Connect with us

Svijet

ZELENSKI SE OGLASIO NAKON RAZGOVOTA PUTINA I TRAMPA: Zatražio još oružja, ali spomenuo i diplomatiju (VIDEO)

Zelenski je reagovao nakon telefonskog razgovora ruskog lidera Putina sa novoizabranim predsednikom SAD.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak razgovarao telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a kako je prenio “Washington post” kjučna tema razgovora bila je rat o Ukrajini.

Ubrzo nakon njihovog razgovora reagovao je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski i na “X-u” objavio video snimak svog govora.

Evo koju poruku je posalo Zelenski nakon razgovora Trampa sa Putinom:

“Sasvim nam je jasno da diplomatija nema perspektive bez snage”, rekao je Zelenski u video obraćanju.

“Međutim, bez potpunog razumevanja diplomatskih ciljeva, samo oružje neće biti dovoljno. Zato kažem da sila i diplomatija moraju da idu ruku pod ruku”, rekao je predsjednik Ukrajine.

“Smatra da je to jedini način da se obezbjedi trajni mir i spriječi ponavljanje ovakve vrste rata koji Moskva vodi protiv Kijeva”, dodao je on.

Zelenski ponavlja da je Ukrajina otvorena za “poštenu” diplomatiju. Zatražio je od SAD i NATO-a da naoružaju Kijev i da dozvole Ukrajini da koristi zapadno oružje dugog dometa za udare duboko u rusku teritoriju i ugrožavanje vojne infrastrukture Moskve.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je danas da su lažni izveštaji da je Kijev unaprijed obavješten o telefonskom razgovoru između novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Rojters pozivajući se na komentar portparola ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Georgija Tihija.

“Izvještaji da je ukrajinska strana unaprijed obavijrateštena o navodnom pozivu su lažni. Dakle, Ukrajina nije mogla da odobri ili da se suprotstavi pozivu“, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rojtersu.

Svijet

OPET MU PONESTALO PARA, PA SE OVOG DOSJETIO! Mjesta žestokih borbi pretvara u turističke rute

Vlasti ruske Kurske oblasti, čiji je dio tokom rata mjesecima bio pod kontrolom ukrajinskih snaga, planiraju turističke rute kroz nekadašnja područja borbi i lokacije na kojima su bile raspoređene jedinice ruske vojske, iako je pogranični region i dalje izložen gotovo svakodnevnim napadima.

Podzemni objekti mogli bi postati muzeji

Guverner Aleksandar Hinštajn rekao je da regionalne vlasti već sarađuju sa ruskim oružanim snagama kako bi utvrdile koji bi podzemni objekti i odbrambene instalacije mogli postati dio budućih turističkih ruta i biti pretvoreni u muzejske prostore.

“Događaji kroz koje smo tragično prošli takođe su veoma važan dio teme patriotskog turizma”, rekao je Hinštajn, objašnjavajući da se planovi razrađuju zajedno sa predstavnicima vojske.

Najava dolazi u trenutku kada bezbjednosna situacija ostaje ozbiljna, a regionalne vlasti su samo u periodu od jutra 17. do jutra 18. septembra prijavile obaranje 196 dronova, 90 artiljerijskih napada na evakuisana pogranična područja i ranjavanje dvije osobe.

Stanovnici ukazuju na probleme

Planovi o razvoju turizma objavljeni su dok se region suočava i sa problemima infrastrukture, uključujući prekide u snabdijevanju električnom energijom, a posljednji napadi oštetili su energetski objekat i ostavili osam naselja u Belovskom okrugu bez struje.

Dio stanovnika Kurske oblasti istovremeno javno ukazuje na posljedice rata, razorena sela i probleme ljudi koji su ostali bez domova, dok su u ranijim mjesecima zabilježene i poteškoće sa vodovodnom, energetskom i drugom infrastrukturom.

Sličan projekat pokrenut i u Donjecku

UAwire prenosi da je sličan koncept “vojnog turizma” najavljen krajem 2025. godine i na dijelu Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom, gdje su vlasti planirale rute kroz lokacije povezane sa borbama u Donbasu od 2014. godine i ratom koji traje od februara 2022.

Za razvoj turističkog sektora na tom području tokom 2026. planirano je više od milijardu rubalja ulaganja, uprkos tome što se u Donjeckoj oblasti i dalje vode borbe, brojna naselja su teško oštećena, a stanovništvo se suočava sa problemima u snabdijevanju osnovnim resursima.

Nastavi čitati

Svijet

GIGANTSKI RESURSI U RUKMA MOSKVE! Putin se obratio povodom najvećih rezervi gasa na planeti!

Rusija posjeduje najveće rezerve gasa na svijetu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Rezerve gasa treba prvenstveno da služe Rusiji i njenom razvoju”, istakao je ruski predsjednik.

Putin je dodao da je Rusija posljednjih godina značajno ojačala svoju gasnu infrastrukturu.

Nastavi čitati

Svijet

MELONI UPOZORAVA: Putin traži eskalaciju sa Evropom

Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da izazove eskalaciju odnosa sa Evropom kako bi skrenuo pažnju sa situacije na ratištu u Ukrajini, koja se, prema njenim riječima, ne odvija onako kako je Moskva ranije najavljivala.

Govoreći u Oslu zajedno sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom, Meloni je pozvala evropske saveznike da pažljivo procijene motive Moskve prije nego što odgovore na sve veći broj, kako ih je nazvala, ruskih provokacija, navodeći da ih je tokom posljednjih sedmica bilo nekoliko.

“Moramo se zapitati kome odgovara eskalacija”

Meloni je ocijenila da Putin “mora da preusmjeri pažnju” tražeći eskalaciju sa Evropom zbog stanja na ukrajinskom ratištu koje, prema njenim riječima, nije onakvo kakvo je ruski predsjednik predviđao i obećavao građanima Rusije.

“Moramo se zapitati kome koristi moguća eskalacija i postupati u skladu s tim”, rekla je Meloni, upozoravajući da bi odgovor koji bi doveo do širenja sukoba mogao više odgovarati Moskvi nego Evropi.

Njene izjave dolaze u trenutku povećane zabrinutosti na istočnom krilu NATO-a zbog incidenata povezanih sa ruskim dronovima, povredama vazdušnog prostora, sabotažama i drugim oblicima hibridnog djelovanja, dok je poljski premijer Donald Tusk rekao da obavještajni podaci ukazuju na mogućnost da Rusija incidente sa dronovima i raketama protiv zemalja koje podržavaju Ukrajinu predstavi kao nesrećne slučajeve.

Jedan evropski predstavnik za Ukrajinu

KP prenosi da je italijanska premijerka ponovila i prijedlog da Evropa imenuje jednog predstavnika za pitanje Ukrajine, smatrajući da bi jedinstveni sagovornik mogao da ojača evropsku poziciju u trenutku intenziviranja diplomatskih napora za okončanje rata.

Prema njenoj zamisli, taj predstavnik trebalo bi da govori u ime šire Evrope, a ne samo Evropske unije, zbog čega zemlje poput Norveške i Velike Britanije, kako je naglasila, “ne mogu i apsolutno ne smiju biti isključene”, dok bi potencijalni izaslanik mogao doći iz srednje velike evropske države, snažno podržavati Ukrajinu, dobro poznavati Rusiju i imati čvrste odnose sa Vašingtonom.

Rat u Ukrajini bio je i zvanična tema razgovora Melonijeve i Sterea, a lideri su razmatrali bezbjednost, odbranu, energetiku, kritične sirovine i pomorsku industriju, pri čemu je italijanska premijerka potvrdila nastavak podrške Kijevu i zalaganje za, kako je navela, “pravedan i trajan” mir.

Nastavi čitati

Aktuelno