Connect with us

Zdravlje

Žena alergična na gravitaciju?

Kladimo se da za ovo još niste čuli da je moguće

Osuđena na život u horizontali, ova 28-godišnjakinja pada u nesvjest do 10 puta dnevno i može da ustane na samo tri minuta prije nego što se onesvesti zbog rijetke bolesti od koje pati

Ranije „super aktivna“ 28-godišnjakinja danas je vezana za krevet i pati od iscrpljujućih nesvjestica nakon što je postala „alergična na gravitaciju“. Lindsi Džonson, iz Bangora u američkoj državi Mejn, ne može da ustane duže od tri minuta a da se ne onesvjesti, zbog čega se oslanja na svog muža u obavljanju osnovnih zadataka.

Nekada mornarički mehaničar, iz medicinskih razloga otpuštena 2018.godine, sada provodi do 23 sata u krevetu svakog dana, a jedina aktivnost joj je što nakratko ustaje da bi se istuširala, što takođe mora da uradi sjedeći. Kada ima loš dan, prema pisanju Daily Mail, Džonsonova može da se onesvjesti i do 10 puta dnevno.

Nakon godina šetanja od doktora do doktora koji su tražili odgovor šta joj se dešava, ove godine joj je konačno dijagnostikovan sindrom posturalne tahikardije (PoTS). U pitanju je abnormalno ubrzanje otkucaja srca izazvano stajanjem ili sjedenjem i može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu kao rezultat. Iako je ovo stanje je teško dijagnostikovati, nije rijetko i iznenađuju podaci da čak jedan od 100 Britanaca i Amerikanaca živi sa nekim oblikom PoTS-a.

Kada ustanemo, gravitacija prirodno povlači dio naše krvi na stomak, ruke i stopala. Tijelo automatski odogovori tako što kompenzuje ovu promjenu blagim povećanjem otkucaja srca kako bi se održao normalan protok krvi. Međutim, kod onih koji pate od PoTS-a, broj otkucaja srca se ubrzano poveća kao odgovor na iznenadnu promjenu krvnog pritiska, što dovodi do mučnine, vrtoglavice i nesvjestice.

Iako tehnički nije alergija, što je pretjerana reakcija imunog sistema organizma na određenu supstancu, oni koji pate od ovog poremećaja ga tako nazivaju.

– Alergična sam na gravitaciju — zvuči ludo, ali je istina. Ne mogu da ustanem duže od tri minuta, a da ne osjetim nesvjesticu, da mi je muka ili da se ne onesvjestim. Cijeli dan sam u krevetu — do 23 sata dnevno – izjavila je Džonsonova koja je počela da pati od bolova u stomaku i leđima još u oktobru 2015.

Ona je iz medicinskih razloga otpuštena iz američke mornarice u maju 2018. nakon što su se njeni simptomi postali sve teži, a ljekari nisu mogli da pronađu izvor njenog stanja. Kasnije te godine bol se pogoršao i počela je redovno da povraća.

– Bilo je tako loše da sam vrištala od bolova – opisala je svoje stanje, dok ljekari nisu bili ništa bliži tome da joj daju bilo kakve odgovore šta joj se dešava. Čak su u jednom trenutku pripisali njene simptome napadima anksioznosti.

Njeno stanje se dodatno pogoršalo nakon što se onesvjestila u bolničkom liftu u oktobru 2020.

– Bilo je zaista strašno. Moja nesvjestica se od tada još više pogoršala. Svuda sam padala u nesvjest, dok sam kupovala u u supermarketu, na ulici, u teretani. Jednom sam se čak onesvjestila nakon što je moj pas zalajao – priča ova nesretna žena.

Konačno, u februaru ove godine, ljekar joj je preporučio da preduzme tilt-test posebno za PoTS. Ovaj test uključuje ležanje u specijalno dizajniranom stolu koji se postepeno naginje sve dok se osoba ne nađe u uspravnom položaju, dok joj ljekari mjere puls. PoTS se dijagnostikuje kada se broj otkucaja srca poveća za 30 otkucaja u minuti iznad normalnog nivoa mirovanja za tu osobu u periodu od oko 30 sekundi, uz simptome kao što su vrtoglavica ili nesvjestica.

Džonsonova se danas potpuno oslanja na svog muža Džejmsa kao svog njegovatelja.

– Nikada nisam mislila da ću sa 28 godina morati da koristim stolicu za tuširanje. Ne mogu više da napustim kuću. Ne postoji lijek, ali sam tako zahvalan Džejmsu i što sam konačno saznala šta nije u redu sa mnom.

