Cijene hrane u svijetu porasle su na najviši nivo u posljednje dvije godine i pri tome je meso rekorder, jer bilježi vrijednosti koje su najveće od kada Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavljuje podatke.

Do ovog rasta je najviše došlo zbog rasta cijena govedine, odnosno junetine, ali i jagnjetine, dok je svinjetina nešto pojeftinila zbog obilne ponude i smanjene potražnje unutar pojedinih zemalja članica Evropske unije. Navodi se ovo u najnovijem izvještaju Istraživačkog centra Dojče banke, koji se bavio analizom koji su evropski gradovi trenutno najjeftiniji, odnosno najskuplji za život kada je u pitanju korpa sa osnovnim životnim namirnicama.

Ono što je interesantno i pomalo tragikomično, a upoređujući ovdašnje cijene iz marketa sa onima u najvećim evropskim prestonicama – jeste da je u Banjaluci jedan litar mlijeka skuplji nego recimo u Madridu i Berlinu, i ta razlika ide od dva do 12 feninga. Kada su u pitanju Pariz, London i Rim, ova namirnica u ovim metropolama košta od 1,35 do 1,50 evra. Slična situacija je i u slučaja mesa, pogotovo junetine. Kilogram u gradu na Vrbasu košta oko 12,5 evra, dok u najvećem britanskom gradu iznosi 11,88. U ostalim evropskim prestonicama, Parizu, Berlinu i Rimu, kilogram se kreće od 14 do 17 evra. U slučaju pilećeg filea on je najjeftiniji u španskoj prestonici (7,66 evra), a najskuplji, reklo bi se očekivano, u Parizu.

Ipak, najveća i pomalo neobjašnjiva razlika primjetna je u slučaju riže koja je kod nas skuplja za 90 feninga od one u Madridu i za 20 feninga od one u Londonu. Plaćamo je otprilike kao i Italijani.

Jedino s čim se možemo pohvaliti jesu cijene krompira, koji je kod nas jeftiniji u prosjeku od pola do marku i po po kilogramu. Ova namirnica je od pomenutih metropola najskuplja u Parizu gdje košta čak 2,27evra. Nije samo jasno da li se eventualno radi o organskom proizvodu, što bi jednim dijelom moglo opravdati ovako visoku maloprodajnu cijenu.

I nije ovo jedini problem. U posljednjih 12 mjeseci cijene hrane u Republici Srpskoj zabilježile su novi rast. Ako se analiziraju podaci Zavoda za statistiku, najviše je poskupjela junetina, za čak 20 odsto, a toliki procenat zabilježen je i slučaju suncokretovog ulja. Nažalost, negativni trend nije zaobišao ni naš nasušni hljeb, koji je danas za oko šest odsto skuplji u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj procenat treba uzeti sa rezervom i može se pretpostaviti da je znatno veći, jer je u međuvremenu smanjena gramaža većine pekarskih proizvoda.

Ovi podaci i cjenovne anomalije nisu začudili izvršnu direktoricu prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisu Marić. Navodi da se radi o tragikomičnim podacima, te da hrana na ovim prostorima, polako, ali sigurno postaje luksuz, jer sva poskupljenja ne prati i adekvatan rast plata. Ukazuje i na velike razlike u ličnim primanjima onih koji žive na ovim prostorima i u drugim evropskim državama, što onda, kako ističe, ovoj priči daju dodatnu negativnu dimenziju i konotaciju.

– Jednostavno smo uništili sve. Gotovo da nemamo domaću proizvodnju, a to je posebno vidljivo kada je u pitanju meso koje uvozimo u ogromnim količinama. Ono dolazi sa raznih egzotičnih destinacija. I pomenute razlike u cijenama još su veće ako uzmemo u obzir plate, ko koliko čega može i da kupi. Kod nas je prosječna plata oko 1.500 maraka i ona može da pokrije tek polovinu potrošačke korpe. Nažalost, samo pričamo o preživljavanju. A šta je sa ostalim stvarima, ljetovanjima, odlascima u restoran, pozorište? Standard nam je takav da o ovakvim stvarima gotovo i da ne pričamo – istakla je Marićeva za “Glas“.

Razlike u metropolama

Među glavnim gradovima pet najvećih evropskih ekonomija, Francuska je najskuplja, a Španija najjeftinija u pogledu cijena namirnica. Korpa namirnica košta 71 evro u Parizu, a ista je samo 46 evra u Madridu. Zbog toga je francuska prestonica 54 odsto skuplja od španske. Pariz je znatno skuplji i od Rima (za 39 odsto) i Berlina (za 29 odsto). U poređenju sa Londonom, razlika je manja, pri čemu je Pariz 15 odsto skuplji.

U Bosni i Hercegovini će biti sunčano i vruće.

Poslije podne se očekuje razvoj oblačnosti od jugozapada ka jugoistoku i jugu koja će ponegdje usloviti prolaznu kišu ili pljusak praćen grmljavinom, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 17 do 23, a najviša dnevna od 31 do 37, na jugu do 41 stepen Celzijusov, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar će biti slab do umjeren na jugu jugozapadni, a u ostalim krajevima sjeverni i sjeveroistočni.

Međunarodna zračna luka Mostar u mjesecu julu isplatila je uvećani osobni dohodak, pri čemu se povećanje kreće u rasponu od 240 do 280 KM.

To predstavlja rast od 24 posto za zaposlenike sa srednjom stručnom spremom, koji čine najveći dio kolektiva, saopšteno je iz Zračne luke Mostar.

Realizacija ovog povećanja ostvarena je kroz izmjene ugovora o radu djelatnika te donošenje odluke o povećanju vrijednosti boda. Iz Zračne luke ističu kako su nove ugovore potpisali svi zaposlenici – kako članovi sindikata, tako i oni koji to nisu.

Pored toga, Sindikatu i svim radnicima upućen je prijedlog za nastavak razgovora o daljnjem povećanju materijalnih prava, koji je planiran za prvi kvartal iduće godine, a temeljiće se na ostvarenim rezultatima u pogledu prometa i prihoda.

Smatramo da je ovo ispravan smjer kojim Zračna luka Mostar treba ići, a uvjereni smo da će ovakve mjere rezultirati povećanjem prometa i ukupnog poslovanja Zračne luke Mostar, dodaje se u saopštenju.