Connect with us

Svijet

Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

“Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

“Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

“Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

“Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

Related Topics:

Svijet

PUTIN REKAO “NJET”! Moskva odbila prijedloge EU i Trampa

Evropski prijedlozi o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu potpuno su neprihvatljivi, a trupe iz zemalja NATO-a ne smiju ući u Ukrajinu, stoji u dnevnom brifingu za medije koji je uputio Kremlj.

Kako prenosi Skaj Njuz, portparol Dmitrij Peskov rekaoje da Moskva “negativno gleda” na prijedloge koji su se iskristalizirali nakon sastanka evropskih lidera u Vašingtonu s Donaldom Trampom, predsjednikom SAD-a.

Jasna je to poruka Kremlja da neće ni za milimetar odstupiti od zahtjeva oko Ukrajine, uprkosom slabom pokušaju diplomatskog ublažavanja koji je sadržan u rečenici da su “američki napori za pronalaženje mira vrlo važni”.

Službeni stav Moskve u suprotnosti je s Trampovim nedavnim tvrdnjama o tome da je “(Vladimir) Putin u vrlo značajnom koraku pristao na “bezbjednosne garancije”.

Peskov je ponovio dugogodišnji stav Rusije da vojnici iz zemalja članica NATO-a nemaju što raditi u Ukrajini, a kad je riječ o mirovnim pregovorima, naglasio je da “takvi sastanci moraju biti dobro pripremljeni da bi bili uspješni”.

Otkrio je i da su u toku pripreme za posjetu Vladimira Putina, predsjednika Rusije, Kini, opisavši ga “dosad neviđenim”, prenosi Jutarnji list.

Putin će s više od 20 svjetskih čelnika biti na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) koji će se u Tianjinu održati u nedjelju i ponedjeljak.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA POSLALA ODBIJENICU EVROPI: “Potpuno neprihvatljivo, na to nećemo pristati”

Evropski prijedlozi o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu potpuno su neprihvatljivi, a trupe iz zemalja NATO-a ne smiju ući u Ukrajinu, stoji u dnevnom brifingu za medije koji je uputio Kremlj.

Kako prenosi Sky News, portparol Dmitrij Peskov rekaoje da Moskva “negativno gleda” na prijedloge koji su se iskristalizirali nakon sastanka evropskih lidera u Vašingtonu s Donaldom Trampom, predsjednikom SAD-a.

Jasna je to poruka Kremlja da neće ni za milimetar odstupiti od zahtjeva oko Ukrajine, uprkosom slabom pokušaju diplomatskog ublažavanja koji je sadržan u rečenici da su “američki napori za pronalaženje mira vrlo važni”.

Službeni stav Moskve u suprotnosti je s Trampovim nedavnim tvrdnjama o tome da je “(Vladimir) Putin u vrlo značajnom koraku pristao na “bezbjednosne garancije”.

Peskov je ponovio dugogodišnji stav Rusije da vojnici iz zemalja članica NATO-a nemaju što raditi u Ukrajini, a kad je riječ o mirovnim pregovorima, naglasio je da “takvi sastanci moraju biti dobro pripremljeni da bi bili uspješni”.

Otkrio je i da su u toku pripreme za posjetu Vladimira Putina, predsjednika Rusije, Kini, opisavši ga “dosad neviđenim”, prenosi Jutarnji list.

Putin će s više od 20 svjetskih čelnika biti na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) koji će se u Tianjinu održati u nedjelju i ponedjeljak.

Nastavi čitati

Svijet

SPREMA SE JOŠ JEDAN RAT? SAD i Venecuela na ivici sukoba

Sjedinjene Američke Države rasporedile su prema obali Venecuele 4.500 vojnika i pet ratnih plovila, a Karakas je na to odgovorio slanjem svoje mornarice i dronova.

Dok je pažnja svijeta uglavnom usmjerena na rat u Ukrajini i američku diplomatiju prema Moskvi, odnosi između SAD i Venecuele sve su napetiji.

Venecuela je u utorak na Karipskom moru rasporedila ratne brodove i izviđačke dronove duž svoje obale, kao reakciju na američke razarače koje je Vašington uputio u region pod izgovorom borbe protiv latinoameričkih narko-kartela.

Na društvenim mrežama ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino objavio je snimak u kojem najavljuje “značajno prisustvo” dronova i pomorskih patrola, uključujući i raspoređivanje većih ratnih brodova u sjevernom dijelu teritorijalnih voda.

Prethodno su američke novinske agencije javile da je u Karibe poslata eskadrila od tri ratna broda, kao i dodatno pojačanje – krstarica sa vođenim raketama i brza nuklearna podmornica.

U operaciji, u kojoj učestvuje oko 4.500 američkih vojnika, nalazi se i 2.200 marinaca.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa prošle nedjelje optužila je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura za umiješanost u trgovinu kokainom i saradnju sa kartelima.

Vašington je tada udvostručio nagradu za njegovo hapšenje ili krivični progon – sa 25 na čak 50 miliona dolara. Uz to, ponuđena je nagrada od 25 miliona dolara i za hapšenje ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabelja.

Američki zvaničnici tvrde da Maduro i ljudi iz njegovog okruženja stoje iza ozloglašenog Kartela sunca (Cartel de los Soles), za koji SAD navode da je teroristička organizacija.

Maduro odbacuje optužbe, tvrdeći da Vašington pokušava da sprovede smjenu režima u Venecueli, prenosi Al Jazeera.

Maduro insistira da njegova zemlja, za razliku od susjedne Kolumbije, “ne uzgaja koku i ne proizvodi kokain”.

Optužio je američke vlasti da ignorišu sopstvenu krizu sa drogom i mobilisao stotine hiljada policajaca radi jačanja nacionalne bezbjednosti.

Na granicu sa Kolumbijom poslao je oko 15.000 vojnika kako bi se obračunali s kriminalnim grupama uključenim u šverc droge.

Uprkos gomilanju vojske, analitičari procjenjuju da je scenario američke invazije na Venecuelu malo vjerovatan, prenosi Nova.

Mnogi građani Venecuele smatraju američke prijetnje prije svega političkim pritiskom i demonstracijom sile, javlja AFP.

“Mislim da ovo što gledamo predstavlja pokušaj stvaranja nervoze u vladajućim krugovima i prisiljavanja Madura da uđe u pregovore”, izjavio je za AFP Fil Ganson iz Međunarodne krizne grupe.

Nastavi čitati

Aktuelno