Iako je sada na beta blokatorima, lijeku koji smanjuje broj otkucaja srca, što je smanjilo njene nesvjestice sa 10 na tri puta dnevno i pomoglo joj kod mučnine, bolest i dalje kontroliše njen život.

– Još uvijek ne mogu ništa da uradim. Zaista je iscrpljujuće. Ne mogu da radim kućne poslove, a Džejms mora da kuva, čisti i pomaže mi da se istuširam i operem.

PoTS je teško dijagnostikovati zbog niza simptoma koji se mogu pripisati drugim stanjima. Ovi simptomi uključuju nesvjesticu, „moždanu maglu“, glavobolje, loš san, mučninu i bol u grudima. Šta izaziva PoTS nije poznato, ali se može razviti kod ljudi u tinejdžerskim godinama ili nakon teške bolesti, traumatske povrede ili trudnoće. Drugi uzroci uključuju stanja kao što su rak, dijabetes, trovanje alkoholom ili metalima.

Iako svako može da razvije PoTS, on se uglavnom dijagnostikuje kod djevojaka i žena između 15 i 50 godina. Ne postoji lijek, ali ovo stanje može da se kontroliše sa promjenama u načinu života koje utiču na krvni pritisak, kao što je izbjegavanje kofeina i alkohola i putem lijekova. Ponekad stanje prolazi samo od sebe, ali uglavnom u slučajevima koji su se razvili kod tinejdžera.

Related Topics:

Zdravlje

TIJELO KAO PROGNOZA! Zašto su zglobovi osjetljivi na pad temperature i pritiska?

Bol u zglobovima često se mijenja sa vremenom. Nauka potvrđuje vezu između hladnoće, vlage, pritiska i osteoartritisa – i objašnjava kako ublažiti simptome.

  • Naučni projekat iz 2023. godine pokazao je da ponekad možemo da se oslonimo i na starije u porodici umjesto da proveravamo prognozu na telefonu. Napravljena je velika meta-analiza koja je obuhvatila 14 studija i više od 2100 ljudi sa osteoartritisom. Pokazala je da vrijeme zaista utiče na bolove u zglobovima. Pošto se bolovi ne javljaju samo zbog promjene vremenskih prilika, ove „predviđače“ ne treba smatrati nepogrešivim, ali često neće pogriješiti.

Kako bi trebalo da izgleda zdrav zglob?
Svaki zdrav zglob mora da ima očuvane koštane površine, neoštećenu hrskavicu, urednu sinovijalnu tečnost odgovarajuće viskoznosti (gustine) i odgovarajući razmak između koštanih površina, koji obezbjeđuje dobra snaga mišića zaduženih za taj zglob.

Kod osteoartritisa su sve ove strukture oštećene u većoj ili manjoj mjeri i imaju tendenciju da se vremenom dodatno pogoršavaju usled novih zapaljenskih procesa.

Kako vremenske prilike utiču na bolove u zglobovima?
Od vremenskih faktora najvažnija su tri: temperatura, vlažnost vazduha i vazdušni pritisak.

Snižena temperatura vazduha nepovoljno utiče na zglobove jer smanjuje viskozitet sinovijalne tečnosti, odnosno njenu gustinu. Time se olakšava kontakt oštećenih zglobnih površina i nadražuju se ogoljeni nervni završeci, što dovodi do pojačanog bola. Niska temperatura takođe smanjuje cirkulaciju u ekstremitetima, što smanjuje fleksibilnost zglobova i povećava bolnost.Uz loše vrijeme smanjuje se i aktivnost. Hrskavica se ne ishranjuje direktno krvotokom, već putem pokreta koji aktivira mišićnu pumpu. Kada je hladno, ljudi se manje kreću, pa posredno dolazi do pojačanih bolova.

Visoka vlažnost vazduha može da pogorša stanje u zglobovima. Pretpostavlja se da menja pritisak u zglobu i tako izaziva bol.

Vazdušni pritisak je pritisak u Zemljinoj atmosferi. Kada je vrijeme lijepo, pritisak je viši, a kada je loše – snižava se. Kod osteoartritisa postoje oštećenja hrskavice i kosti i ogoljeni nervni završeci. Kada se pritisak snizi, dolazi do širenja unutarzglobnih struktura koje pritiskaju nervne završetke i pojačavaju bol.

Ključ je da zglobovi budu u pokretu i na toplom.

Kao i uvijek, pokret je najbolji i najjeftiniji lek, ali se najmanje koristi. Pokret aktivira mišićnu pumpu, širi krvne sudove i omogućava da hranljive materije dopiju u sinovijalnu tečnost, koja zatim bolje hrani zglobne strukture.

Pokret mora biti odgovarajući i ne smije dodatno opterećivati oboljeli zglob. Vježbe treba raditi u rasteretnom položaju. Kod artritisa kuka ili koljena, vožnja bicikla, vježbe na podlozi i vježbe u vodi spadaju u preporučene aktivnosti.

Zglob sa osteoartritisom ne bi trebalo izlagati hladnoći, pa slojevita odjeća i tople obloge mogu smanjiti bol.

Ako je vlažnost vazduha visoka, treba je smanjiti u prostoru. Može pomoći činija soli ili sode bikarbone koja se mijenja na 2–3 dana, komad uglja i redovno provetravanje 4–5 puta dnevno po nekoliko minuta.

Važan je i zdrav način života. Ishrana treba da bude umerena kako bi omogućila smanjenje tjelesne težine kod gojaznih osoba za najmanje 10%. Pozitivan stav takođe ima veliku ulogu.

Pošto na vremenske prilike ne možemo da utičemo, kao ni na činjenicu da osteoartritis ne nestaje, jedna od važnih vještina je prihvatanje bola. To ne znači predaju, već razumijevanje da postoje dani kada je teže i dani kada je bolje, dok naučene tehnike pomažu da se kroz bol lakše prođe. Prihvatanje neće promijeniti vrijeme, ali može promeniti način na koji ga podnosimo, prenosi Stetoskop.

Nastavi čitati

Zdravlje

Ovo povrće s razlogom zovu “ZLATOM ZA JETRU”

Postoje namirnice koje nisu nestale zato što su loše, već zato što smo ih zamijenili bržim i glasnijim izborima.

Endivija je jedna od njih. Nekada je bila dio kuhinje koja je znala šta radi, danas stoji po strani, kao da ne znamo gdje da je smjestimo.

A zapravo je jednostavna, dostupna i ozbiljno korisna.

U pitanju je povrće koje na prvi pogled ne obećava mnogo. Nema intenzivnu boju, nema “wow efekat”, ali ima ono što većini modernih namirnica nedostaje, rezultat koji se vidi kroz vrijeme.

Nepretenciozno povrće velike moći
Endivija je tipično zimsko povrće i upravo tada ima najviše smisla. Pojavljuje se od novembra do proljeća, kada izbor svježeg povrća opada, a organizam traži nešto što će ga pokrenuti iznutra. Izgledom podsjeća na malu, čvrstu glavicu, između salate i kupusa, sa svijetlim, zbijenim listovima.

Iza tog jednostavnog izgleda krije se ozbiljan nutritivni sastav. Bogata je vitaminima A i C, sadrži vitamine B grupe, kao i minerale poput gvožđa, kalijuma i magnezijuma. To nije spektakl na papiru, ali jeste baza koja tijelu treba.

Zašto je zovu “zlatom za jetru”
Ono što endiviju izdvaja jeste njen blago gorak ukus. Ta gorčina nije slučajna, već funkcionalna. Podstiče lučenje žuči i pomaže jetri da lakše obrađuje ono što unosimo, posebno kada je ishrana teža i sporija.

Zato se za nju vezuje naziv “zlato za jetru”. Podržava varenje, utiče na crevnu mikrofloru i doprinosi stabilnijem radu organizma. Uz to, njene supstance pomažu u regulaciji nivoa šećera u krvi, zbog čega se preporučuje osobama sa insulinskom rezistencijom i svima koji žele stabilniju energiju tokom dana.

To nije instant rješenje, već navika koja pravi razliku.

Kako se jede i zašto joj treba dati šansu
Endivija ne traži komplikaciju. Može da se jede sirova, kao zamjena za klasičnu salatu, kada daje svježinu i blagu gorčinu koja razbija teža jela. Može i da se termički obradi, kratko dinstana ili zapečena, kada postaje mekša i izraženijeg ukusa.

U kombinaciji sa mesom ili suvomesnatim proizvodima daje balans koji tim jelima često nedostaje. Istovremeno, utiče i na izgled kože, smanjuje upalne procese i pomaže organizmu da se oslobodi viška tečnosti.

Nije trend i ne pokušava da bude. Samo je jedna od onih namirnica koje su bile dio svakodnevice, pa smo ih bez razloga zaboravili, prenosi Ona.rs.

Nastavi čitati

Zdravlje

TIHI UBICA KOJI NE PRAŠTA! Srčani udar kod žena često prolazi neprimijećeno, A POSLJEDICE SU KOBNE!

Mislimo da bismo prepoznale srčani udar na prvi pogled, a istina je da nas kod žena on najčešće zatekne tiho, neprimjetno i onda kada ga najmanje očekujemo.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti žena širom svijeta. Statistika je neumoljiva: svaka peta žena umre od nekog oblika bolesti srca i krvnih sudova, a desetine hiljada njih godišnje izgubi život zbog srčanog udara.

Ipak, uprkos brojkama, i dalje postoji mit da je srčani udar „muška bolest“. „Nisam vjerovala da to može meni da se desi“

Lori Sepik iz Memfisa imala je 64 godine kada je doživjela drugi srčani udar. Prvi je preživjela 13 godina ranije. Pušila je godinama i povremeno preskakala terapiju za povišen krvni pritisak, ali nikada nije zaista vjerovala da je u riziku.

– Mogućnost da doživim srčani udar jednostavno nije postojala u mojoj svijesti – priznala je.
Sa 17 godina dijagnostikovana joj je teška, nasljedna hipertenzija, ali je godinama potiskivala ozbiljnost problema. Kada je na Uskrs te davne 2005. godine osjetila jak pritisak u grudima, mučninu i bol koji se širio niz ruke, odlučila je da ignoriše simptome. Otišla je u crkvu, zatim na porodični ručak, a sutradan i na posao. Tek na nagovor porodice javila se u hitnu pomoć. Ugrađeno joj je šest stentova i provela je nedjelju dana u bolnici.

Drugi put reagovala je brže. Zahvaljujući tome, posljedice su bile manje ozbiljne. Danas redovno kontroliše pritisak, ne puši više od dvije decenije i vježba gotovo svakog dana.

– Možemo da se zavaravamo. Ali srčani udar može da nas ubije – poručuje ona.

Srčani udar kod žena: simptomi koji se razlikuju od „holivudskog scenarija“

Kada pomislimo na srčani udar, zamišljamo muškarca srednjih godina koji iznenada pada držeći se za grudi. Međutim, realnost je drugačija, posebno kod žena.

Bol ili nelagodnost u grudima jeste čest simptom, ali nije jedini. Kod žena su mnogo češći dodatni, atipični znaci:

-bol u leđima, vratu ili vilici
-kratak dah
-hladan znoj
-izražen umor
-mučnina ili nelagodnost u stomaku
-vrtoglavica
-osjećaj anksioznosti
-trnjenje prstiju

Simptomi kod žena često dolaze postepeno, u talasima, sa osjećajem da „nešto nije u redu“, ali bez dramatične slike. Upravo ta suptilnost može biti opasna.

Faktori rizika za srčani udar kod žena

Prevencija srčanog udara počinje razumijevanjem faktora rizika. Neki su zajednički za oba pola, ali postoje i oni koji posebno pogađaju žene.

Uobičajeni faktori rizika su:

-pušenje
-povišen krvni pritisak
-visok holesterol
-gojaznost
-dijabetes
-fizička neaktivnost
-loš način ishrane

Američko udruženje za srce izdvojilo je osam ključnih koraka za zdravlje srca: pravilna ishrana, prestanak pušenja, kvalitetan san, redovna fizička aktivnost, kontrola holesterola, tjelesne težine, šećera u krvi i krvnog pritiska, prenosi “eKlinika“.

Posebno je važno da žene obrate pažnju na stanja koja su češća kod njih:

-autoimune bolesti poput lupusa i reumatoidnog artritisa
-depresija
-povišen pritisak ili dijabetes tokom trudnoće
-spontani pobačaji
-izraženi valunzi i noćno znojenje u menopauzi

Sva ova stanja povezana su sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Kako reagovati ako posumnjamo na srčani udar

Najvažnije pravilo glasi: ne čekati.

Ako postoji i najmanja sumnja na srčani udar, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. Bolje je reagovati i kada se ispostavi da je uzbuna bila lažna, nego propustiti dragocjeno vrijeme. Svaki minut je važan jer produženo odlaganje povećava oštećenje srčanog mišića. Odlazak sopstvenim prevozom (a da vi vozite) ili čekanje da simptomi prođu može imati ozbiljne posljedice.

Zašto žene često ignorišu simptome

Strah, poricanje i uvjerenje da „to nije ništa“ razlozi su zbog kojih mnoge žene kasno potraže pomoć. Često smo navikle da brinemo o drugima prije nego o sebi, pa simptome potiskujemo. Međutim, bolest srca nije tuđa priča. Ona pogađa naše majke, sestre, prijateljice.

Srčani udar kod žena nije rijedak. Samo je često tiši. Zato je važno da znamo simptome, kontrolišemo faktore rizika i reagujemo bez oklijevanja. Srce nam možda neće poslati dramatičan signal, ali će poslati upozorenje. Na nama je da ga prepoznamo.

Nastavi čitati

Aktuelno