Povjerljiva analiza CIA dostavljena Bijeloj kući pokazuje da Iran može izdržati američku pomorsku blokadu najmanje tri do četiri mjeseca prije nego što se suoči s težim ekonomskim poteškoćama.

The Washington Post imao je uvid u ovaj dokument, koji izgleda, kako navodi ovaj američli list, postavlja nova pitanja o optimizmu predsjednika Amerike Donalda Trampa u pogledu okončanja rata.

“Analiza američke obavještajne zajednice, čije su tajne procjene o Iranu često bile trezvenije od javnih izjava administracije, takođe je otkrila da Teheran zadržava značajne kapacitete balističkih raketa uprkos sedmicama intenzivnog američkog i izraelskog bombardiranja”, rekle su tri osobe (američki zvaničnici) upoznate s tim.
Iran zadržava oko 75 odsto svojih predratnih zaliha mobilnih lansera i oko 70 odsto svojih predratnih zaliha raketa, rekao je američki zvaničnik.

Zvaničnik je rekao i da postoje dokazi da je režim uspio oporaviti i ponovo otvoriti gotovo sva svoja podzemna skladišta, popraviti neke oštećene rakete, pa čak i sastaviti neke nove rakete koje su bile gotovo završene kada je rat počeo, prenosi The Washington Post.

Kako se Trampove izjave razlikuju od procjene CIA?
Izjava Donalda Tramp je u srijedu u Ovalnom kabinetu je nu suprotnosti u odnosu na dokument.

“Njihove rakete su uglavnom desetkovane, vjerovatno imaju 18, 19 ossto, ali ne mnogo u poređenju s onim što su imali”, rekao je Tramp..

Tramp, ministar odbrane Pi Hegset i drugi zvaničnici dosljedno su predstavljali rat kao ogromnu američku vojnu pobjedu, uprkos iranskom odbijanju zahtjeva Vašingtona da odustane od obogaćivanja nuklearnog urana, preda svoje zalihe urana, ponovo otvori Ormuski moreuz i preduzme druge korake.

Šta Vašington tvrdi o efektima blokade?

Tramp je u srijedu nazvao blokadu “nevjerovatnom”.

“Mornarica je bila nevjerovatna. Posao koji su obavili… to je kao čelični zid. Niko ne prolazi”, rekao je.

Dan ranije, rekao je da se iranska ekonomija “ruši”, da je njihova valuta “bezvrijedna” i da “ne mogu platiti” svoje trupe, prenosi The Washington Post.

Portparol Bijele kuće Ana Keli izjavila je da Iran gubi pola milijarde dolara dnevno zbog blokade.

“Tokom Operacije Epski bijes, Iran je vojno uništen”, rekla je ona.

Koliko dugo Iran može izdržati sankcije i blokadu?

Ali procjena CIA kaže da Iran može preživjeti američku blokadu 90 do 120 dana – a možda i duže – prije nego što se suoči s težim ekonomskim poteškoćama.

Teheran skladišti dio svoje nafte na tankerima koji bi inače bili prazni zbog blokade. Takođe smanjuje protok u svojim naftnim poljima kako bi osigurao da bušotine ostanu funkcionalne.

Analiza CIA možda čak potcjenjuje iransku ekonomsku otpornost ako Teheran uspije krijumčariti naftu kopnenim putevima.

Kamionski i željeznički konvoji ne mogu zamijeniti količinu brodova i otvorenih morskih puteva, ali bi mogli pružiti ekonomski jastuk, rekao je jedan od američkih zvaničnika.

“Postoji uvjerenje da bi mogli početi prevoziti dio nafte željeznicom kroz Centralnu Aziju”, rekao je zvaničnik.

Što se tiče iranskog oružja, povjerljiva obavještajna procjena kaže da iranski inventar raketa i mobilnih lansera ostaje zastrašujući, prenose Nezavisne.

Strahuje se da je stjuardesa avio-kompanije zaražena hantavirusom nakon što je putovala letom na koji je pokušao da se ukrca zaraženi putnik sa kruzera MV “Hondius”. utnica, 69-godišnja Holanđanka, pokušavala je da se vrati kući iz Južne Afrike i preminula je narednog dana.

Ako se potvrdi da je stjuardesa zaražena, to će pojačati strahove da će se virus proširiti i van putnika koji su bili na kruzeru, gdje je izbijanje počelo.

To se dešava dok je jedan gost, koji je još uvek na MV “Hondius”, otkrio da je socijalno distanciranje uvedeno tek pre tri dana, a osoblje je organizovalo “veliki roštilj kao da se ništa nije desilo”, uprkos smrtonosnom virusu koji prenose pacovi.

Tri osobe su preminule nakon što su se zarazile hantavirusom na brodu, koji je trenutno na putu ka Kanarskim ostrvima kako bi evakuisao putnike nakon što je danima bio usidren u Zelenortskim Ostrvima. Evakuacija preostalih 146 putnika je odložena nakon što je predsjednik Kanarskih ostrva odbio da dozvoli brodu da pristane na arhipelagu iz straha od kontaminacije civilnog stanovništva, prenosi Dejli mejl, Blic.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokušava da pronađe najmanje 69 osoba koje su možda bile u kontaktu sa 69-godišnjom Holanđankom, koja je preminula od virusa u Južnoj Africi 26. aprila, a prethodno se ukrcala na dva leta.

Veruje se da je Francuz bio u kontaktu sa bivšom putnicom na letu Airlink-a od Svete Helene do Johanesburga 25. aprila, i pod nadzorom je zdravstvenih vlasti.

U međuvremenu, SZO je upozorila da bi moglo biti više slučajeva hantavirusa širom svijeta, ali je uvjerila da se ne očekuje epidemija.

Dva Britanca evakuisana sa kruzera se oporavljaju, kažu zdravstveni zvaničnici.

Dva ljekara su na brodu, zajedno sa stručnjacima za infektivne bolesti koji procjenjuju zdravstveno stanje putnika.

Ispostavilo se da su desetine putnika napustile kruzer bez praćenja kontakata nakon što je prva osoba preminula. Potencijalni holandski pacijent napušta avion nakon što su tri medicinska evakuirana putnika sa kruzera MV Hondius stigla na aerodrom Schiphol-East u Holandiji, 6. maja.

Vodeća hipoteza argentinske vlade je da je holandski par koji je preminuo dobio hantavirus tokom posmatranja ptica na deponiji u Ušuaji, u Argentini.

Žena se potom ukrcala na drugi let za Amsterdam, ali joj je zabranjeno letenje nakon što je posada primetila koliko je bolesna.

“Svi zajedno jedemo u restoranu”
Sada je holandska stjuardesa sa “blagim simptomima” hospitalizovana zbog mogućeg hantavirusa, nakon kontakta sa putnicom koja je preminula dan kasnije.

– Ljudi ne paniče, ali oseća se da počinje da nas opterećuje, posebno jer ne znamo gdje idemo – rekao je francuski putnik, još uvijek zaglavljen na luksuznom brodu, za BFM TV.

Iako su maske obavezne, ona insistira da nema karantina.

– Svi zajedno jedemo u restoranu. Postoji socijalno distanciranje, ali je uvedeno tek prije tri dana. Jedemo sedeći naizmenično – rekla je.

– Bio je veliki roštilj na brodu, kao da se ništa nije desilo. Poslije toga, radimo šta želimo na brodu.

Zabrinutost je izazvalo 29 putnika koji su već napustili MV “Hondius” i vratili se kući, ne shvatajući da su možda zaraženi hantavirusom i da su ga mogli proširiti širom svijeta.

Oko 29 putnika napustilo je luksuzni kruzer 24. aprila na ostrvu Sveta Helena, 13 dana nakon prve smrti na brodu, prije nego što su se vratili u zemlje uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Australiju, Singapur i Dansku.

Dok oni koji su ostali na brodu poštuju stroge higijenske mere, ostali su nastavili normalan život, ne shvatajući da možda nose retku bolest.

– Australijanac se vratio u Australiju, onaj iz Tajvana u Tajvan, Amerikanci na sve strane Severne Amerike. Englez u Englesku, Holanđani svojim kućama… Ne sjećam se ostalih, ali nema Španaca – rekao je španski putnik koji je još uvijek na brodu za list El Pais.

Danas se saznaje da je sedmoro gostiju koji su rano napustili brod bilo britanske nacionalnosti, a dvoje se već samoizoluje kod kuće u Velikoj Britaniji nakon potencijalnog izlaganja virusu, koji ima stopu smrtnosti od 40 odsto.

Nakon ukrcavanja u Ušuaji, u Argentini, američki putnici koji su rano napustili kruzer nakon prve etape putovanja su pod nadzorom u Džordžiji, Kaliforniji i Arizoni.

Danski državljanin koji je putovao na Hondiusu i takođe se iskrcao 24. aprila otišao je u samoizolaciju, saopštila je Danska agencija za bezbjednost pacijenata u četvrtak.

Rizik za širenje
Zdravstvena agencija je navela da osoba ne pokazuje “nikakve simptome bolesti”, dodajući da je u kontaktu sa osobom koja je otišla u “samoizolaciju”.

Osoba, čije godine i pol nisu otkriveni, vratila se u Dansku krajem aprila i nije bila u bliskom kontaktu sa osobama na MV “Hondius” koje su razvile bolest.

Prema proceni zdravstvene agencije, rizik da je osoba zaražena virusom je “nizak”, ali su naveli da su u redovnom kontaktu sa osobom i prate situaciju.

To se dešava dok je šef SZO upozorio da bi moglo biti više slučajeva hantavirusa širom svijeta.

Govoreći na konferenciji za novinare iz Ženeve u četvrtak, generalni direktor dr Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je pet od osam sumnjivih slučajeva hantavirusa povezanih sa kruzerom MV Hondius sada potvrđeno.

Dodao je da je SZO svesna izveštaja o drugim pacijentima i da bi moglo biti više slučajeva zbog dugog inkubacionog perioda virusa.

Obraćajući se novinarima, dr Tedros je rekao: “Prošle subote, Ujedinjeno Kraljevstvo je obavestilo SZO, prema Međunarodnim zdravstvenim propisima, o grupi putnika sa teškom respiratornom bolešću na holandskom kruzeru MV Hondius, koji je putovao iz Argentine u Zelenortska Ostrva. Do sada je prijavljeno osam slučajeva, uključujući tri smrtna ishoda. Pet od osam slučajeva je potvrđeno kao hantavirus, a preostala tri su sumnjiva”.

– S obzirom na inkubacioni period Andes virusa, koji može biti do šest nedjelja, moguće je da će biti prijavljeno još slučajeva – dodao je.

“Iako je ovo ozbiljan incident, SZO procijenjuje da je rizik po javno zdravlje nizak”.

Posebno, dr Abdirahman Mahamud, direktor odeljenja za koordinaciju upozorenja i odgovora u programu za hitne zdravstvene situacije SZO, rekao je da se ne očekuje da će izbijanje hantavirusa prerasti u epidemiju.

Ističući sličnu epidemiju u Argentini 2018/19, koja je dovela do 34 slučaja, rekao je: “Ako sledimo mere javnog zdravlja i lekcije koje smo naučili iz Argentine podijelimo sa svim zemljama, možemo prekinuti ovaj lanac prenosa i ovo ne mora biti velika epidemija”.

– Ne očekujemo veliku epidemiju. Sa iskustvom koje imaju naše članice i merama koje su preduzeli, verujemo da ovo neće dovesti do daljeg lanca prenosa – dodao je.

MV “Hondius” je u centru međunarodne zdravstvene uzbune od subote, kada je agencija UN za zdravlje obaveštena da su tri putnika preminula, a sumnja se da je uzrok hantavirus.

Kruzer Oceanwide Expeditions je ranije u četvrtak saopštio da je 30 putnika najmanje 12 različitih nacionalnosti napustilo kruzer tokom zaustavljanja 24. aprila na britanskom ostrvu Sveta Helena.
Srpskainfo

Problemi prevoznika iz BiH na granicama Evropske unije sve su veći, a najviše ih pogađaju ograničen boravak u Šengen zoni i višesatna zadržavanja na prelazima Nakon današnjeg sastanka nadležnih institucija i predstavnika transportnog sektora u Sarajevu, najavljena su i moguća rješenja od posebnog viznog režima za vozače do popunjavanja nedostatka carinika na granicama.

Prevoznici poručuju da su konkretni potezi neophodni što prije, jer svaki novi zastoj znači i dodatne gubitke za domaći transportni sektor.

Olakšati boravak prevoznicima u Šengen zoni, ubrzati carinske procedure i smanjiti troškove transporta, glavni su zahtjevi prevoznika u BiH.

Nakon razgovora Borjane Krišto i Andreja Plenkovića, najavljena je mogućnost posebnog viznog režima za profesionalne vozače iz BiH kroz izmjene hrvatskog Zakona o strancima. To bi vozačima omogućilo duže zadržavanje i rad u zemljama Evropske unije. Kada će to zaživjeti još nije poznato, ali bi vozači na taj način dobili vize na godinu dana.

– Jedan od zaključaka ove radne grupe je zahtjev, koji još uvijek stoji da se zvanično sastanemo sa Vladom Republike Hrvatske o ovoj temi naravno ne mora biti cijela vlada dovoljno je da tu bude ministar MUP-a i da budu radne grupe koje mogu konkretno adresirati probleme i rješenja koja se već naziru”, rekao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH i dodao:

– Jedan od zaključaka je a to ću tražiti od Vijeća ministara budžetiranje i popunjavanje već postojeće sistematizacije radnih mjesta pravilnika unutar UIO, suštinski fali carinika i to se svi slažu čak i ovi iz privatnog sektora koji s njima rade, fali ih.

Iz Konzorcijuma logistika, poručuju da Brisel neće mijenjati stav po pitanju boravka vozača u Šengen zoni, zbog čega se rješenje traži kroz dogovore sa zemljama regiona. Hrvatska je pokrenula inicijativu za otvaranje podružnica za prevoznike iz BiH, ali upozoravaju da je to složen proces jer BiH nije članica Evropske unije. – Želimo prisustvovati tom sastanku na kojem će se odlučivati o tome da se obrazloži na pravi način kako bi te područnice funkcionisale s obzirom da je to članica EU a BiH nije zato što područnicu formirati u drugoj državi je zaista komplikovano jer nismo članice EU – kaže Zijad Šarić, predstavnik Konzorcijum Logistika BiH, prenosi ATV.

– Određeni špediteri na graničnim prelazima nemaju dovoljno garancije uzimaju predmete a nemaju garancije da pokriju to i to je jedan od vidova zastoja tako da ćemo se zaštititi takvih špeditera i da od svojih uvoznika tražimo da biraju špeditere koje će do tog momenta raditi uvozno carinjenje – dodaje Šarić.

Prevoznici traže i hitno stavljanje u punu funkciju granični prelaza Gradiška, gdje su zadržavanja teretnih vozila svakodnevna. Upozoravaju da duga čekanja i problemi na granicama prave ogromne troškove i dodatno ugrožavaju transportni sektor u BiH.