije na kritiku, sukobi sa svima koji mu se ne klanjaju, pa i stalno ponavljanje narativa o „izdajnicima“ i „neprijateljima“ – može se posmatrati kao psihološki odbrambeni mehanizam čovjeka koji duboko u sebi zna da gubi tlo pod nogama.

Na kraju, pitanje nije samo kada će Milorad Dodik izgubiti vlast, već i kako će to podnijeti. Jer, nakon tri decenije apsolutne moći, gubitak trona ne znači samo politički kraj – već unutrašnji lom čovjeka koji ne zna živjeti bez kontrole, reflektora i straha koji izaziva kod drugih.

Za njega, odlazak s vlasti ne bi bio smjena političke generacije, već lična tragedija – i upravo zato će se boriti do posljednjeg daha, ne za narod, već za sebe.
Banjaluka24

Related Topics:

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

PUKOTINE U ČOVIĆEVOM TABORU: Procurio audio sa sjednice najužeg rukovodstva HNS-a

Nakon što su u javnost ‘procurili’ audiosnimak sa sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH), održane u petak, a koje je objavio portal Otpor, otvorilo se pitanje koje u ovom slučaju možda ima veći politički značaj od samog sadržaja rasprave. Kako je snimak uopšte dospjeo u javnost?

Iz objavljenih audiozapisa može se čuti da je značajan dio diskusije bio posvećen Zdenku Lučiću, kandidatu hrvatske ‘petorke’ za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i opštim izborima u oktobru.

Međutim, ključno pitanje u ovom slučaju nije samo sadržaj sjednice, nego činjenica da je audiozapis iz jedne od najzatvorenijih političkih struktura, ne samo u hrvatskom političkom korpusu, nego uopšte u BiH postao javan.

Naime, Predsjedništvo HNS-a broji 30 članova, a na njegovom čelu je Dragan Čović, ujedno i lider HDZ-a BiH i riječ je o krovnom organu jednog tijela u kojem HZDBiH ima dominantnu ulogu.

U tom kontekstu, curenje snimaka dobija dodatnu težinu i sigurno je indikator odnosa unutar HNS-a koji su već ranije napustile neke strake nezadovoljne odnosom prema njima.

Činjenica da su snimak iz najvišeg tijela HNS-a završio u javnosti pokazuje visok stepen sumnje u postojanje ‘krtice’ unutar sistema koji se inače predstavlja kao čvrsto organizovan i politički usklađen.

Posebnu težinu cijelom slučaju daje i činjenica da Predsjedništvo HNS-a broji ograničen broj članova, njih 30 što samim tim sužava krug ljudi koji su mogli imati direktan pristup sjednici i njenom sadržaju.

Zato je vjerovatno i to dodatni problem za Čovića koji se sudeći prema objavljenom snimku ‘otvorio’ pred ‘prijateljima’ i priznao da mu je ‘izletio’ komentar o Lučičevim optužbama na njegov račun i ne sluteći da će se rasprava naći u javnosti.

U tom smislu, ovaj slučaj se sve više interpretira kao indikator odnosa unutar HNS-a i HDZ-a BiH i kao potencijalni signal da u toj organizaciji ne ‘teku med i mlijeko’ kako se pokušava predstaviti u javnosti i da Čovića čeka teža izborna kampanja od onih prethodnih nekoliko godina.

(Raport)

Nastavi čitati

Aktuelno