Na saslušanju u Odboru za spoljne poslove američkog Predstavničkog doma, Marko Rubio, američki državni sekretar, podržao je Italijana Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika u BiH.

Time su potvrđena pisanja više bh. medija, uključujući i Nezavisne, da SAD podržavaju italijanskog kandidata na ovu funkciju.

Evropljani žele drugog kandidata

Nezavisne su pisale da su većina evropskih zemalja, predvođenih Njemačkom i Francuskom, žele da Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika zamijeni kandidat kojeg bi imenovali evropski članovi Savjeta za provođenje mira, uz objašnjenje da Evropa izdvaja najviše sredstava za rad OHR-a i da je to u skladu s dogovorom SAD i Evrope da Evropa treba da preuzme više odgovornosti za svoje susjedstvo. Kako smo saznali, to ne mora biti Evropljanin, ali bi morala biti osoba koju podržava Evropa.

Amerikanci, s druge strane, smatraju da je Landi najbolji kandidat koji može obezbijediti stabilnost i očuvanje BiH.

Na pitanje kongresmena kako vidi situaciju u BiH, Rubio je rekao da podržavaju Landija.

“Postoji kandidat kojeg ćemo mi podržati. Radi se o italijanskom gospodinu za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u obezbjeđenju stabilnosti te pozicije”, naglasio je Rubio.

SAD žele stabilnost BiH

Podsjećanja radi, Tejmi Brus, američka predstavnica u UN-u, je na sjednici Savjeza bezbjednosti UN-a posvećenoj BiH rekla da kandidat za visokog predstavnika mora biti u stanju da razgovara sa svim stranama u BiH.

Rubio je pojasnio da osim oko izbora visokog predstavnika, SAD žele da ostanu angažovani na temi BiH, uključujući i privatno.

“Zadnja stvar koju želimo da vidimo je bilo kakav sukob tamo, bilo kakve podjele, dijeljenja, ili bilo šta u tom smislu što bi dovelo do daljih sukoba”, rekao je Rubio.

Kritika u Senatu zbog Dodika

Prethodnog dana, Rubio je pred Odborom za spoljne poslove Senata bio suočen s kritikama Dženin Šehin, potpredsjednice Odbora iz Demokratske stranke, koja je izrazila protest što Stejt department nije pružio objašnjenje Odboru zašto su Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, ukinute sankcije.

Iako nije odgovorio na ovo pitanje direktno, Rubio je rekao da ambasadori i otpravnici poslova Ambasada SAD u svijetu imaju samo jedan posao – da štite interese SAD-a, te da otvaraju poslovne prilike za američke kompanije za investicije na partnerskoj osnovi uz uvažavanje suvereniteta zemlje domaćina.

Upravni odbor PIC-a, kao što su Nezavisne već pisale, nema usaglašen stav, pa je teško očekivati da će doći do brzog dogovora oko Šmitovog nasljednika.

Četvorica stranih poljoprivrednih radnika nastradala su u jezivom požaru u Amendolari na jugu Italije, dok je jedan Avganistanac uspeo da se spase razbivši prozor vozila.

Jedini preživjeli, Avganistanac koji se spasio razbivši prozor, ključni je svjedok u istrazi koja se fokusira na sukobe oko poslova u poljoprivredi, pišu italijanski mediji.

Požar je izbio juče oko 13 časova tik uz pumpe za gorivo na benzinskoj stanici, a stub crnog dima bio je vidljiv kilometrima unaokolo.

Kada su vatrogasci stigli na lice mjesta, njihov prvi zadatak bio je da spriječe da se vatra proširi na rezervoare sa gorivom i izazove još veću katastrofu. Tek nakon gašenja požara u automobilu su otkrivena tijela.

Sumnje istražitelja da su radnici živi spaljeni potvrdili su snimci nadzornih kamera sa benzinske stanice. Na snimku se vidi kako dvije osobe, jedna za drugom, spolja rukama blokiraju vrata automobila dok se, prema svemu sudeći, sa zadnje strane sipa zapaljiva tečnost. Ubrzo nakon toga vozilo je planulo, a napadači su pobjegli.

Istraga usmjerena na sukobe radnika

Državno tužilaštvo u Kastrovilariju naložilo je hapšenje dvojice pakistanskih državljana zbog teškog ubistva. Uhapšeni su nakon višesatnog ispitivanja u Kozenci, a istražitelji su im ušli u trag upravo zahvaljujući snimcima sa benzinske stanice.

Ključnu ulogu u rekonstrukciji događaja imao je i preživjeli Avganistanac, koji je u razgovoru za kalabrijski informativni program TGR potvrdio nacionalnost žrtava.

Od 20. aprila on i njegova četvorica kolega radili su na berbi jagoda na farmi u Skancano Joniku. Svakog jutra na posao su ih vozila ista dvojica pakistanskih posrednika. Prvih dana navodno su bili plaćani u gotovini. Kasnije su postigli dogovor o dnevnoj nadnici od 45 evra.

“Na kraju su nam dali smještaj, ali ne i platu. Takođe su od nas tražili pet evra dnevno za odlazak i povratak sa posla”, rekao je svjedok.

Objasnio je da su dvojica muškaraca osumnjičenih za ubistvo tražila novac za prevoz koji žrtve nisu željele da plate. Kada su to shvatili, navodno su najprije polili unutrašnjost vozila benzinom, a zatim ubacili upaljač.

“To je mafija, mafija”

Avganistanac je takođe rekao da su pakistanski državljani njemu i ostalima prijetili noževima i pištoljima kako bi ih primorali na rad, kao i da nisu bili plaćeni.

“Nisu nam dali nikakav novac. Davali su nam hranu, dali su nam smještaj, ali novac nisu. To je mafija, mafija… To su pakistanski mafijaši”, rekao je.

Istražitelji se fokusiraju na sukobe između grupa migranata koji rade na širem području ravnice Sibari i Metaponto. Jučerašnji zločin nastavak je niza nasilnih djela. U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeno je čak 14 podmetnutih požara na automobilima i kombijima poljoprivrednih radnika, naročito na području Koriljano-Rosana.

Borba se, kako navode mediji, ne vodi samo za poslove, već i za sve što je povezano sa boravkom stranaca, od dozvola do smještaja, a posrednici pri zapošljavanju često su i sami migranti.

Njemačka nije uspjela da osvoji nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija za mandatni period 2027-2028, što predstavlja značajan diplomatski udarac za vladu kancelara Fridriha Merca.

Na glasanju u Generalnoj skupštini UN-a prednost su dobile Austrija i Portugal, koji su osvojili dvije pozicije namijenjene grupi zapadnoevropskih i drugih država.

Ovakav ishod izazvao je veliku pažnju u njemačkim političkim i diplomatskim krugovima, posebno zato što je Berlin važio za jednog od ozbiljnih kandidata zahvaljujući dugogodišnjem angažmanu u okviru Ujedinjenih nacija i statusu jednog od najvećih finansijskih donatora ove organizacije.

Kritike zbog bliskih odnosa sa Izraelom

Prema ocjenama brojnih analitičara i diplomatskih izvora, jedan od razloga neuspjeha mogla bi biti njemačka politika prema Bliskom istoku, odnosno snažna podrška Izraelu tokom rata u Gazi. Pojedine države članice UN-a smatraju da je Berlin zauzeo previše jednostranu poziciju, što je uticalo na spremnost dijela zemalja da podrže njemačku kandidaturu.

Kritičari ističu da je upravo njemački stav prema izraelskoj vojnoj operaciji u Gazi posljednjih mjeseci izazivao nezadovoljstvo među brojnim članicama UN-a, posebno u zemljama Globalnog juga, koje su tražile uravnoteženiji pristup sukobu.

Berlin pominje i ruski uticaj

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful ocijenio je da su na ishod glasanja mogli uticati različiti geopolitički faktori, uključujući i ruske diplomatske aktivnosti. On je naglasio da Njemačka ostaje posvećena međunarodnoj saradnji i multilateralizmu bez obzira na rezultat izbora.

Vadeful je ranije tokom kampanje isticao da Njemačka želi da djeluje kao posrednik i branilac međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, te da je spremna da preuzme dodatnu odgovornost u rješavanju globalnih kriza.

Ambicije za veću ulogu u UN-u

Njemačka je u više navrata bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti, posljednji put tokom mandata 2019-2020. godine. Berlin godinama zagovara reformu ovog tijela i zalaže se za veće učešće država iz Afrike, Azije i Latinske Amerike u njegovom radu.

Njemačke vlasti često ističu da Savjet bezbjednosti treba bolje da odražava političku realnost 21. vijeka, a ne odnose snaga uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata, navodi “Anadolija”. Takođe, Berlin je jedan od najglasnijih zagovornika povećanja zastupljenosti zemalja Globalnog juga u najvažnijem bezbjednosnom tijelu UN-a.

Poraz koji otvara nova pitanja

Neuspjeh na izborima predstavlja neugodan trenutak za njemačku diplomatiju, koja je posljednjih mjeseci intenzivno lobirala za podršku među članicama UN-a. Iako zvanični Berlin naglašava da će nastaviti aktivno da učestvuje u radu Ujedinjenih nacija, rezultat glasanja pokazao je da međunarodni odnosi postaju sve složeniji i da tradicionalni politički uticaj više nije garancija uspjeha u globalnim institucijama.

Za mnoge posmatrače, ovaj ishod predstavlja i signal da se geopolitičke podjele oko rata u Gazi i odnosa prema Izraelu sve snažnije odražavaju na rad međunarodnih organizacija, uključujući i Ujedinjene nacije.