Connect with us

Svijet

ZAŠTO JE PAPA FRANJU tražio da ga NE SAHRANE u Vatikanu?

Odlukom da ne bude sahranjen unutar zidina Vatikana papa Franjo je prekinuo tradiciju dugu više od vijeka.

Biće sahranjen u subotu u Bazilici Svete Marije Velike u Rimu, crkvi u koju je često odlazio da se pomoli, nerijetko prije i poslije putovanja u inostranstvo.

Ono što ovu crkvu čini jedinstvenom je osnova koja više liči na rimski hram, nego na uobičajeni oblik hrišćanskog krsta.

Bazilika je osnovana prije više od 1.600 godina i nalazi se u blizini mjesta nekadašnjeg hrama posvećenog rimskoj boginji Junoni.

U njegovoj posljednjoj želji pokojni papa je zatražio jednostavan grob u niši duž bočnog hodnika bazilike, koji je trenutno zatvoren daskama radi pripreme.

Za razliku od tradicionalne prakse sahranjivanja papa u tri kovčega – od čempresa, olova i brijesta – ovaj grob neće imati posebnu dekoraciju.

Na njemu će biti ispisano samo njegovo ime na latinskom – Franciscus.

Pokojni papa je rekao da želi da bude sahranjen u Bazilici Svete Marije Velike zbog duboke posvećenosti Djevici Mariji, majci Isusa Hrista.

“Oduvijek sam bio duboko privržen Bazilici Svete Marije Velike, još prije nego što sam postao papa”, napisao je u svojoj knjizi “Nasljednik” iz 2024.

Izbor mjesta gdje će biti položen odražava bliskost i saosjećanje pokojnog pape prema ljudima na marginama društva koje je njegovao čitav život, prenosi BBC.

Bazilika je na svega nekoliko minuta hoda od glavne željezničke stanice u Rimu, u radničkom i raznolikom dijelu grada, gdje se kineske prodavnice, afrički frizerski saloni, indijski restorani i bangladeški dućani miješaju sa tradicionalnim rimskim kafićima i arhitekturom.

Na ulicama oko Bazilike Svete Marije Velike ljudi hvale papu, za kojeg kažu da su osjećali da su ga istinski poznavali.

Alamim Muhamad, koji radi u radnji za popravku mobilnih telefona, kaže da je često viđao papu Franju kada je dolazio u baziliku.

“Navikao sam da čujem njegov glas. Bio je veoma blag čovjek. Uvijek je želio mir i koristio je svoj glas svuda u svijetu u korist cijelog čovječanstva. Mislim da je bio veoma dobar i drag čovjek”, kaže Alamim, koji se prije mnogo godina iz Bangladeša doselio u Rim.

Nensi, beskućnica iz Nigerije, kaže da je papu Franju vidjela tri puta dok je prosila u blizini crkve.

Otac Ivan Rikupero, zadužen za ceremonije i liturgije u bazilici, rekao je za britanski dnevnik “Times” da je tokom njegovog pontifikata papa Franjo ovu crkvu posjetio čak 125 puta i da je često donosio cvijeće. Papa Franjo će tako biti prvi papa koji neće biti sahranjen u Vatikanu još od Lava Trinaestog, koji je preminuo 1903. godine.

Njegovo vječno konačište neće biti unutar zidina Vatikana, već među narodom kojeg nikad nije zaboravljao.

Related Topics:

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno