Connect with us

Svijet

ŽIVOT NA MINUS 71 STEPEN: Ovdje je nahladnije mjesto na svijetu

Jakutsk ima otprilike 355.500 stanovnika, a nalazi se otprilike 450 kilometara južno od arktičkog kruga tlo je hladno čak i tokom ljeta.

U Jakutsku, najhladnijem gradu na svijetu, trenutna temperatura iznosi -45, dok tamošnje prosječne temperature za januar iznose -50°C, a najmanja temperatura ikad izmjerena u ovom ruskom gradu je -71 stepen (tačnije, u selu Ojmjakon koje se smatra najhladnijim mjestom na Zemlji).

Stanovnici ovog grada preduzimaju dodatne mjere opreza kako bi se zaštitili. Vazduh je toliko hladan da utrne izloženu kožu, zbog čega promrzline predstavljaju konstantnu opasnost.

Kako ljudi u Jakutsku žive?
Da bi se zaštitili od ekstremno niskih temperatura, stanovnici Jakutska imaju dobro izolovane domove, opremljene specijalnim sistemima grijanja, a odjeća koja štiti od hladnoće postala je neizostavan dio njihovog života. Neretko imaju i troja izlazna vrata od zgrade, kao i tepihe na spoljašnjim stepenicama jer su ulice smrznute i klizave.

U selu Ojmjakon se, recimo, živi bez kanalizacije jer se smrzavaju cijevi, pa se toaleti uglavnom nalaze izvan kuće. Smrzavaju se i mobilni telefoni, a oni koji nemaju grejane garaže ne gase automobile preko noći jer ujutru ne bi mogli da ih upale.

Jakutsk ima otprilike 355.500 stanovnika, a ljudi se pretežno bave stočarstvom i ribolovom. Rojters je u prošlogodišnjoj reportaži pitao stanovnike ovog grada kako se nose s hladnoćom. Mnogi su odgovorili da i ne osjećaju da je toliko hladno jer im se mozak jednostavno pripremi na to. Niske temperature su im, kažu, normalne, jer su odavno naviknuti na njih.

U gradu koji se nalazi otprilike 450 kilometara južno od arktičkog kruga tlo je hladno čak i tokom ljeta, kada se temperature mogu dići do 30 stepeni ili više. Tlo se nikada ne odmrzava. Ali zanimljivo je to što u Jakutsku leti ima puno komaraca zato što leži na rijeci Leni.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno