Connect with us

Društvo

ZAŠTO RS NEMA MINIMALNU POTROŠAČKU KORPU: Srbija primjer kako odrediti minimalac

Minimalna plata u Srbiji od naredne godine biće 457 evra, odnosno oko 891 KM, i pokrivaće minimalnu potrošačku korpu.

Odluka je donesena na sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta Srbije i bila je dogovor sva tri socijalna partnera, tačnije predstavnika Vlade Srbije, sindikata i Unije poslodavaca Srbije, za razliku od Republike Srpske gdje je odluku o povećanju minimalca donijela Vlada.

Prema podacima koji su izneseni, minimalna plata u Srbiji u narednoj godini biće uvećana za 13,7 odsto, pa će iznositi 53.592 dinara.

Tako će, kaže premijer Srbije Miloš Vučević, minimalna zarada prvi put pokrivati troškove minimalne potrošačke korpe.

Siniša Mali, ministar finansija Srbije, istakao je da je cijena rada povećana sa 271 na 308 dinara, a podsjetio je da je u maju ove godine minimalna potrošačka korpa iznosila 53.518 dinara, odnosno oko 891 KM.

“Prvi put posle šest godina Vlada Republike Srbije neće biti ta koja donosi odluku o visini minimalne zarade, nego da je to bio konsenzus poslodavaca, sindikata i vlade, i s druge strane da smo uspeli da pokrijemo minimalnom zaradom minimalnu potrošačku korpu iz maja, što je bio zahtev sindikata i naš veliki cilj”, rekao je Mali za RTS.

Za razliku od Srbije koja računa minimalnu potrošačku korpu za tročlano domaćinstvo i nju pokriva minimalnom platom, u Republici Srpskoj se računa samo sindikalna potrošačka korpa bazirana na potrebama četvoročlane porodice, tačnije dva roditelja i dvoje djece školskog uzrasta, iako prema ranijim podacima Zavoda za statistiku Srpske prosječno domaćinstvo u Republici Srpskoj broji 2,8 članova.

Takođe, minimalna plata u Republici Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM pa će, ako ne dođe do promjena, i dalje biti veća od minimalne plate u Srbiji. Takođe treba uzeti u obzir da se na minimalnu platu u Srpskoj dodaje i topli obrok.

Ekonomista Marko Đogo u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da treba da imamo na umu da je prosječna plata u Srbiji premašila 1.600 KM, tako da je tih nešto manje od 900 KM koliko će iznositi u narednoj godini minimalna plata i dalje niži minimalac nego što je u Republici Srpskoj. Takođe, kako kaže, Srpskoj nedostaju ekspertski timovi, a nije siguran ni da li ih ima i Srbija.

“U većini razvijenih zemalja imate ekspertski tim koji daje prijedlog o promjeni visine minimalne plate. Kod nas je usvojen model da se dogovaraju socijalni partneri, sindikati i poslodavci, i ako se oni ne dogovore onda Vlada sama dekretom na kraju godine donosi odluku. To je vrlo, da ne kažem, nesrećno rješenje iz nekoliko razloga, prije svega zbog toga što se Vlada nalazi pod stalnim pritiskom javnosti da poveća minimalne plate, bilo to objektivno moguće ili ne bilo. Drugi problem kod nas je što se to donosi u decembru, a većina poslova, posebno kod proizvodnog i izvoznog sektora, dogovara se u septembru ili oktobru, tako da poslodavci praktično saznaju kolika će biti minimalna plata za narednu godinu tek nakon što su ugovorili poslove za narednu godinu”, objašnjava Đogo.

Prema njegovim riječima, dok Srbija, Hrvatska i Crna Gora objavljuju podatke o plati na medijani, kod nas to nije slučaj za sada, ali će se morati objavljivati kada postanemo dio EU.

Takođe, Đogo predlaže da u situacijama kao što su utvrđivanje minimalne plate ne bi bilo loše konsultovati se sa Srbijom i vidjeti kako su oni to uradili jer je Srbija, kako navodi, veća država i ima veći broj eksperata te bliže prati evropske i svjetske trendove.

“S obzirom na to da smo manji od Srbije i da razvijamo paralelne veze, mislim da bi naša vlada trebalo malo više da razgovara sa Vladom Srbije i takva rješenja u velikoj mjeri da preuzme. Čak ne bi bilo loše, ako već gradimo neki zajednički ekonomski prostor na prostoru bivše Jugoslavije, da ta odluka o minimalnoj plati poprilično prati jedna drugu, da ne dolazimo u poziciju da jedni drugima konkurišemo nižom platom ili da imamo tu neku vrstu efekta prelijevanja”, objašnjava Đogo za “Nezavisne novine”.

Inače, minimalnu potrošačku korpu u Srbiji u maju su činili hrana i piće u iznosu od 25.330,04 dinara, odnosno oko 421,99 KM, alkoholna pića i duvan u vrijednosti od 4.244,35 dinara, to jest oko 70,71 KM, odjeća i obuća za šta je izdvajano 1.372,06 dinara, to jest 22,86 KM.

Takođe, u minimalnu potrošačku korpu uključeni su i stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, što je činilo 10.678,77 dinara ili oko 177.91 KM, namještaj, opremanje domaćinstva i održavanje u vrijednosti 2.202,05 dinara ili 36,69 KM. Tu su i zdravstvo u iznosu od 1.807,87 dinara, to jest 30,12 KM, a za transport je izdvajano 2.716,29 dinara ili 45,25 KM.

Komunikacije su vrijedile 1.045,94 dinara, odnosno 17,43 KM, rekreacija i kultura 1.863,27 dinara ili oko 31,04 KM. Za obrazovanje se u minimalnoj potrošačkoj korpi izdvajalo 136,83 dinara ili 2,28 KM. Za restorane i hotele izdvajano je 421,54 dinara, odnosno 7,02 KM, a ostala dobra i usluge bili su 1.689,54 dinara ili 28,15 KM. Kada se sve sabere, minimalna potrošačka korpa iznosila je 53.517,55 dinara ili oko 891,59 KM.

Društvo

VELIKO BRAVO! Saša iz BiH ušao u svjetski top 10 KUVARA zahvaljujući kvrguši

Na prestižnom kulinarskom takmičenju Chef of the World 2025, šef iz BiH Saša Zoranović ostvario je izuzetan uspjeh ušavši u Top 10 najboljih kuvara svijeta.

Na zadanu temu “street food”, Zoranović je odlučio odgovoriti bh. klasikom – kvrgušom, ali u modernoj interpretaciji. Kroz rustikalni spoj krompira, piletine i jogurt-tijesta, dodao je i nježne arome mente, sve servirano u individualnim kalupima, nalik restoranima s Michelinovim preporukama.

“Htio sam da pokažem da i jednostavna, iskonska jela iz naše kuhinje mogu stati rame uz rame s najsofisticiranijim svjetskim specijalitetima”, izjavio je chef Saša za portal Žena.ba.
Od Pala do svjetske pozornice

Saša Zoranović je srednju školu završio na Palama, a svoje kulinarsko znanje “brusio” je širom regiona – od Crne Gore i Hrvatske do Njemačke. Danas, kao šef restorana Toplik, dijeli iskustvo sa mladim kuvarima i promoviše autentičnu bh. kuhinju kroz inovativan, ali poštovanja vrijedan pristup.

“Kuhanje je ljubav, disciplina i istraživanje. Svako jelo je priča, i svako može da nauči – ako ima volje i strpljenja”, poručuje.
Misija: Michelin i dalje…

Iako Michelinova zvjezdica još nije stigla u Bosnu i Hercegovinu, Saša vjeruje da će uskoro i to doći na red.

On i njegov kolega Nihad već rade na formiranju tima za Svjetsku kulinarsku olimpijadu, gdje planiraju još ozbiljnije predstaviti Bosnu i Hercegovinu  na globalnoj sceni.

“Zaslužujemo da budemo prepoznati. Imamo talente, imamo priču – samo treba da vjerujemo u sebe i da se usudimo takmičiti”, dodaje Zoranović.
Inspiracija mladima i poruka školama

Šef Saša ne zaboravlja svoje početke, ni značaj mentora i podrške. Ističe da je za uspjeh potrebna posvećenost, trud i volja, ali i sistemska podrška školstva i države, kako bi mladi kuvari imali priliku pokazati svoj talenat na svjetskim takmičenjima.
Recept za Sašinu kvrgušu

U našem videu ekskluzivno otkriva svoj moderni pristup starom receptu, korak po korak, uz savjete koje koriste profesionalni kuvari. Naučite kako da napravite sočne pileće batake, hrskavu i mekanu podlogu od krompira i brašna, te osvježavajući dodatak od pavlake i mente.
Sastojci:

Mladi krompir – 550 g

Brašno T-400 – 250 g

Prašak za pecivo – 10 g

So – 30 g

Mljeveni biber – 5 g

Pileći bataci – 20 kom

Punomasna pavlaka – 300 g

Jogurt (2,8%) – 1 l

Menta – 10 g

Čili paprika – 6 g

Jaja – 4 kom
Način pripreme:

Peći u rerni na 180°C, 15 minuta.

Šef u videu korak po korak prikazuje pripremu smjese, pečenje bataka s minimalno ulja te spajanje sastojaka u jedinstveno tradicionalno jelo s modernim zaokretom.

 

 

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA VREMENA na pomolu – EVO kada dolazi

U regionu će narednih dana biti uglavnom suvo i toplo vrijeme, dok se u petak očekuje osvježenje uz grmljavinske pljuskove a za vikend svježije vrijeme, naveo je meteorolog Marko Čubrilo u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.

Do četvrtka se nad većim dijelom regiona očekuje suvo i polako sve toplije. Najtopliji dan će biti četvrtak kada bi na istoku, jugoistoku i središnjim dijelovima regiona lokalno moglo biti i oko +36 stepeni Celzijusa. Istog dana na zapadu regiona i sjevernom Jadranu pogoršanje uz grmljavinske pljuskove i osvježenje.

“U toku noći ka petku su nad sjevernim dijelovima regiona moguće predfrontalne nestabilnosti, dok se u petak nad većim dijelom regiona očekuje pogoršanje uz kišu, grmljavinske pljuskove, a biće uslova i za lokalne nepogode, trenutno su CAPE vrijednosti vrlo visoke i kreću se i preko 2000 J/kg te je moguća pojava jakog vjetra i tuče/grada“, naveo je meteorolog.
Kako kaže, za naredni vikenda stabilnije ali svežije uz ređu pojavu pljuskova ili slabe kiše, duvaće sjeverozapadni vjetar.

“U petak maksimumi od oko +18 na zapadu do oko +33 na jugoistoku regiona, a za vikend od +19 do +26 stepeni Celzijusa. Duž Jadrana pojava pljuskova uz buru. Početkom sljedeće nedjelje bez vrućine uz temperature oko prosjeka i moguće prolazno naoblačenje uz pljuskove u sljedeću srijedu. Maksimumi od +22 do +28 stepeni Celzijusa, što je oko prosjeka za ovo doba godine“ dodao je on.
Oko 27.08. će do Evrope stići transformisani ostaci tropskog ciklona (uragana) Erin koji neće direktno uticati na vrijeme kod nas ali će diktirati razvoj sinoptike nad Evropom za kraj avgusta i početak septembra te se trenutno poslije 28.08. javlja velika nesigurnost u razvoju vremena.

“Neki modeli već oko 01.09. simuliraju novo pogoršanje i osvježenje, dok drugi simuliraju novi toplotni talas koji bi potrajao prvih 4-5 dana u septembru“, naveo je on.

Što se dugoročnih očekivanja tiče do sredine septembra će biti još dosta ljetnih i vrućih dana uz prolazna osvježenja, navodi meteorolog, dok se u drugom dijelu mjeseca već očekuje osjetno svježije vrijeme i lagani kraj ljeta.

Nastavi čitati

Društvo

Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno