Connect with us

Svijet

ZEMLJOTRES U NJEMAČKOJ! Tresale se i Austrija i Švajcarska

Stanovnike Tibingena u njemačkoj pokrajini Baden Virtenberg jutros rano probudio je zemljotresom, koji se osjetio i u Austriji i Švajcarskoj.

Zemljotres se dogodio jutros u 06.13 časova i bio je jačine 3,9 stepeni po Rihterovoj skali.

Epicentar zemljotresa još nije tačno utvrđen.

Dok švajcarske nadležne vlasti tvrde da je bio kod Albštata, njemačke vlasti navode da je bio kod Hehingena.

Za sada nema prijava štete, ali su one, kako ističu njemačke vlasti, kod te jačine moguće samo u manjoj mjeri.

Potres se osjetio i u Austriji, ali i u dijelovima Švajcarske.

 

Svijet

MELONI PORUČILA IZRAELU “Dramatična i neopravdana SITUACIJA U GAZI!”

Italijanski premijer Đorđa Meloni izjavila je da Izrael mora da poštuje međunarodno pravo u svojoj vojnoj operaciji u Pojasu Gaze.

Ona je ocijenila da je humanitarna situacija u palestinskoj enklavi sve više “dramatična i neopravdana”.

“Tokom proteklih mjeseci razgovarala sam sa premijerom (Benjaminom) Netanjahuom u nekoliko navrata, a razgovori su često bili teški”, rekla je Melonijeva na sjednici donjeg doma italijanskog parlamenta.

Ona je navela da je “uvijek podsjećala na urgentnu potrebu da se pronađe način da se okončaju neprijateljstva i poštuje međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo” i da je to “zahtjev koji danas obnavlja”, prenosi Srna.

Izrael je izvršio invaziju na Gazu nakon napada Hamasa na južne izraelske zajednice 7. oktobra 2023. godine i nedavno je najavio planove za proširenu ofanzivu da bi porazio militantnu grupu Hamas.

Više od 52.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj ofanzivi, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Vojna kampanja je ostavila Gazu na ivici gladi, navode humanitarne grupe i međunarodne agencije.

Nastavi čitati

Svijet

ČEKA SE KLJUČNA ODLUKA VLADIMIRA PUTINA! Ako ne odbranimo Ukrajinu, slijedi globalni haos

Sutra bi se u Istanbulu trebali održati direktni mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da će pregovarati samo direktno sa Vladimirom Putinom. Iako su Rusi potvrdili dolazak na pregovore, još nisu saopštili da li će na njima učestvovati i sam Putin. Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da će na pregovorima učestvovati i američki ministar spoljnih poslova Marko Rubio, kao i izaslanici Stiv Vitkof i Kit Kelog.

Ključni događaji:

Rusi će večeras objaviti koga šalju na pregovore u Istanbul, gdje dolazi i Zelenski. Ukrajina: Sve zavisi od toga da li dolazi Putin ili ne.

Makron kaže da je spreman poslati nuklearno oružje u druge evropske zemlje. Rusi reagovali.

Tramp: Putin želi da dođem u Istanbul. Ne znam da li će doći ako ja ne dođem.

Putin o onima koji mu uvode sankcije: Idioti.

EU odobrila 17. paket sankcija protiv Rusije, na meti i Srbija.

Financial Times: Rusija se vjerovatno priprema za veliku ofanzivu.

Puca ukrajinska odbrana oko Pokrovska. “Ovo je pakao”.

Makron najavio nove sankcije Rusiji ako odbije prekid vatre s Ukrajinom.

Kremlj: Dolazimo na pregovore s Ukrajincima u četvrtak u Istanbul.

Zelenski: Učiniću sve da dođe do pregovora s Putinom u Turskoj. Ako ne dođe, očekujem oštre sankcije Zapada.

Tramp: Uskoro bi moglo biti dobrih vijesti oko Ukrajine

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi uskoro moglo biti dobrih vijesti u vezi s Ukrajinom — možda već danas, sjutra ili u petak.

Tramp je to rekao tokom sastanka s katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom Al Tanijem. Nije naveo dodatne detalje, ali izjava dolazi uoči mogućih mirovnih pregovora u Istanbulu, na kojima bi i sam mogao učestvovati — iako njegovo prisustvo još nije zvanično potvrđeno.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA SE KRIJE IZA PRESUDE SUDA EU o porukama Ursule fon der Lajen i Pfizera?

Presuda suda Evropske unije uzdrmala je temelje evropske birokratije i otvorila Pandorinu kutiju pitanja o transparentnosti, odgovornosti i odnosima s moćnim farmaceutskim kompanijama.

Sud Evropske unije odlučio je da je Evropska komisija prekršila zakon kada je odbila da objavi tekstualne poruke koje su razmjenjivali predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (Leyen) i izvršni direktor kompanije Pfizer, Albert Bourla.

Prepiska, koja je nastala tokom pandemije COVID-19, odnosi se na dogovore o nabavci vakcina u vrijednosti od više milijardi evra.

Zahtjev za pristup porukama uputio je New York Times, koji je pokrenuo i sudski postupak kada je Komisija tvrdila da „ne posjeduje“ poruke – navodno zato što nisu registrovane kao službeni dokumenti.

Fon der Lajen je još 2021. godine, u intervjuu za New York Times, priznala da je lično komunicirala s Bourlom mjesecima putem SMS poruka i aplikacija, dok su trajali najosjetljiviji pregovori o vakcinama.

Međutim, detalji te prepiske nikada nisu objavljeni, niti su poruke evidentirane kao zvanični dokumenti – što je u suprotnosti sa pravilima EU o čuvanju i dostupnosti javnih informacija.

Šta je odlučio sud EU?
U presudi u predmetu T-36/23, sud u Luksemburgu zaključio je da Evropska komisija nije sprovela adekvatnu pretragu poruka, niti je pružila uvjerljive dokaze da one ne postoje.

Sud je presudio da:

Komisija nije dokazala da je poruke tražila na pravi način.

Sama forma komunikacije (npr. SMS) ne isključuje obavezu čuvanja sadržaja ako je on od javnog interesa.

Postoji pravo javnosti da zna kako su donesene odluke koje su koštale građane milijarde evra.

Koje su posljedice ove odluke?
Pritisak na Komisiju da objavi sadržaj poruka – Sud je dao pravni osnov medijima i javnosti da traže uvid u sve digitalne tragove ove komunikacije.

Otvara se pitanje odgovornosti Ursule fon der Lajen – Ako se dokaže da su poruke skrivene ili namjerno uništene, to bi moglo imati političke i pravne posljedice.

Nova pravila za digitalnu komunikaciju zvaničnika – Presuda bi mogla promijeniti način na koji EU tretira elektronsku komunikaciju, uključujući i poruke poslane preko aplikacija poput WhatsApp-a, Signala ili SMS-a.

Povećanje transparentnosti u nabavkama i ugovorima s farmaceutskim kompanijama – Očekuje se dodatni pritisak civilnog društva da se objave puni ugovori o vakcinama.

Šta slijedi?
Evropska komisija ima pravo žalbe, ali proces bi mogao potrajati mjesecima. U međuvremenu, institucija će biti pod obavezom da dodatno pretraži sve interne komunikacije i, potencijalno, objavi poruke – ako one i dalje postoje.

Ostaje otvoreno pitanje: da li je Komisija pokušala da prikrije prepiske, ili su one zaista izgubljene u pravnoj sivoj zoni digitalne komunikacije?

Milijarde u igri: Koliko su vakcine zaista koštale?
Jedan od najvažnijih aspekata ovog slučaja je novac. Prema dostupnim informacijama, Evropska unija je za nabavku vakcina protiv COVID-19 potrošila milijarde evra. Međutim, detalji o tačnim troškovima i ugovorima između EU i farmaceutskih kompanija, poput Pfizera, nisu u potpunosti transparentni. Presuda u ovom slučaju može otkriti informacije koje bi mogle proširiti sliku o tome koliko su zapravo koštale vakcine i kako su se dogovarali uslovi za distribuciju.

Nastavi čitati

Aktuelno