Connect with us

Svijet

ZELENSKI “Moraćemo se povlačiti KORAK PO KORAK, ukoliko nam Vašington NE PRUŽI POMOĆ”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina morati da se povlači “korak po korak” ako Vašington ne pruži pomoć Kijevu, u možda dosad najozbiljnijem upozorenju američkom Kongresu.

U intervjuu za “Vašington Post”, Zelenski je rekao da je kašnjenje Kongresa u odobravanju paketa vojne pomoći vrijednog 60 milijardi dolara skupo koštao Ukrajinu i upozorio da će ukrajinske snage pod teškim pritiskom možda morati da se povuku kako bi osigurale svoje linije fronta i sačuvale municiju,

Kako je objasnio, ukrajinska vojska nije uspjela da planira buduće operacije i dodao da Ukrajina pokušava da pronađe način da se ne povlači.

“Ako nema podrške SAD, to znači da nemamo protivvazdušnu odbranu, nemamo rakete ‘Patriot’, nemamo ometače za elektronsko ratovanje, nemamo artiljerijske granate od 155 milimetara” istakao je Zelenski u intervjuu za američki list.

Prema njegovim riječima, to znači povlačenje ukrajinske vojske “korak po korak”.

Zelenski je naglasio i da Ukrajina nema dovoljno presretača i drugog protivvazdušnog naoružanja.

“Ne želim da Rusija zna koliki broj raketa PVO imamo. Bez podrške Kongresa, imaćemo veliki deficit raketa. To je problem. Povećavamo sopstvene sisteme protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno” rekao je Zelenski.

Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džo Bajden previše oprezan u snabdijevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je on oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije.

Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

“Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više da gubimo vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana” istakao je on.

Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom sukobu.

“Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije” zaključio je Zelenski.

Takođe, ukrajinski lider rekao je da ako dođe do skraćivanja linije fronta i da bi onda “Rusi mogli da krenu na velike gradove”.

U februaru je Kijev najavio povlačenje iz Avdijevke, jednog od većih gradova na istočnom frontu, koji je mjesecima bio pod ruskom opsadom i potpuno je razoren. Gubitak ova dva gradića govori da se rat okrenuo u korist Rusije.

Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

“Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor” rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za “Vašington post”.

Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

“Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodroma” rekao je Zelenski.

On je podsjetio da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

“Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti” dodao je on.

Nedavno je Rusija pojačala napade na pogranična sela sa Ukrajinom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio mogućnost stvaranja “sanitarne zone” unutar Ukrajine kako bi zaštitio jugozapadne regione svoje zemlje. To se dogodilo nakon što je Putin osigurao pobjedu na predsjedničkim izborima.

Takođe, Rusija je posljednjih nedjelja intenzivno gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine, oštetivši tri elektrane i izazvavši masovne nestanke struje. Napadi su nanijeli više od 11.5 milijardi dolara štete energetskoj infrastrukturi Ukrajine, procijenilo je ministarstvo energetike zemlje.

Poznato je da Rusija koristi energiju kao oružje u Evropi i sada nastavlja sa svojom taktikom, rekao je viši saradnik Univerziteta u Pensilvaniji Bendžamin Šmit, koji je bio savjetnik za evropsku energetsku bezbijednost u američkom Stejt departmentu.

“Putin želi da bude što je moguće gore za obične građane u nadi da će se Ukrajinci umoriti i natjerati svoju vladu na prekid vatre, čak i ako to znači ustupanje teritorije Rusiji” rekao je Šmit.

On je, međutim, dodao da to neće slomiti otpornost Ukrajinaca. Ovim napadima, rekao je Šmit, Putin takođe želi da iscrpi ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, dok Ukrajina čeka američku pomoć.

“Oni pokušavaju da dobiju zamah, a posebno su Sjedinjene Države bile neodgovorne… i još uvijek nisu odobrile sljedeću tranšu vojnog finansiranja za Ukrajinu” rekao je on.

Istovremeno, Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na ruske rafinerije nafte. Prema različitim procjenama, napadi su uništili oko 10 do 14 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prenosi “Blic”.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno