Iako u koalicionom sporazumu koji su potpisali njemački konzervativci i socijaldemokrate proširenje stoji kao prioritet nove vlade, Fridrih Merc, novoizabrani njemački kancelar, u svom prvom govoru u Bundestagu, u kojem je predstavio plan svoje vlade za naredne četiri godine, nije spomenuo ni proširenje ni zapadni Balkan.

Poređenja radi, prošla dva kancelara Olaf Šolc iz Socijaldemokratske stranke i Angela Merkel, Mercova partijska koleginica iz Demohrišćanske unije, i proširenje i zapadni Balkan u kontekstu proširenja redovno su spominjali, a oba kancelara su resor zapadnog Balkana unijeli i u dio mandata kancelara. Merc ovu praksu nije nastavio, a ukinuo je i poziciju posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan.

Iako je dio razloga za nespominjanje zapadnog Balkana u, za novu vladu osjetljivom, pitanju migracija, ipak se iz činjenice da Merc proširenje nije spomenuo čak ni za Ukrajinu može zaključiti da će se ipak raditi u donekle neočekivanom obratu i da proširenje kao politika neće biti pitanje kojim će se ova vlada detaljnije baviti. Napomene radi, u proteklom periodu o Ukrajini se nije ni razgovaralo da se nije napomenulo da će ta zemlja uskoro postati članica EU. Iz Mercovog govora se može zaključiti da će se i taj segment promijeniti.

Merc se u govoru koji je trajao oko sat vremena zapadnog Balkana dotakao samo indirektno, spomenuvši pri samom kraju izlaganja da više neće biti politike doseljavanja jeftine i nekvalifikovane radne snage. Iako naš region nije spomenuo, najpoznatiji program njemačke vlade o doseljavanju nekvalifikovane radne snage je Pravilo za zapadni Balkan, koji su podržale i Merkelova i Šolcova vlada. Prvi znak da će se nešto promijeniti je rezanje kvote sa 50.000 na 25.000 radnih dozvola godišnje, koje je odmah u startu uvela nova Mercova vlada. Iako ova mjera neće imati konkretan uticaj, jer ni u najboljim danima njemačka administracija nije uspjela da “prebaci” kvotu od 25.000 rješenja i radnih dozvola, ipak šalje značajnu simboličnu poruku.

Ono što će se promijeniti novom vladom je da će Njemačka sasvim sigurno biti prisutnija u evropskoj politici, u odnosu i na Merkelovu i na Šolcovu, koji su oboje pokušavali “izmaknuti” Njemačku i više dozvoliti drugim zemljama da se istaknu. Merc je kao jednu od najvažnijih poruka, i tokom izborne kampanje i sad nakon što je stupio na dužnost, istakao preuzimanje veće uloge Njemačke u evropskoj politici, a kao dva najvažnija saveznika naveo je Francusku i Poljsku. To znači da će Njemačka, barem prema prvim porukama, svoju evropsku politiku preusmjeriti na neke druge prioritete, a ne na proširenje, što u određenoj mjeri može predstavljati neočekivano iznenađenje.

Merc je u svom govoru na važno mjesto stavio suzbijanje ilegalnih migracija i saradnju sa zemljama EU na spoljnoj EU granici, kao i zemljama partnerima izvan granica EU. Iz ovog dijela izlaganja bi se moglo zaključiti da bi zapadni Balkan mogao biti u prioritetu u dijelu koji se odnosi na bezbjednost i suzbijanje migracija.

Prva naredna prilika o njemačkom odnosu prema zapadnom Balkanu vidjeće se na samitu Evropske političke zajednice u Tirani, koji je, podsjećanja radi, prije nekoliko godina pokrenuo Emanuel Makron, predsjednik Francuske, koji su brojni analitičari vidjeli kao pokušaj te zemlje da se eventualno članstvo u EU zamijeni tijesnom političkom saradnjom kroz ovo tijelo.

Ako se uzme u obzir da i drugi evropski i svjetski političari i diplomate sve rjeđe spominju naš region, moguće je očekivati i određenu promjenu, odnosno da ono vrijeme koje je spominjano da naš region treba da iskoristi na evropskom putu – možda polako ističe.

Inženjeri vozova “NJ Transit” stupili su danas u štrajk, a očekuje se da će najgore biti u Nju Džersiju i Njujorku.

Štrajk je uslijedio nakon što jučerašnji pregovori nisu doveli do dogovora, zbog čega je proglašen prvi štrajk u javnom prevozu u Nju Džersiju u posljednjih 40 godina, prenio je AP.

– Predstavili smo im posljednji prijedlog, oni su ga odbili i napustili pregovore – rekao je predsjednik sindikata “Bratstvo inženjera lokomotiva i mašinovođa – Tom Has.

Izvršni direktor “NJ Transit” Kris Koluri, opisao je situaciju kao “pauzu u razgovorima” i rekao da očekuje da će pregovori uskoro biti obnovljeni. Guverner Nju Džersija, Nikola Marfi apelovao je da se postigne konačni dogovor koji bi bio pogodan za zaposlene, ali i finansijski prihvatljiv za putnike i porezne obveznike.

“NJ Transit”, treći najveći javni prevoz u SAD-u, obustavio je sve vozove, koji povezuju Njujork i sjeverni Nju Džersi, kao i aerodrom Njuark. Sindikat zahtjeva povećanje plata svojih članova, koji trenutno zarađuju prosječno 113.000 dolara godišnje, dok traže povećanje na 170.000 dolara.

Međutim, “NJ Transit” tvrdi da prosječna plata iznosi 135.000 dolara godišnje, sa najvišim zaradama koje premašuju 200.000 dolara. Kongres ima ovlašćenje da interveniše i blokira štrajk, ali nije pokazao volju da to učini, kao što je to bio slučaj 2022. godine kada je spriječen štrajk u željeznici, prenosi B92.

Pregovori između Ukrajine i Rusije o prekidu vatre u Ukrajini počeli su u Istanbulu, javlja Sky news.

Sastanak se održava neposredno nakon kratkog susreta američkih službenika s ruskom delegacijom i usred optužbi da Moskva pokušava da sabotira dugo očekivane mirovne pregovore iznenadnim zahtjevom da se iz razgovora isključe ostale zemlje.

Razgovori između Rusije i Ukrajine su prvi direktni pregovori u posjlednje tri godine.

Ukrajinska delegacija će razgovarati o mogućem sastanku između Putina i Zelenskog na razgovorima u Istanbulu, javio je Reuters, pozivajući se na izvor. Istovremeno, Kijev smatra pitanje prekida vatre prioritetom u pregovorima sa Rusijom, precizirala je agencija.

To je drugi trilateralni sastanak nakon što su se ranije danas sastale SAD, Turska i Ukrajina.

Sastanak je trebalo da počne u 11.30 sati po našem vremenu, ali su ipak kasnili.