Od maja 2025. na njemačkim kopnenim granicama stupaju na snagu nova pravila koja donose važne promjene i za turiste i za poslovne putnike.

Putnici moraju obratiti pažnju na nova pravila: U sklopu nove migracijske politike, savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt (CSU) najavio je pojačane stacionarne i mobilne granične kontrole na njemačkim vanjskim granicama, izvještava Njemačka novinska agencija “DPA”.

Iako Njemačka ostaje dio Šengenskog prostora, u kojem načelno nema graničnih kontrola, Šengenski sporazum u određenim slučajevima dopušta privremene izuzetke, primjera radi u slučaju prijetnje javnom redu. Iako to možda ne zvuči kao vijest za turiste, mjere će imati posljedice i za putnike.

Više kontrola na njemačkim granicama – šta to znači za putnike?

Što se konkretno mijenja za turiste zbog pojačanih graničnih kontrola:

Pojačana prisutnost saveznih policijskih snaga na prelazima auto-puteva, u vozovima i na lokalnim cestama.

Nasumične kontrole i na dosad nekontrolisanim prelazima, naročito na granicama s Poljskom, Češkom i Austrijom.

Turisti i dnevni migranti trebaju planirati duža čekanja, naročito tokom ljetne sezone putovanja.

Moraju li turisti u Njemačkoj nositi lični dokument?

Da, svi putnici trebaju sa sobom imati važeći lični dokument, čak i za putovanja unutar EU.

U Njemačkoj vrijedi sljedeće:

– Njemački državljani: lična karta ili pasoš

– Građani EU iz drugih država: nacionalna lična karta ili pasoš

– Državljani izvan EU: pasoš i po potrebi, viza ili boravišna dozvola

Čak i na domaćim putovanjima vozovima koji voze blizu granice može doći do provjere ličnih dokumenata. U tom je slučaju preporučljivo imati ličnu kartu.

Za putnike, ove kontrole znače posljedice: osim pojačane prisutnosti policije, i turisti mogu biti obuhvaćeni nasumičnim kontrolama na granicama, prenosi “Fenix-Magazin”.

Moskva i Kijev moraju da rade na okončanju ukrajinskog sukoba, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

“Imam poruku za obje strane. Završite ovaj rat. Gubimo 5.000 vojnika sedmično, ruskih i ukrajinskih vojnika, a i drugih ljudi. I kažem, završite ovaj glupi rat. To je moja poruka za obje strane”, rekao je Tramp, odgovarajući na pitanja novinara u Bijeloj kući.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je svaka detaljna diskusija o tridesetodnevnom primirju sa Ukrajinom nemoguća bez uzimanja u obzir određenih nijansi, podsjeća TASS.

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je prekid vatre od 8. do 11. maja, povodom 80 godina od pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Velikom otadžbinskom ratu.

Iz Kremlja je saopšteno da će “borbene operacije biti obustavljene tokom ovog intervala”. Ruski lider je uputio poziv iz humanitarnih razloga.

Međutim, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski odbio je prijedlog, zahtijevajući dužu pauzu u borbama pod svojim uslovima i prijeteći proslavi Dana pobjede u Moskvi.

Kina je izrazila duboku zabrinutost zbog eskalacije situacije između Indije i Pakistana i ponudila da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju tog pitanja, navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

“Kina pažljivo prati trenutnu situaciju između Indije i Pakistana”, saopšteno je iz Ministarstva.

U saopštenju se obje zemlje pozivaju da daju prioritet miru i stabilnosti, održe mir i uzdržanost i vrate se na put rješavanja problema mirnim političkim sredstvima, upozoravajući na akcije koje bi mogle dodatno eskalirati tenzije.

“Kina je i dalje spremna da nastavi da igra konstruktivnu ulogu u ovom pitanju”, ističe se u saopštenju.

Tenzije između Indije i Pakistana eskalirale su otkako je Indija u srijedu, 7. maja, napala “terorističku infrastrukturu” u Pakistanu.

Stanovnici širom Indije i Pakistana požurili su da nagomilaju zalihe hrane i drugih potrepština kako se pogoršava odnos dvije zemlje. Porodice koje žive nedaleko od granice pobjegle su na bezbjedno.

Indijske vlasti postavile su sirene na visokim spratovima na neboderima u Nju Delhiju, koji je udaljen oko 650 kilometara od granice.

Iz Pakistana je saopšteno rano jutros da su gađali više baza u Indiji, uključujući skladište raketa na sjeveru zemlje, kao odgovor na prethodne napade indijske vojske.

Sukobi su izbili dvije sedmice nakon smrtonosnog napada militanata na turiste u Kašmiru, kojim upravlja Indija. Kao odgovor Indija je pokrenula seriju udara na lokacije u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira.

Indijsko Ministarstvo odbrane opravdava napade, nazvane “Operacija Sindur”, kao “obavezu” da se kazne odgovorni za napad 22. aprila, u kojem je poginulo 25 Indijaca i jedan državljanin Nepala.

Pakistan je negirao bilo kakvu umiješanost u prošlomjesečni napad opisujući indijske napade kao “neizazvane”, a premijer Šehbaz Šarif je rekao da “gnusni čin agresije neće proći nekažnjeno”.