Connect with us

Politika

Žestoka borba za glasove u FBiH: Svi žele srpska mjesta

Za srpske glasove se vodi žestoka borba i u FBiH s ciljem stvaranja što boljih startnih pozicija pred formiranje federalnog Doma naroda, a upućeni smatraju da će se ponoviti situacija iz ranijih izbornih ciklusa nakon kojih su Srbi sa lista SDA, SDP-a BiH, HDZ-a, liberala i ostalih vodili glavnu riječ o pravima i potrebama pripadnika tog naroda u tom entitetu.

Predstavnici stranaka sa srpskim predznakom koje djeluju u FBiH ni ovaj put, u susret opštim izborima raspisanim za 2. oktobar, nisu uspjeli da se dogovore i izađu sa zajedničkom listom, a ponovo su na listama partija sa adresom u FBiH brojni koji se izjašnjavaju kao Srbi i koji žele da uđu u kantonalne skupštine.

Koliko je u pojedinim sredinama situacija usijana, ukazuje nedavni slučaj iz Goražda, gdje je Natašu Todorović, kandidatkinju stranke BH Demokrati Džebrail Bajramović, fizički napao Dragan Milović, suprug predstavnice u kantonalnom parlamentu i delegata u Klubu Srba u Domu naroda FBiH Daliborke Milović, koja je član Liberalne stranke.

Todorovićeva je odmah ustvrdila da je motiv napada njena kandidatura i borba za glasove povratnika Srba, a zamjenik predsjednika mostarskog Gradskog vijeća Velibor Milivojević (SNSD) za “Glas Srpske” kaže da je to samo jedan od primjera kako se svi bore za glasove Srba, mahom povratnika.

– Kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanski kanton, napravljen je iskorak i nadamo se da ćemo nakon ovih izbora konačno imati svog poslanika i u kantonalnoj skupštini. Srbi povratnici su stalno izloženi pritiscima jer se kroz uslovljavanje, obećanjem poslova te drugih interesa nastoje i pridobiti od stranke kandidata koji su na listama stranaka koje ne nose srpski predznak – istakao je Milivojević.

Na njihovim listama je, kaže, nemali broj Srba.

– Nemam ništa protiv bilo kojeg Srbina koji osjeća ili misli da treba da bude na nekoj drugoj listi, ali imam protiv toga šta urade, odnosno ne urade za Srbe tokom svog mandata. Jedino Srbin iz stranke sa srpskim predznakom može na adekvatan način da zastupa srpske interese, traži sve što im je potrebno i što im pripada – istakao je Milivojević.

Predsjednik SNS-a FBiH Duško Radun, koji predvodi listu “Srpska sloga” u Livanjskom kantonu na kojoj su još i SP, DNS, PDP i SDS, za “Glas Srpske” kaže da u tom kantonu nema problema kao u ostalima jer imaju kapaciteta da izaberu legitimne srpske predstavnike. Ipak, ne krije da ima Srba koji rade za druge, što je, tvrdi, viđeno na promociji HDZ-a BiH u Drvaru.

– Samim tim pomažu Srbima koji su na njihovoj listi, ali kod nas je daleko bolje nego u ostalim kantonima kada je u pitanju izbor predstavnika Srba u kantonalnoj skupštini te kasnije Domu, za razliku od Sarajeva, Zenice i drugih – rekao je Radun i dodao da bi situacija bila dosta povoljnija da su oni iz stranaka sa srpskim predznakom složniji i iskreniji jer bi imali barem šest ruku i mogli da predlažu kandidate za rukovodeća mjesta.

Jedan od posljednjih primjera popunjavanja srpskih pozicija u FBiH, koji je uzburkao javnost, bio je dodjela mandata za Dom naroda Elvisu Živkoviću, delegatu iz reda srpskog naroda iz Posavskog kantona. Živković se, s druge strane, prema tvrdnjama, na izborima 2012. izjasnio kao Hrvat.

Procedura

Federalni Dom naroda čini 58 delegata, odnosno po 17 iz konstitutivnih naroda te sedam iz reda ostalih, a koji su prethodno na izborima izborili mjesta u kantonalnim skupštinama u FBiH. Centralna izborna komisija BiH još nije donijela odluku o načinu popune tog Doma naroda, odnosno o broju delegata koji će se birati iz svakog od kantona. Predstavnički dom Parlamenta FBiH se sastoji od 98 poslanika koji se biraju na izborima.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno