Ukrajina želi mir, ali se neće tek tako predati Rusiji pod svaku cijenu, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski u prkosnom govoru u ponedjeljak dok su se strani čelnici okupili u Kijevu kako bi obilježili proslavu Dana nezavisnosti.

Britanski premijer Endi Burnam i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta bili su među stranim zvaničnicima prisutnim na proslavi 35. godišnjice odvajanja Ukrajine od Sovjetskog Saveza.

Burnam, koji je prvi put posjetio ukrajinski glavni grad kao premijer, trebao bi najaviti britansku podršku Kijevu u povećanju domaće proizvodnje projektila dugog dometa.

Takođe je trebao kopredsjedavati virtuelnim sastankom “koalicije voljnih” – grupe zemalja koje podržavaju Ukrajinu – s francuskim predsjednikom Emmanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Očekuje se da će čelnici razgovarati o zahtjevu Ukrajine za više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se zaustavili ruski balistički projektili koji napadaju ukrajinske gradove.

Noseći tradicionalnu ukrajinsku vezenu košulju, Zelenski je zahvalio stranim čelnicima iz Finske, Danske, Norveške, Litvanije, Letonije i Estonije što su doputovali u Kijev kako bi pokazali svoju podršku. Zakleo se pronaći rješenje za ono što je nazvao “balističkim terorom” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

– Ukrajina apsolutno želi mir, ali se nije spremna jednostavno predati – izjavio je Zelenski u video snimku objavljenom na platformi poruka Telegram, koji ga prikazuje kako stoji ispred samostana sv. Mihajla sa zlatnom kupolom.

Zelenski je rekao da ruski zahtjev – koji je Ukrajina više puta odbila – da Kijev prepusti preostali dio istočnog Donbasa koji nije u ruskim rukama nakon četiri i po godine rata neće biti dovoljan da zaustavi rusku agresiju.

– Sve je to podstaknuto maničnim snom jedne osobe da Ukrajina ne bi trebala postojati – izjavio je Zelenski, misleći na Putina.

– Kremlj je opsjednut time – naglasio je ukrajinski čelnik, prenosi Rojters.

Kopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel najavila je da će njena stranka, u slučaju ulaska u saveznu vladu, tražiti napuštanje evra i Šengenskog prostora te uvođenje stroge kontrole na nacionalnim granicama.

Dajući veliki ljetni intervju za ZDF, Vajdel je izjavila da je „Njemačka stajala znatno bolje prije uvođenja evra”, ističući kako je zajednička valuta oslabila njemačku privredu i umanjila ušteđevinu domaćinstava.

Govoreći o migracijskoj politici, poručila je da će stranka zatvoriti granice i istupiti iz Šengena, uz zahtjev za ubrzanjem deportacija i smanjenjem broja naturalizacija, što uključuje i povratak sirijskih državljana kojima je isteklo pravo na zaštitu. Uz to, Vajdel je ponovila protivljenje planiranoj zabrani motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i mjerama usmjerenim na borbu protiv klimatskih promjena prouzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Vajdel je ujedno oštro kritikovala Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) kancelara Fridriha Merca i Socijaldemokratsku stranku (SPD) ministra finansija Larsa Klingbajla, odbacivši pritom bilo kakvu saradnju sa CDU-om.

Da podsjetimo, stranka trenutno bilježi visoku podršku uoči izbora u Saksoniji-Anhalt zakazanih za 6. septembar, gdje prema istraživanjima instituta Foršungsgrupe valen prelazi 40 odsto, dok na saveznom nivou uživa 27 odsto podrške birača.

Evropska komisija saopštila je da je izdvojila 6,1 milijardu evra za nabavku oružja za Ukrajinu.

U saopštenju se ističe da je novac izdvojen na Dan nezavisnosti Ukrajine, te da je cilj da se potvrdi evropska podrška “odbrani Ukrajine”.

Prema navodima Komisije, radi se o nabavci sistema raketne i protivvazdušne odbrane, projektila, municije i radara.

(Srna)