Budući češki premijer, lider populističke ANO, milijarder Andrej Babiš, saopštio je da će se, da bi izbjegao sukob interesa, odreći zauvijek svoje poslovne imperije u agraru, prehrambenoj i hemijskoj industriji – koncerna “Agrofert”, koji posluje u 20 zemalja širom svijeta.

“Odlučio sam se za korak za koji sam mislio da ga nikad neću učiniti. Riješio sam da se zauvijek odreknem koncerna ‘Agrofert’, sa kojim više neću imati nikakve veze – neće biti u mom vlaništvu, neću biti s njim ekonomski povezan, niti ću biti u bilo kakvoj vezi”, saopštio je Babiš u video-poruci na društvenim mrežama.

Babišovi pravnici su, da riješe sukob interesa kada bi Babiš bio predsjednik vlade koja odlučuje o poljoprivrednoj politici i javnim nabavkama, nacionalnim i evropskim dotacijama, odabrali varijantu slijepog trasta po uzoru na pravno rješenje u Kanadi, kada će fondom upravljati potpuno nezavisno lice sa kojim nema veze ni bilo koji član Babišove porodice.

“Akcije ‘Agroferta’ mi više nikad niko neće vratiti i to ni kada odem iz politike. Isto tako, moja djeca i moja supruga neće imati nikakav uticaj na ‘Agrofert’. Djeci će se vlasništvo vratiti poslije moje smrti”, kazao je Babiš.

Da saopšti javnosti kako će riješiti svoj sukob interesa i po češkim i po evropskom zakonima, Babiša je natjerao češki predsjednik Petr Pavel, jer je odbijao da ga prije toga imenuje za premijera, iako je njegova stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 3. i 4. oktobra.

Po Ustavu češki predsjednik ne mora da imenuje za premijera ni lidera pobjedničke partije na izborima, ni lidera eventualne većine u parlamentu, već bukvalno koga on lično hoće, što je koristio bivši predsjednik Miloš Zeman da održi Babišovu manjinsku vladu.

Tek ako dva puta vlade koje bi šef države imenovao ne dobiju povjerenje parlamenta, treći pokušaj da se nađe premijer pripada predsjedniku Poslaničkog doma, prenosi Nova.

Sukob interesa po češkom zakonu

Po češkom zakonu o sukobu interesa, pooštrenom izmjenama nazvanim Leks Babiš, “Agrofert” ne bi smio da učestvuje u tenderima za javne nabavke niti da dobija dotacije, a sudovi baš povodom ranijih dotacija za “Agrofert” potvrdili su da nije bilo dovoljno to što je Babiš, kada je ranije bio premijer od 2017. do 2021, akcije smjestio u običan povjerenički fond.

Pavel je insistirao da Babiš riješi problem sukoba interesa, jer bi zbog njega mogle da budu ugrožene i druge evropske dotacije za cijelu Češku, a pravo na to potvrdio mu je i raniji nalaz Ustavnog suda.

Babiš je po ulasku u vlade, još kao ministar finansija 2013, a poslije od 2017. kao premijer učetvorostručio svoje bogatstvo u dobroj mjeri zahvaljujúći javnim nabavkama i dotacijama i dostigao drugo mjesto “Forbsove” liste najbogatijih Čeha, dok je njegovo bogatstvo poslije odlaska iz vlade počelo da se topi i završio je na sedmom mjestu “Forbsove” liste.

U okviru “Agroferta” koji je Babiš, doseljenik iz Slovačke, osnovao 1993. godine, posluje više od 250 preduzeća u Češkoj i regionu Srednje Evrope, prvenstveno u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji, a svoja predstavništva i poslove ima u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta.

Na najnovijoj listi najvrednijih čeških firmi “Agrofert” je na 8. mjestu, a zapošljava oko 40.000 ljudi.

Pavel je obećao da će odmah, čim Babiš javno saopšti kako je riješio sukob interesa, imenovati Babiša za premijera i cijelu novu vladu.

Imenovanje za premijera

Češki predsjednik je saopštio da će u utorak, 9. decembra, imenovati Babiša za premijera.

On je pohvalio Babiša što je poštovao sporazum i javno objavio način rješavanja svog sukoba interesa, nakon što je objavio da će se odreći svog holdinga “Agrofert”.

“Cijenim jasan i razumljiv način na koji je Andrej Babiš ispunio naš dogovor i javno objavio metod rješavanja svog sukoba interesa. Stoga sam odlučio da ga imenujem na mjesto premijera u utorak, 9. decembra. Time uvažavam rezultate izbora za Poslanički dom Parlamenta i trenutni tok pregovora o formiranju koalicione vlade”, naveo je Pavel na platformi X.

Češki lider je rekao da rješenje za “Agrofert”, koje je Babiš izabrao, vidi kao javnu obavezu, prenosi Tanjug.

Pavel je napomenuo i da će biti važan i način na koji će se cijeli proces sprovesti, prenosi Radio Prag.

Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.

Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.

Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.

Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.

Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista,  a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi  Tajms of Izrael.

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.