Connect with us

Svijet

Žena preživjela uz pomoć flaše vina (VIDEO)

– Žena (48) koja se izgubila u australijskoj divljini preživjela je pet dana u grmlju jedući slatkiše i pijući vino. Lilian Ip krenula je u nedjelju na kratki izlet, a na kraju je završila u gustom grmlju savezne države Victorije. Nakon što je pogrešno skrenula, naišla je na slijepu ulicu, a vozilo joj je zapelo u blatu.

Nakon što je pet noći provela nasukana u blatu, u petak su je pronašle hitne službe koje su letjele iznad nje u sklopu potrage. Lilian, koja tvrdi da inače ne pije, u autu je imala flašu vina koju je planirala pokloniti.

“Prvo što mi je palo na pamet bilo je ‘voda i cigareta’. Hvala bogu da mi je policajka koja me našla dala cigaretu. Mislila sam da ću tamo umrijeti. Cijelo tijelo mi se ugasilo u petak”, rekla je Lilian za “9News Australia” i dodala da se “spremala odustati”.

Kako je izgubila nadu da će biti pronađena živa, napisala je pismo svojoj porodici u kojem je rekla da ih voli. Lilian je pronađena oko 60 kilometara od najbližeg grada, a kako zbog zdravstvenih problema nije mogla daleko hodati, ostala je kraj svog automobila, rekla je policija Viktorije.

Kod sebe je uz flašu vina imala samo nekoliko grickalica i slatkiša te nije imala vode.

“Jedina tekućina koju je Lilian, koja ne pije, imala sa sobom bila je flaša vina koju je kupila kao poklon svojoj majci, pa ju je to izvuklo. Slušala je zdrav razum da ostane sa svojim automobilom i ne odluta u grmlje, što je pomoglo policiji da je pronađe.”, rekao je narednik policijske stanice Vodonga, Martin Torpi.

Na kraju ju je policija odvezla u bolnicu, gdje se liječila od dehidracije, ali nije dugo ostala i u međuvremenu se vratila kući u Melburn, prenosi “Index”.

(Nezavisne novine)

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno