Connect with us

Svijet

Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

“Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

“Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

“Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

“Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

Related Topics:

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA “Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom”

Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom ako bude uvučen u ukrajinski sukob, smatra penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis.

“A ako izbije rat sa Evropom, Rusija će se, prema riječima Vladimira Putina, boriti i pobijediti – ona ima kapacitete za to”, napisao je Dejvis na Iksu.

On je napomenuo da Zapad nema dovoljno zaliha municije, pogona za proizvodnju vojne opreme, ni ljudska snaga za rat sa Rusijom.

“Eskalacija prijeti da uvuče SAD u sukob koji ne možemo da dobijemo. A sa nuklearnom opasnošću koja se nadvija, svi će izgubiti”, zaključio je Dejvis, prenosi Sputnjik.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da na konferenciji za novinare da su tvrdnje o navodnim planovima Rusije da napadne Evropu smiješne.

Kremlj je izjavio da Rusija ni za koga ne predstavlja pretnju, ali da neće ignorisati dejstva koja su potencijalno opasna po njene interese.

Nastavi čitati

Svijet

Mask ne odustaje “Evropu ukinuti, SUVERENITET VRATITI DRŽAVAMA”

Američki preduzetnik Ilon Mask pozvao je na likvidaciju EU i vraćanje punog suvereniteta pojedinačnim državama da bi, kako je naveo, vlade mogle bolje da predstavljaju svoj narod.

To se dešava nakon što je Evropska komisija kaznila društvenu mrežu Iks sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

“EU treba ukinuti, a suverenitet vratiti državama” napisao je Mask na mreži Iks, dodajući da evropska birokratija “sporo guši Evropu do smrti” i pitajući se od čega tačno SAD štite EU.

U nizu objava Mask je oštro kritikovao zvaničnike koji su izrekli ovu kaznu i zaprijetio da će preduzeti pravne korake protiv svake zemlje pojedinačno.

Reagujući na Maskovu objavu, potpredsjednik Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev u kratkoj poruci na mreži Iks saglasio se sa njegovim stavom.

On je kratko napisao – “Upravo tako”.

Mask je Evropu nazvao Četvrtim rajhom, objavljeno je na platformi Iks.

Odluka EK izazvala je burna reagovanja u SAD. Smatraju da je to udar na slobodu govora. Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens kritikovao je kaznu, navodeći da EU ne bi trebalo da napada američke firme i da bi zakon trebalo da podržava slobodu govora.

Ona svom Iks nalogu objavio je Maskovu izjavu od prije godinu dana.

“Evropska komisija je ponudila Iksu-u nezakoniti tajni dogovor: ako bismo tiho cenzurisali govor, a da to nikome ne kažemo, neće nas kazniti. Druge platforme su prihvatile taj dogovor” napisao je tada Mask.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da kazna Evropske komisije nije samo napad na Iks, već napad na sve američke tehnološke platforme i američki narod od strane stranih vlada. Dani cenzurisanja Amerikanaca na internetu su prošli – poručio je Rubio.

SAD dugo nisu uspjele da se pozabave očiglednom nedosljednošću između svojih odnosa sa NATO-om i EU, rekao je zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau nakon sastanka u Briselu.

Posjećamo, Komisija je saopštila da je platformi Iks izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama.

Takođe, kako navode, Iks nije ispunio zahteve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima, prenosi “RTRS”.

Nastavi čitati

Svijet

Oglasio se Tramp mlađi “ZELENSKI NAMJERNO PRODUŽAVA SUKOB”

Sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi izjavio je danas na konferenciji u Dohi da njegov otac može da odustane od Ukrajine, odnosno da se povuče iz mirovnih pregovora, dodajući da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski produžava sukob jer “zna da ne bi mogao da pobedi na izborima”

Upitan da li bi Donald Tramp zaista mogao da se povuče iz ukrajinskog pitanja, Tramp mlađi je odgovorio da “misli da bi mogao”, naglasivši da je njegov otac “jedan od najnepredvidljivijih političara”, piše Politiko.

“Ono što je dobro kod mog oca i ono što je jedinstveno kod mog oca, jeste to što ne znate šta će da uradi. Činjenica da je nepredvidiv tera sve da se zapravo ponašaju intelektualno iskreno”, naglasio je sin američkog predsednika.

Tramp mlađi je kritikovao nastavak borbi u Ukrajini, optuživši ukrajinske “korumpirane bogataše” da su napustili zemlju i ostavili, kako je naveo, “sloj seljaka” da ratuje, preneo je Gardijan.

Prema njegovim riječima, “bogati su pobegli, a sirotinja ostavljena da vodi rat”, dok se, kako tvrdi, niko nije žurio ka miru jer je “novac pristizao, a niko nije proveravao gde ide”.

Tramp mlađi je naveo da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski produžava sukob jer zna da ne bi mogao da pobedi na izborima ukoliko bi rat odmah bio okončan.

Sin američkog predsednika optužio je Ukrajinu da je “mnogo korumpiranija od Rusije”, a kritikovao je i visoku predstavnicu Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaju Kalas, tvrdeći da sankcije nisu efikasne i da su samo povećale cenu nafte, čime je Rusija nastavila da finansira rat.

On je, u svom govoru na forumu u Dohi, rekao i da je tokom predizborne kampanje 2022. godine samo troje ljudi koje je sreo smatralo da je rat u Ukrajini među deset najvažnijih pitanja za SAD, dok je ulazak brodova iz Venecuele sa fentanilom, kako je rekao, “daleko veća i neposrednija opasnost”.

U glavnom gradu Katara u subotu je počeo 23. Doha forum, koji je okupio svetske lidere, visoke diplomate i poslovne rukovodioce, a u fokusu skupa je jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima, uz niz aktuelnih tema – od Gaze i odnosa SAD i Kine do veštačke inteligencije.

Doha forum, koji se tradicionalno održava radi međunarodnog dijaloga o političkim, ekonomskim i bezbednosnim pitanjima, ove godine je fokusiran na jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima.

Tema ovogodišnjeg Doha foruma glasi “Pravda u akciji: Od obećanja do napretka”.

Nastavi čitati

Aktuelno