Više od polovine naselja u Republici Srpskoj ima manje od 100 stanovnika, dok je svako peto selo praktično prazno. Ovi podaci jasno ukazuju na duboku i dugotrajnu depopulaciju ruralnih područja, upozorava prof. dr Mira Mandić, profesor na katedri za društvenu geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjalaci.

Mapa, čiji je autor Mandić, a koja prikazuje prostorni raspored stanovništva prema veličini naselja, izrađena je na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, a prvi put je predstavljena 2015. godine na konferenciji u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

„Karta predstavlja prostorni razmještaj stanovništva izražen veličinom naselja. Smeđom bojom označena su prazna naselja i ona sa do 10 stanovnika – takvih je svako peto u Republici Srpskoj. Crvenom bojom označena su naselja sa manje od 100 stanovnika, kojih je čak 54 odsto, dok su bijelom bojom prikazana naselja sa više od 100 stanovnika“, objašnjava Mandić.

Kao ilustrativan primjer navodi Grad Trebinje, koji ima 141 naselje, od čega je većina prema popisu iz 2013. godine imala manje od 100 stanovnika, dok su 23 naselja bila potpuno bez stanovnika.

Iako karta nije ažurirana zbog izostanka novog popisa, procjene ukazuju da je situacija danas još nepovoljnija.

„Na popisu 2013. godine Republika Srpska imala 1.170.342 stanovnika stanovnika, a procjene aktuelnog stanja demografa govore o oko 900.000 stalno prisutnih stanovnika, moguće i manje. Procjene se zasnivaju na prirodnom kretanju stanovništva (rađanje i smrtnost) koje se redovno statistički prate i parcijalnim podacima evropskih statistika o vanjskim migracija iz prostora BiH u pojedine zemlje EU“, pojašnjava profesor Mandić.

Ovakav raspored stanovništva, dodaje, ukazuje na formiranje izrazito depopulacionog prostora sa ozbiljnim razvojnim problemima.

„U tim područjima i drugi pokazatelji poput prosječne starosti, veličine domaćinstava i izvora prihoda su nepovoljniji od prosjeka Republike Srpske. Iako raspolažu značajnim prirodnim resursima, ova područja suočena su sa nedostatkom infrastrukture i slabim demografskim potencijalom te u privrednoj strukturi učestvuju manje od realnih potencijala prostora. Polovina obradivog zemljšta se ne obrađuje“, kaže Mandić.

Smanjenje broja stanovnika ima direktne posljedice na funkcionisanje lokalnih zajednica. Opada radna aktivnost, gase se funkcije i usluge u naseljima – obrazovanje, zdravstvo, poštanske usluge i javni prevoz – što dodatno usporava razvoj i podstiče novo iseljavanje.

Takva područja, ističe, u stručnoj literaturi se definišu kao razvojno depresivna ili problemska, jer značajno zaostaju za prosječnim nivoom razvoja, a procjenjuje se da obuhvataju više od 60 odsto teritorije Republike Srpske.

Iako raspolažu značajnim prirodnim resursima, ova područja suočena su sa nedostatkom infrastrukture i slabim demografskim potencijalom.

„Zbog toga je neophodan odgovoran i stručan pristup, uz definisanje integrisanih strategija razvoja ruralnih područja i njihove revitalizacije“, zaključuje Mandić.

Probleme demografskog i prostornog razvoja RS proučavaju i o njima pišu i drugi geografi- prof. dr Draško Marinković, doc. dr Aleksandar Majić, prof. dr Stevo Pašalić, mr Aleksandar Čavić.

Sve ukazuje na to da Republika Srpska ulazi u fazu izražene demografske praznine, u kojoj je bez sistemskih mjera razvoj ruralnih područja sve teže održiv.

Dok većina mališana ljetni raspust provodi u igri i odmoru, grupa djece odlučila je dio svog slobodnog vremena posvetiti humanosti.

Grupa mališana iz banjalučkog naselja Zeleni Vir postavila je štand na kojem prodajom vlastitih crteža i igračaka prikupljaju novac za liječenje šesnaestogodišnje Adelise Kamberović, pokazujući da i najmlađi mogu biti veliki ljudi.

Nakon što su prije nekoliko godina pokrenuli akciju za pomoć njihovom školskom drugaru Milanu Šariću, sada prikupljaju pomoć za Adelisu Kamberović iz Vukosavlja.

Djeca sama pokrenula humanitarnu akciju
Prema riječima Jelene Milinković, majke, već nekoliko dana ovi humani mališani prikupljaju dobrovoljne priloge za liječenje djevojčice, koju, kako kaže, nikada nisu upoznali.

“Na improvizovanom štandu prodaju svoje igračke, crteže i druge sitnice, a za samo nekoliko dana uspjeli su prikupiti oko 1.650 KM”, kazala je ona za “Nezavisne”.

Kako nam je ispričala, djeca su se sama organizovala nakon što su saznala da se prikuplja pomoć za Adelisu.

“Lanina mama je vidjela objavu da se prikuplja pomoć za Adelisu i rekla djeci. Oni su odmah odlučili da ponovo organizuju akciju. Djevojčicu uopšte ne poznaju, ali su željeli da pomognu”, rekla je ona.

Dodaje da mališani već ovih dana “rade u smjenama”, jer su neki od njihovih drugara trenutno na moru.

“Neki nisu tu, ali su poslali svoje crteže i igračke da i oni daju doprinos. Svi su željeli da učestvuju”, kazala je ona.

U ovoj humanoj akciji učestvuju Bane, Lana, Anja, Nikola, Luka, Marko, Andrija, Boris, Stefan, Anja, Lana i Ana koji su slobodno vrijeme odlučili provesti pomažući nekome kome je pomoć potrebna.

Njihov štand nalazi se u naselju Zeleni Vir, odmah nakon prelaska mosta iz pravca Banjaluke prema Čelincu, u blizini restorana “Zeleni raj”, gdje će nastaviti sa prikupljanjem priloga.

“Mali humanitarci poručuju da će nastaviti sa akcijom, nadajući se da će prikupiti što više novca i pomoći Adelisi u njenoj borbi”, kazala je ona.

Adelisa se oporavlja, pomoć je i dalje potrebna
Saša Ikić iz Humanitarnog udruženja “Mali anđeo” istakao je kako je ovo prelijep humanitarni gest.

“Zaista me dirnuo humani gest djece iz Zelenog Vira, koja su se sama organizovala i prodaju svoje crteže kako bi pomogla Adelisi. To je zaista jedan prelijep primjer humanosti”, kazao je on za “Nezavisne”.

Prema njegovim riječima, Adelisa je uspješno operisana, te se oporavlja.

Ona je i ranije, kako kaže, imala zdravstvenih problema sa plućima, zbog čega je bila hospitalizovana i tada joj je bio plasiran dren. Nažalost, došlo je do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja, došlo je do pucanja plućne maramice, te je izvršen operativni zahvat.

“Adelisa je, hvala Bogu, uspješno operisana i trenutno se oporavlja u Kliničkom centru Banjaluka, na Odjelu torakalne hirurgije. Stanje joj je stabilno, ali je pred njom još period oporavka i redovnih kontrola”, rekao je on.

Dodao je da je važno napomenuti da su troškovi bolničkog liječenja pokriveni, ali Adelisa dolazi iz porodice sa samohranom majkom koja ima četvoro maloljetne djece i žive u teškim uslovima.

“Dolaze iz Vukosavlja i svaki odlazak u Banjaluku im predstavlja dodatni finansijski teret, tako da su sredstva najpotrebnija za putne troškove, odlaske na kontrole, eventualne lijekove i osnovne životne potrebe. Građani mogu pomoći pozivom na humanitarni broj 17193, kojim se doniraju 2 KM, kao i uplatom na račun udruženja (sa naznakom za Adelisu)”, objasnio je on.

Donacije su moguće putem sljedećih računa: broj računa: 5520002009328582, banka: Adiko banka, primalac: Humanitarno udruženje “Mali anđeo” Novaka Pivaševića bb, 78.000 Banjaluka, svrha uplate: Za Adelisu, uplate iz inostranstva: IBAN: BA39 5520 0020 621 1413 9 SWIFT: HAABBA2B, svrha uplate: Za Adelisu.

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutarnje temperature kretaće se od 13 do 18 stepeni, dok će dnevne dostizati i do 35°C. U poslijepodnevnim časovima ponegdje su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, uglavnom u centralnim i istočnim krajevima zemlje.

Meteorolozi upozoravaju na visoke temperature i pojačano UV zračenje, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana.

Ljeto pokazuje zube, a osvježenje će danas mnogi potražiti u hladu, pored rijeka i jezera.