“Dok u drugim mjestima dijele besplatne udžbenike i organizuju Zimzobal za djecu, u Ugljeviku OŠ obustavlja rad zbog hladnih radijatora”, rekao je ovo član Sigurne Srpske iz Ugljevika, Nikola Dakić.

“Roditelji čija djeca pohađaju OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku su porukom obaviješteni da škola neće raditi.

Poražavajuća je činjenica da je OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku jedina osnovna škola u cijeloj Republici Srpskoj koja je obustavila rad zbog hladnih radijatora.

Iako skoro godinu dana imamo upozorenja roditelja da je OŠ “Aleksa Šantić” neophodan alternativni sistem grijanja, u novu grejnu sezonu ova škola ponovo ulazi nepripremljena – kaže Dakić.

Podjeća, da su još u januaru roditelji nudili direktoru škole da sopstvenim radom i sredstvima obezbijede alternativno grijanje u školi, organizovali su proteste, nastava je obustavljana, ali sve se završilo obećanjem da će se problem riješiti.

“Skoro godinu dana kasnije ponavljaju se tužne scene iz prošle školske godine, radijatori hladni, škola zatvorena.

Da li je godinu dana bilo dovoljno da su u školi riješi ovaj gorući problem?

Zašto se tek kada je krenula nova školska godina i nova grejna sezona potpisuje ugovor kojim se treba rješiti pitanje grijanja?

Hoće li biti postavljeno pitanje odgovornosti, zbog neodgovornog pristupa ovom problemu?

Biti direktor OŠ ne znači samo baviti se đačkim ekskurzijama i “najpovoljnijim” ponuđačima, već biti odgovoran za najmlađe za sve vrijeme koje provode u ovoj ustanovi.

Dozvoliti da posljedice partijskog kadriranja podobnih a ne sposobnih trpe najmlađi predstvalja poraz naše lokalne zajednice i društva uopšte – kaže Dakić.

„Samo ću kratko reći da su članovi njegove porodice dolazili meni na noge, sa torbama da se nešto završi. Završilo se, nisam uzeo ništa. Ako nastavi sa ovakvim bahatim ponašanjem, objavit ću javno slike i imena ko je i zašto dolazio do mene.“

“Koji lažov. Nikad u životu nisam sreo, niti sam zvao, Orića (Nasera). Ali to su takvi zlikovci, kad mogu da ubijaju, mogu i da lažu, napisao je jutros na društvenim mrežama Milorad Dodik reagujući na informaciju da je od Orića tražio uslugu i da ga je zvao.

Inače, Dodik je zabranio Aci Lukasu nastup na Jahorini nakon što je objavljena forografija njega i Orića u jednom sarajevskom restoranu.

Raport saznaje da Orić nije tek tako izjavio da je Dodik od njega tražio uslugu. O tome postoje fotografije i snimak emisara koji su bili na Orićevom imanju nedaleko od Sarajeva. Jedan od njih je imao i posebnu torbu. Radi se o Dodikovom bliskom saradniku.

Podsjetimo, Dodik je poručio da je “Aca Lukas je duboko povrijedio sve nas u Republici Srpskoj družeći se s Naserom Orićem”, na šta je reagovao i sam Orić.

“Neka srpski narod zna da je i Dodik tražio pomoć od mene, tada sam mu valjao”, rekao je Orić, prenosi Raport.

Pošto je to Dodik negirao, Orić mu je je u izjavi portalu Crna hronika poručio:

„Samo ću kratko reći da su članovi njegove porodice dolazili meni na noge, sa torbama da se nešto završi. Završilo se, nisam uzeo ništa. Ako nastavi sa ovakvim bahatim ponašanjem, objavit ću javno slike i imena ko je i zašto dolazio do mene.“

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici trebalo bi da razmotri tri tačke koje su ključne za eventualnu pozitivnu odluku EU o početku pregovora, međutim i ranije te tačke su skidane sa dnevnog reda.

Naime, na dnevnom redu današnje sjednice nalazi se Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU, zatim Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Te tačke, odnosno usvajanje ova dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU ključne su kako bi, a kako tvrde zvaničnici iz BiH, krenuli u pregovore sa Evropskom unijom.

Tačnije, zvaničan zahtjev EU je imenovanje pregovarača i reforma pravosuđa, međutim i glavni pregovarač i zakon o VSTS-u i sudu BiH već su bili na dnevnim redovima, međutim nije bilo saglasnosti za njihovo usvajanje.

“Nemamo vremena za čekanje. Moramo svi pokazati na praktičan način da li smo za iskorak i za reforme i za ono što možemo očekivati od Evropskog vijeća”, rekla je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Ako je suditi po ranijim izjavama zvaničnika u Bosni i Hercegovini, teško je očekivati da ove tačke dnevnog reda prođu.

Recimo, kada je riječ o glavnom pregovaraču, Elemedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, nedavno je rekao da neće glasati za glavnog pregovarača kroz Savjet ministara BiH.

Podsjećanja radi, nakon što odluka o glavnom pregovaraču nije prošla na jednoj od sjednica Savjeta ministara BiH, na prijedlog poslanika stranaka “trojke” odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke te SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, donesen je zaključak da glavnog pregovarača imenuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Očekivano, takav zaključak naišao je na negodovanje zvaničnika iz Republike Srpske, ali i HDZ-a, koji smatraju da je imenovanje glavnog pregovarača u isključivoj nadležnosti Savjeta ministara BiH.

“Postoje dogovori, a postoji i Ustav i zakon koji zahtijevaju da se moraju uvažiti neki elementi, naročito kada su u pitanju naše evropske integracije. Iskreno govoreći, mislim da smo se osramotili kod onih koji očekuju da ispostavimo napredak. Kada je neko shvatio da je to jedan od načina da se izbjegne prethodno postignuti dogovor, to je i uradio. A dogovor je bio da predstavnik srpskog naroda bude glavni pregovarač, naravno, sa dva zamjenika iz druga dva naroda i da to bude jedan pozitivan balans, s obzirom na činjenicu da je predsjedavajući savjeta ministara BiH Hrvat, a ministar spoljnih poslova Bošnjak. Zatim se kod određenih političkih stranaka iz Sarajeva javila želja da se stvori nova većina u Predstavničkom domu da bi sve to bilo izigrano. Međutim, ta igra u Predstavničkom domu je bezvrijedna”, rekao je Dragan Čović, lider HDZ-a u intervju “Glasu Srpske”.

Kada je riječ o Zakonu o VSTS-u, o njemu se priča već godinama. Posljednji put pred poslanicima su bile izmjene tog zakona, ali su pale u Domu naroda. U međuvremenu na novi tekst zakona stigli su brojni amandmani, između ostalih i njih pedesetak iz samog VSTS-a, tako da je pitanje kako će taj novi zakon o VSTS-u prvo proći u Savjetu ministara BiH, a kasnije i u Predstavničkom i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Kod zakona o Sudu BiH situacija je takva da na nivou BiH još nije postignut dogovor gdje će biti sjedište višeg suda koji se praktično osniva zakonom. SNSD insistira na tome da to bude Banjaluka, dok Bošnjaci na to ne pristaju, i prema nezvaničnim informacijama, predloženo je da to bude Istočno Sarajevo.

O Evropi, glavnom pregovaraču i zakonima biće riječi i na današnjem sastanku predstavnika parlamentarnih stranaka na nivou BiH sa PIC-om i Odborom šefova međunarodnih organizacija.

Taj sastanak zakazan je za danas, a poziv je poslat predstavnicima SDA, SNSD-a, SDP-a, SDS-a, PDP-a, Liste za pravdu i red, HDZ-a, DF-a, NiP-a, Naše stranke – BHI KF, te Srpskog kluba i Mješovitog kluba.

PIC i Odbor šefova međunarodnih organizacija, naime, žele razmijeniti mišljenja o pitanjima “relevantnim za sprovođenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, posebno o tome kako iskoristiti period prije opštih izbora u oktobru 2026. godine za postizanje značajnog napretka u jačanju političke stabilnosti, poboljšanju funkcionalnosti institucija, ubrzanju ekonomskog i društvenog razvoja i olakšavanju integracije BiH u EU”.

SNSD i Srpski klub već su rekli da neće prisustvovati tom sastanku, jer PIC nije tijelo uspostavljeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, dok je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red, potvrdio da će opozicija prisustvovati tom sastanku.