Connect with us

Politika

Žestoka borba za glasove u FBiH: Svi žele srpska mjesta

Za srpske glasove se vodi žestoka borba i u FBiH s ciljem stvaranja što boljih startnih pozicija pred formiranje federalnog Doma naroda, a upućeni smatraju da će se ponoviti situacija iz ranijih izbornih ciklusa nakon kojih su Srbi sa lista SDA, SDP-a BiH, HDZ-a, liberala i ostalih vodili glavnu riječ o pravima i potrebama pripadnika tog naroda u tom entitetu.

Predstavnici stranaka sa srpskim predznakom koje djeluju u FBiH ni ovaj put, u susret opštim izborima raspisanim za 2. oktobar, nisu uspjeli da se dogovore i izađu sa zajedničkom listom, a ponovo su na listama partija sa adresom u FBiH brojni koji se izjašnjavaju kao Srbi i koji žele da uđu u kantonalne skupštine.

Koliko je u pojedinim sredinama situacija usijana, ukazuje nedavni slučaj iz Goražda, gdje je Natašu Todorović, kandidatkinju stranke BH Demokrati Džebrail Bajramović, fizički napao Dragan Milović, suprug predstavnice u kantonalnom parlamentu i delegata u Klubu Srba u Domu naroda FBiH Daliborke Milović, koja je član Liberalne stranke.

Todorovićeva je odmah ustvrdila da je motiv napada njena kandidatura i borba za glasove povratnika Srba, a zamjenik predsjednika mostarskog Gradskog vijeća Velibor Milivojević (SNSD) za “Glas Srpske” kaže da je to samo jedan od primjera kako se svi bore za glasove Srba, mahom povratnika.

– Kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanski kanton, napravljen je iskorak i nadamo se da ćemo nakon ovih izbora konačno imati svog poslanika i u kantonalnoj skupštini. Srbi povratnici su stalno izloženi pritiscima jer se kroz uslovljavanje, obećanjem poslova te drugih interesa nastoje i pridobiti od stranke kandidata koji su na listama stranaka koje ne nose srpski predznak – istakao je Milivojević.

Na njihovim listama je, kaže, nemali broj Srba.

– Nemam ništa protiv bilo kojeg Srbina koji osjeća ili misli da treba da bude na nekoj drugoj listi, ali imam protiv toga šta urade, odnosno ne urade za Srbe tokom svog mandata. Jedino Srbin iz stranke sa srpskim predznakom može na adekvatan način da zastupa srpske interese, traži sve što im je potrebno i što im pripada – istakao je Milivojević.

Predsjednik SNS-a FBiH Duško Radun, koji predvodi listu “Srpska sloga” u Livanjskom kantonu na kojoj su još i SP, DNS, PDP i SDS, za “Glas Srpske” kaže da u tom kantonu nema problema kao u ostalima jer imaju kapaciteta da izaberu legitimne srpske predstavnike. Ipak, ne krije da ima Srba koji rade za druge, što je, tvrdi, viđeno na promociji HDZ-a BiH u Drvaru.

– Samim tim pomažu Srbima koji su na njihovoj listi, ali kod nas je daleko bolje nego u ostalim kantonima kada je u pitanju izbor predstavnika Srba u kantonalnoj skupštini te kasnije Domu, za razliku od Sarajeva, Zenice i drugih – rekao je Radun i dodao da bi situacija bila dosta povoljnija da su oni iz stranaka sa srpskim predznakom složniji i iskreniji jer bi imali barem šest ruku i mogli da predlažu kandidate za rukovodeća mjesta.

Jedan od posljednjih primjera popunjavanja srpskih pozicija u FBiH, koji je uzburkao javnost, bio je dodjela mandata za Dom naroda Elvisu Živkoviću, delegatu iz reda srpskog naroda iz Posavskog kantona. Živković se, s druge strane, prema tvrdnjama, na izborima 2012. izjasnio kao Hrvat.

Procedura

Federalni Dom naroda čini 58 delegata, odnosno po 17 iz konstitutivnih naroda te sedam iz reda ostalih, a koji su prethodno na izborima izborili mjesta u kantonalnim skupštinama u FBiH. Centralna izborna komisija BiH još nije donijela odluku o načinu popune tog Doma naroda, odnosno o broju delegata koji će se birati iz svakog od kantona. Predstavnički dom Parlamenta FBiH se sastoji od 98 poslanika koji se biraju na izborima.

Related Topics:

Politika

DRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”

Banjaluka ponovo je svjedok institucionalnog cirkusa, poručuje šef kluba odbornika PDP Nebojša Drinić. Prema njegovim riječima, 11 odbornika zvanično je tražilo zakazivanje sjednice Skupštine grada, što prema Poslovniku obavezuje predsjednika Skupštine da sjednicu zakaže. Ipak, kako ističe Drinić, Ljubo Ninković pravila priznaje samo kada to odgovara većini predvođenoj SNSD-om.

„Ne zaboravite da taj čovjek svakog mjeseca prima platu koja, sa naknadama, ide i do 10.000 KM. Za šta? Za blokadu, nerad i ugrožavanje funkcionisanja života u gradu“, rekao je Drinić.

On podsjeća na alarmantne činjenice koje pokazuju nefunkcionisanje Skupštine u prethodnom periodu:

Tokom cijelog mandata održane su samo četiri redovne sjednice.

Budžet za ovu godinu još uvijek nije stigao pred odbornike, iako je trebao biti dostavljen u novembru.

Na republičkom nivou, gdje SNSD kontrolira vlast, u ovoj godini provedena su dva rebalansa budžeta, dok je u Banjaluci – najvećem gradu Srpske – sproveden samo jedan rebalans u posljednjih pet godina.

Nedavno je smijenjen predsjednik GrO SNSD, nakon što su se u javnosti pojavile ozbiljne optužbe koje ga dovode u vezu sa licima iz kriminalnog miljea i narkoticima.

„Nakon smjene iz SNSD-a je rečeno da će stvari promijeniti, ali su odmah pogazili riječ. Ništa novo. I dalje ignorišu 11 potpisa odbornika, ignorišu Poslovnik, ignorišu zakone i građane. Takvi ljudi ne zaslužuju ništa, osim da postanu politička prošlost i to temom slobodnog pada“, zaključio je Drinić.

Situacija dodatno pokazuje napetosti između vlasti i opozicije u Skupštini grada, dok građani Banjaluke čekaju funkcionalnu lokalnu vlast i odgovorno upravljanje gradskim budžetom.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO “Mi smo pokazali RAD, ENERGIJU I REZULTATE, a od skupštinske većine tražimo da PRESTANE sa blokadama”

Danas smo uradili ono što je naš posao, a to znači da u ovom trenutku imamo 11 vrijednih odbornika koji hoće da rade. Moja želja kao gradonačelnika jeste da napravimo razliku između odbornika koji hoće da rade i onih koji su neradnici – iz SNSD-a i koalicionih partnera.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je na inicijativu 11 odbornika iz Pokreta Sigurna Srpska, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red za danas zakazao sjednicu Skupštine Grada, a na koju nisu došli odbornici iz skupštinske većine.

-Ne znam kako to može da bude normalno da imamo odbornike i rukovodstvo Skupštine Grada koji neće da rade. Republika Srpska i srpski narod mogu da napreduju jedino kada se otarasimo neradnika u svim institucijama. Je li moguće da nemamo redovne sjednice? Pitam predsjedništvo SNSD-a zar je moguće da nema sjednica Skupštine Grada. Kakav je to zaključak sa jučerašnjeg predsjedništva Gradskog odbora SNSD-a da sjednica bude jednom mjesečno. Jeste li onda time priznali da pet godina ne radite i da blokirate grad, pa da sad kao šestu godinu počinjete da radite. Dozlogrdio nam je taj nerad i ovo danas nije performans, nego naše radno mjesto. Pokazali smo odgovornost i 11 odbornika je došlo i trebali su i drugi da dođu da radimo, ali nisu htjeli – kazao je gradonačelnik.

Napoiminje da je Nacrt budžeta Grada već 30 dana u fioci kod predsjednika Skupštine Grada.

-Ako je po njihovom principu potrebno 30 dana da Nacrt budžeta bude u raspravi, znači nećemo imati prijedlog do početka januara. Je li nam time opet najavljujete privremeno finansiranje – upitao je gradonačelnik.

Ističe da se pisalo i reosrnom ministarstvu da se sjednice održavaju.

-Nisu nam odgovorili, iako je njihova nadležnost da ove neradnike natjeraju da rade. Mi se nalazimo u jednom zatočeništvu onih koji neće da rade. A bez budžeta kako da grad funkcioniše – kaže gradonačelnik.

Pozvao je Skupštinu da zakaže redovnu sjednicu i ponovio da je neshvatljivo da se zaključci u vezi sa funkcionisanjem grada donose u salama političkih stranaka.

-Uslovi za rad rukovodstvu Skupštine su obezbijeđeni i pitanje je kada će da zakaže sjednicu – zaključio je gardonačelnik.

U ime Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kazao je da se nažalost, od 2020. godine odvija i dalje politika opstrukcija prema Banjaluci i njenim građanima.

-Ovo je klasična politička sabotaža i odluke za grad donose u prostorijama crvenog komiteta. I jule su rekli da će se sjednice Skupštine održavati jednom mjesečno i u tom pravcu ako su imali namjeru da to ispoštuju vjerovali smo da će normalizovati rad i doći danas da rade. Ali i ovo obećanje od juče su pogazli su kao i ona ranije. Iskreno se nadam i da ako postoji namjera da se radi, da predsjednik već danas može da zakaže redovno zasjedanje – kazao je Drinić.

Ističe da su svojim blokadama i neodržavanjem sjednica oštetili budžet Grada za oko 20 miliona KM.

-Takođe, neka objasne građanima zašto neće da donesu odluku za gradnju vodovodne mreže za potkozarska sela, zašto ne kreće izgradnja vrtića koji su obećani iz budžeta predsjednika Republike i dr. – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “VLAST MORA PRESTATI DA OBESMIŠLJAVA REFERENDUM i odredi datum izjašnjavanja o Šmitovim odlukama”

Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno