Ukrajinski parlament Vrhovna Rada preduzeo je prve korake prema mobilizaciji žena u rat s Rusijom, izjavio je ukrajinski poslanik Dmitro Razumkov.

Razumkov je kazao da zakon br. 12076, usvojen 3. decembra, sadrži odredbu koja omogućava ženama koje zadovoljavaju zdravstvene i starosne kriterijume da se prijave za vojnu službu i prođu osnovnu vojnu obuku, izvijestio je ukrajinski portal Strana News. Razumkov je pozvao na uklanjanje te odredbe prije drugog čitanja zakona.

Ako se usvoji, ova promjena bi mogla značajno uticati na stanje u ukrajinskoj vojsci i omogućiti ženama da budu regrutovane za učestvovanje u ratu. Prema predloženim izmjenama Zakona o vojnoj obavezi i vojnoj službi, žene koje žele da služe u ukrajinskoj vojsci mogu biti regrutovane i uvrštene u registar vojnih obveznika koji u slučaju potrebe mogu biti angažovani.

Međutim, dio prijedloga izazvao je kritike i i od Glavne naučno-stručne uprave Kancelarije Vrhovne Rade, koja je istakla da je “neprikladno registrovati žene kao pričuvnice neposredno prije početka osnovne vojne obuke”, prenosi Index.hr.

Žene se mogu prijaviti, ali ne postoji obavezna mobilizacija

Prema trenutnom ukrajinskom zakonu, u vojsku se regrutuju muškarci stariji od 25 godina. Zakon dopušta ženama da se dobrovoljno prijave, ali ne i da budu obvezno mobilizovane.

Ukrajinska poslanicaa Marijana Bezuhlaja snažno podržava promjene.

“U našem Ustavu ne postoje dvije vrste građana. Trenutno postoji ilegalna diskriminacija muškaraca. Osim toga, ako se mobilizuju žene, manje će se mobilizovti muškaraca – to je jedan od razloga zašto vi, muškarci, podržavate mobilizaciju svojih sugrađanki”, rekla je on.

Bezuhlaja je predložila da se žene u početku mobilizuju za pozadinske pozicije, poput administrativnih službenica, kadrovskih radnica i uloga u bezbjednosnim jedinicama, kako bi se muškarci mogli preusmjeriti na borbene položaje na prvim linijama.

“Rat ne smije biti odgovornost samo odabranih”, napisala je Bezuhlaja. “Posebno kada je riječ o opstanku nacije i pravu na život, a ne samo o teritorijima ili sferama uticaja.”

Dodala je da bez opšteg nacionalnog otpora Ukrajina ne može ostvariti pobjedu te je zaključila: “Bez mobilizacije žena ovaj haos u redovima naše vojske teško će se srediti.”

Tokom ovog vikenda u Evropu stiže snažna zimska oluja, koja će donijeti snijeg i zimske uslove širom kontinenta, pokazuje analiza objavljena Severe weather.

Ovaj meteorološki sistem nastaje zbog dubokog niskotlačnog područja koje se razvija nad sjevernim Atlantikom i pomiče prema zapadnoj Evropi donoseći padavine i hladnu vazdušnumasu.

Krećući se prema zapadnoj Evropi, sistem će se intenzivirati preobrazivši se u snažnu zimsku oluju, koja će zahvatiti Irsku i Veliku Britaniju već danas. U subotu će se proširiti prema Belgiji, Holandiji i Francuskoj, a zatim pomaknuti prema Njemačkoj i Alpama. Očekuje se da će tlak oluje padati što će uzrokovati snažne vjetrove i snježne padavine.

Ciklona će se brzo premještati prema jugoistoku tokom vikenda formirajući sekundarni niskotlačni sistem, iznad sjevernog Mediterana. Ovaj siste, dodatno će pojačati snježne padavine u Alpama, Pirenejima i većem dijelu srednje Evrope, uključujući sjevernu Italiju.

Alpski region biće pogođen intenzivnim snježnim padavinama, pogotovo u Francuskoj, Švajcarskoj i Italiji. Očekuje se da će snijeg u Alpama biti vrlo jak, s mogućnošću snježnih nanosa i opasnih uslova na skijalištima.

Oluja bi mogla dovesti do zimskih uslova i na Pirenejima te u sjevernoj Africi. Hladna vazdušna masa mogla bi se proširiti prema jugoistoku donoseći snijeg u viša područja Španije i Portugalije.

Do subote naveče oluja će se premjestiti prema jugoistoku stvarajući sekundarnu ciklonu iznad sjevernog Mediterana. Ova ciklona biće izvor dodatnih snježnih padavina u Alpama i Dinarskom gorju, a može donijeti snijeg i nižim dijelovima Balkana. Očekuje se da će snijeg i dalje padati na višim područjima tokom cijelog vikenda, dok se u nižim krajevima očekuju kiša i vjetrovi, prenio je Indeks.

Snježne padavine za vikend će se proširiti i na niže visine, a snijeg će zahvatiti i gradove poput Londona, Amsterdama i Briselaa. U mnogim područjima vjetrovi će biti vrlo jaki, s mogućnošću stvaranja snježnih nanosa i smanjenje vidljivosti na putevima.

U ponedjeljak će se oluja postupno smirivati, ali hladna vazdušna masa ostaće prisutna u Evropi donoseći niže temperature i mogućnost snijega u mnogim dijelovima kontinenta, uključujući Skandinaviju, Poljsku i istočnu Evropu.

Zimski uslovi nastaviće se širom Evrope tokom prve polovine iduće sedmice. Očekuje se da će hladna vazdušna masa ostati prisutna, uz dodatne snježne padavine i niske temperature u većini zapadne, srednje i istočne Evrope. Snijeg bi i dalje mogao padati u Alpama, na Pirenejima i u Dinarskom gorju, a moguć je i u nekim nižim predjelima.

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, američki indeksi u padu, dok je na tržištu istovremeno zabilježen pad cijena nafte i pšenice i poskupljenje zlata.

Indeks frankfurtske berze DAX je u 9.15 sati porastao na 20.375,15 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.351,68 poena, moskovski MOEX na 2.537,19 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.343,95 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 44.765,71 poen, indeks S&P 500 na 6.075,11 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.700,26 poena.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 68,184 dolara, a cijena nafte Brent na 71,958 dolara.

Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,205 evra za megavat-sat, prenosi Tanjug.

Cijena zlata je porasla na 2.641,33 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,4595 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,05889, što je otprilike isto kao juče.