Connect with us

Svijet

Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

“Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

“Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

“Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

“Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

Related Topics:

Svijet

POČETAK NOVE TRKE ZA ORUŽJEM: Kina ubrzano širi proizvodnju raketa

Od 2020. godine Kina provodi masivnu ekspanziju objekata povezanih s proizvodnjom raketa, čime jača sposobnost odvraćanja američkih snaga i afirmiše svoju dominaciju u regionu.

CNN je, kroz analizu satelitskih snimaka, mapa i vladinih obavještenja, otkrio da se više od 60% od 136 objekata vezanih za raketne snage proširilo, uključujući fabrike, istraživačke centre i testne poligone. U nekim slučajevima satelitski snimci čak pokazuju dijelove raketa.

William Alberque iz Pacific Foruma ističe: “Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila. U početnim smo fazama nove trke oružjem. Kina već sprinta, priprema se za maraton.”

Modernizacija vojske i strateška raketna snaga
Od dolaska na vlast 2012. godine, Si Đinping ulaže milijarde u modernizaciju Narodne oslobodilačke vojske (PLA), s ciljem transformacije u svjetski priznat vojni aparat. Posebno je jačana Raketna snaga (PLARF), elitni odred koji nadgleda nuklearni i balistički arsenal Kine. Si je ovu silu opisao kao “temelj strateškog odvraćanja i nacionalne sigurnosti”.

Raketni arsenal i strategija prema Tajvanu
Proizvedene rakete ključne su za kinesku strategiju prema Tajvanu i odvraćanje američke mornarice, stvarajući tzv. “anti-access denial bubble” – zonu koja otežava američku podršku ostrvu. Stručnjak Decker Eveleth kaže: “Cilj je uništiti luke, baze i centre za snabdijevanje kako bi se spriječila pomoć Tajvanu.”

CNN je identifikovao 99 lokacija za proizvodnju raketa, od kojih je 65 prošireno. Analiza 37 baza Raketne snage pokazuje da je 22 od njih dobilo dodatni prostor u posljednjih pet godina.

Uticaj na globalnu bezbjednost i američke resurse
Eksplozivan rast kineske proizvodnje raketa dolazi u trenutku kada SAD imaju problema sa snabdijevanjem sofisticiranih odbrambenih sistema, uključujući THAAD. CNN navodi da je Kina ubrzala proizvodnju i jeftinih i skupih raketa, prateći lekcije iz sukoba u Ukrajini i optimizujući napad na osjetljive ciljeve kroz kombinaciju dronova i balističkih raketa.

David Santoro iz Pacific Foruma upozorava: “Već postoji hladni rat u svim domenima, a rizik od eskalacije u pravi sukob raste.”

Nastavi čitati

Svijet

ENERGETSKA KRIZA NA POMOLU: Evropi prijeti manjak goriva

Evropa bi mogla da se suoči s problemima u snabdijevanju gorivom i gubitkom radnih mjesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne imovine kompanije Lukoil vrijedan oko 22 milijarde dolara.

Izvršni direktor i većinski vlasnik Torbjorn Tornkvist (Thorbjorn Tornqvist) kaže da bi švedska Gunvor grupa sa sjedištem u Ženevi trebalo da preuzme imovinu Lukoila u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i Africi.

Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta stupaju na snagu 21. novembra, piše SEEbiz.

Tornkvist je u intervjuu za Financial Times upozorio da je ključno produžiti operativne dozvole za Lukoil, jer bi u suprotnom “kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno ugrožen”.

Lukoil rafinerija u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok Petrotel u Rumuniji pokriva oko trećinu prerade nafte u toj zemlji. Prema njegovim riječima, svaki prekid rada direktno bi uticao na energetsku stabilnost regiona.

Istovremeno, švedski milijarder Tornkvist odbacio je nagađanja da Gunvor samo privremeno preuzima imovinu kako bi je Lukoil kasnije povratio, istakavši da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza“ s ruskom kompanijom.

Istorijske veze Gunvor grupe s Rusijom dodatno komplikuju ovu transakciju. Jedan od suosnivača kompanije bio je saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udeo prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine bio obuhvaćen sankcijama.

Gunvor se postepeno povukao iz većine ruskih projekata, ali i dalje postoji reputacioni rizik, navodi Fajnenšl tajms.

Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca stavile Lukoil i Rosnjeft na listu sankcionisanih subjekata, kao dio napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.

Zbog toga je za finalizaciju transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija.

Nastavi čitati

Svijet

JEDAN OD NAJVEĆIH SAVEZNIKA OKREĆE LEĐA UKRAJINI: “To je božićni dar za Putina”

Novoizabrani predsjednik Donjeg doma češkog parlamenta Tomio Okamura, koji je lider desničarske stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD), naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade parlamenta, prenio je Radio Prag.

Zastava se na zgradi češkog parlamenta vijorila od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao simbol solidarnosti sa tom zemljom.

Bivša predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova nazvala je taj potez “sramotnim gestom” protiv Ukrajine i vrijednosti koje dijeli Češka, prenosi Tanjug.

Osude zbog Okamurinog poteza
Okamurinu odluku da skine ukrajinsku zastavu osudili su i lideri bivših vladajućih stranaka, među kojima je i Martina Kupku iz Građanske demokratske stranke.

Uz češku i zastavu Evropske unije, na zgradi češkog parlamenta i dalje se vijori izraelska zastava, koja je podignuta u oktobru 2023. godine nakon terorističkih napada palestinske militantne grupe Hamas na jug Izraela.

Lider krajnje desničarske stranke SPD Tomio Okamura izabran je u srijedu uveče na mjesto predsjedavajućeg Donjeg doma češkog parlamenta, što je prvo imenovanje u okviru novoformirane koalicije populističkog političara i milijardera Andreja Babiša sa desničarskim političkim organizacijama.

Češki predsjednik Petr Pavel prihvatio je u Praškom zamku ostavku, koju je podnio kabinet premijera Petra Fijale, i zatražio je od njega da nastavi da obavlja svoje dužnosti dok se ne imenuje nova vlada.

Pavel je zadužio lidera stranke ANO Andreja Babiša da formira novu vladu, a očekuje se da će to biti u koaliciji sa strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD) i strankom Motorista.

U videu koji je objavio, vođa desničarske populističke stranke SPD drži merdevine čovjeku koji skida ukrajinsku zastavu sa zgrade češkog parlamenta, prenosi Index.hr.

“Ovo je određeni simbol. Ukrajinska zastava skinuta je sa zgrade češkog Predstavničkog doma po mojoj naredbi, a trebalo je samo nekoliko sekundi”, rekao je predsjednik parlamenta u komentaru za portal iDNES.

Češka razmatra drastično smanjenje isporuke oružja
Češka, jedna od najvjernijih saveznica Ukrajine, razmatra drastično smanjenje isporuke oružja i municije Kijevu nakon što nova vlada preuzme vlast u narednim sedmicama. Ovu je promjenu najavio ključni čelnik buduće vladajuće koalicije, a vijest je prvi objavio Politico.

Filip Turek, predsjednik desničarske populističke stranke Motoristi, koja je ove sedmice potpisala koalicijski sporazum, izjavio je da će njegova zemlja “održavati obaveze prema NATO-u i pridržavati se međunarodnog prava.”

Međutim, dodao je, nova će vlada “prioritizovati diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini i ublažavanje rizika sukoba u Evropi, prebacujući se s vojne pomoći finansirane iz nacionalnog budžetana humanitarnu podršku i fokusirajući se na češke bezbjednosne potrebe.”

Stranka Motoristi, osnovana 2022. godine, na prošlomjesečnim je izborima osvojila šest poslaničkih mjesta i postala ključan partner mandataru Andreju Babišu i njegovoj stranci ANO u formiranju vlade. Turek se spominje kao najizgledniji kandidat za novog ministra inostranih poslova.

Babiš je i ranije izražavao sumnju u veliki program sadašnje vlade za isporuku topovskih granata Ukrajini, ali od izbora je izbjegavao da jasno definiše svoj stav.

Odlazeći ministar inostranih poslova Jan Lipavski oštro je reagovao na najave. “Ograničenje češke vojne pomoći Ukrajini vijest je koja će sigurno donijeti veliku radost ruskim vojnicima na prvoj liniji. Smatrajmo to božićnim darom Babiša Vladimiru Putinu”, poručio je Lipavski.

Prema njegovim riječima, u političkim izjavama nove koalicije “riječ Rusija ne spominje se niti jednom” te se izbjegava “suočavanje s agresijom Kremlja”. “Nova vlada će potkopavati bezbjednost Češke Republike”, zaključio je Lipavski.

Nastavi čitati

Aktuelno