Connect with us

Svijet

Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

“Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

“Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

“Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

“Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno