Connect with us

Društvo

“ZLATNI SEPTEMBAR”: Malim herojima u borbi za život potrebna podrška društva

“Zlatni septembar” je Međunarodni mjesec podizanja svijesti o dječjem raku, ali je i mjesec davanja podrške zlatnoj djeci, malim herojima, kojima je život od djetinjstva borba, a cilj je uvijek isti – pobjeda.

Za razliku od ranijih godina kada su predrasude bile česte i čvrste kao bedemi, iz udruženja sa kojima smo razgovarali kažu da je situacija sada drugačija.

Razumijevanja, empatije i ljubavi prema malim herojima ima više u cijelom društvu.

Tačnih i lako dostupnih podataka koliko djece boluje od karcinoma nema, ali svake godine oko 100 djece počne svoju borbu koju niti biraju, niti žele, već koju im sudbina dodijeli.

Ljiljana Simurdić, predsjednica Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra” iz Banjaluke, ističe za “Nezavisne novine” da će, kao i druga slična udruženja, tokom ovog mjeseca organizovati razne aktivnosti kojima će skrenuti pažnju na važnost ovog mjeseca, ali i probleme djece sa malignitetom.

“‘Zlatni septembar’ se svugdje obilježava kao mjesec podizanja svijesti vezano za djecu oboljelu od malignih bolesti, pa to čini i ‘Iskra’ Banjaluka. Mi život živimo i dalje. Naša djeca poslije liječenja postaju djeca koja imaju svoj aktivan život, apsolutno ispunjen”, kaže ona.

Tako će u nedjelju, 8. septembra, u 10 časova na stazi u Park šumi Slatina biti održana humanitarna trka/šetnja “Iskra nade”.

Osim toga, u subotu, 14. septembra, u periodu od 10 do 14 časova u parku “Petar Kočić” će dijeliti zlatne tračice, promotivni materijal i balone, a naveče će zlatnom vrpcom osvijetliti Banski dvor i Gradsku upravu Banjaluka.

Svojom borbom i upornošću, ali i uz podršku institucija uspjeli su mnogo, a jedan od najvećih uspjeha je Roditeljska kuća, koja je tokom osam godina postojanja bila privremeni dom za oko 200 porodica.

“Značaj Roditeljske kuće je nemjerljiv. Svi roditelji koji imaju djecu oboljelu od malignih bolesti, a koji nisu iz Banjaluke, budu smješteni u njoj. Hemioterapije traju i po godinu dana i više. U Roditeljsku kuću može biti smješteno sedam porodica u isto vrijeme, trenutno je tu šest porodica. U Roditeljskoj kući roditelji imaju besplatan smještaj i imaju sve što ima jedna kuća”, priča Simurdićeva za “Nezavisne novine”.

Velika prednost i olakšanje za svu djecu jeste što u Roditeljskoj kući imaju i nastavu.

“Prije su djeca morala da polažu naknadno školsku godinu koju provedu na liječenju, a unazad nekoliko godina nadležno ministarstvo nam je omogućilo da naša djeca ne moraju da polažu ispite, već nam dolaze učitelji, dobijaju ocjene i kada se završi terapija, vraćaju se u svoju sredinu, nastavljaju školovanje sa svojim drugarima. I to je veliki značaj”, kaže ona i dodaje da zahvaljuju Vladi Srpske i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite na saradnji.

Borba djece s malignim oboljenjima je dugotrajna, kaže Atifa Buldić Bešić, PR Udruženja “Srce za djecu” iz Sarajeva, a na putu ozdravljenja roditeljima je osim materijalne pomoći potrebno i da se suzdržimo od suvišnih pitanja, jer ona nekada znaju biti “stajanje na muku”.

“Nama je na samom početku važno imati podršku okoline u smislu da znate da niste ostali sami, da znate da sav taj teret ne nosite na svojim leđima, da se ne osjećate bespomoćno. Jako je važno da imate nekoga pri ruci”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Dodaje da nije samo maligna bolest kod djeteta jedini problem porodice, već da je tu jako mnogo drugih problema koji dolaze sa samom dijagnozom i naravno ne završava se sve sa završetkom liječenja, nego je i jako mnogo problema i nakon samog liječenja.

Za razliku od prije deset godina kada društvo nije bilo spremno ni da sasluša, Buldić Bešićeva ističe da je situacija sada znatno drugačija.

“Danas je situacija drugačija, sve više ljudi zove da se informiše, da pita na koji način oni mogu biti podrška i samim njihovim uključivanjem u velike projekte dokazuje se da svijest društva raste. Naravno, potrebno je još raditi na podizanju svijesti jer je ovo kompleksna priča, priča o borbi na mnogo frontova”, priča ona za “Nezavisne novine”.

U cilju podizanja svijesti o “Zlatnom septembru” i zlatnoj djeci, malim herojima, Udruženje “Srce za djecu” 1. septembra je zlatnom vrpcom osvijetlilo građevine i znamenitosti u Sarajevu, dok će u nedjelju, 15. septembra, biti održana i humanitarna trka/šetnja “Zlatni krug Sparkasse” u Visokom s početkom u 11 časova.

Related Topics:

Društvo

NAKON NEVREMENA STIŽE PREOKRET: Sunce se vraća, temperatura skače do 25 stepeni!

Nakon kiše, grmljavine i osjetnog zahlađenja koje je obilježilo prethodne dane, građane Republike Srpske danas očekuje znatno ugodnije vrijeme. Jutro će biti svježe, ali će tokom dana doći do postepenog razvedravanja uz duže sunčane intervale.

Mjestimično će biti umjerene oblačnosti, ali se ne očekuju značajnije padavine. Duvaće slab do umjeren vjetar, a maksimalna dnevna temperatura kretaće se između 22 i 25 stepeni Celzijusa.

Pred nama je dan idealan za boravak na otvorenom, šetnju i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, dok meteorolozi za naredne dane najavljuju nastavak stabilnijeg i toplijeg vremena.

Nastavi čitati

Društvo

“MANJI BROJ ROĐENIH DANAS ZNAČI MANJE UČENIKA U ŠKOLAMA SUTRA”: Da li će podaci Ujedinjenih nacija konačno upaliti DEMOGRAFSKI ALARM

BiH se suočava sa jednim od najozbiljnijih problema dugoročnog razvoja. Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, stopa fertiliteta iznosi svega 1,5 djece po ženi, što je daleko ispod nivoa proste reprodukcije stanovništva od 2,1 i svrstava BiH među države koje se suočavaju sa ubrzanim starenjem stanovništva i padom broja stanovnika.

Sa stopom fertiliteta od 1,5 djece po ženi BiH se nalazi u društvu zemalja koje već godinama vode borbu sa demografskim padom. Slične ili niže stope bilježe brojne evropske države, ali i ekonomski razvijena društva poput Luksemburga, dok su najizraženiji demografski izazovi zabilježeni u Istočnoj Aziji. Južna Koreja ima stopu od svega 0,75, Hongkong 0,74, a Makao 0,69 djece po ženi.

Prema analizi UN, čak 71 odsto svjetske populacije danas živi u zemljama čija je stopa fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva. Pod tim pojmom podrazumijeva se prosjek od 2,1 djeteta po ženi, što je minimum neophodan da bi broj stanovnika dugoročno bio održavan bez useljavanja.

BiH nije usamljen slučaj

Na evropskom nivou BiH nije usamljen slučaj. Većina evropskih država decenijama bilježi stopu fertiliteta ispod praga proste reprodukcije. Iako pojedine zemlje, poput Francuske i nekih skandinavskih država, imaju nešto povoljnije pokazatelje zahvaljujući razvijenim porodičnim politikama, ni one više ne dostižu nivo neophodan za prirodnu obnovu stanovništva.

Posebno su pogođene zemlje južne i istočne Evrope, u kojima se niska stopa rađanja često poklapa sa odlaskom mladih u razvijenije države. Zbog toga kontinent ubrzano stari, raste broj starijih od 65 godina, dok se istovremeno smanjuje broj radno sposobnih stanovnika.

Mnoge evropske vlade pokušavaju da odgovore na ovaj izazov finansijskim podsticajima za porodice, većim ulaganjima u predškolsko vaspitanje, dužim roditeljskim odsustvima i olakšicama za zaposlene roditelje. Ipak, rezultati su ograničeni i nijedna evropska država nije uspjela trajno da vrati stopu fertiliteta na nivo proste reprodukcije.

Dok Evropa, Istočna Azija i dio Latinske Amerike bilježe pad nataliteta, najveći rast stanovništva u narednim decenijama očekuje se u podsaharskoj Africi i dijelovima Južne Azije.

Najviše stope fertiliteta zabilježene su u Čadu (5,94 djeteta po ženi), Somaliji (5,91) i DR Kongu (5,90). Prema projekcijama UN, upravo će ovaj dio svijeta nositi najveći teret budućeg rasta globalne populacije do kraja vijeka.

Istovremeno, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indija i Kina, takođe su ušle u fazu niskog fertiliteta. U Indiji on iznosi 1,94 djeteta po ženi, dok je u Kini pao na svega 1,02, što je jedna od najnižih stopa među velikim svjetskim ekonomijama.

Struka konstantno upozorava

Demograf Stevo Pašalić jedan je od stručnjaka koji već godinama upozorava na pomenute negativne trendove. Prema njegovim riječima, demografski trendovi spadaju među najteže procese za preokretanje, jer njihove posljedice postaju vidljive tek nakon više godina.

– Manji broj rođenih danas znači manje učenika u školama sutra, manje radnika na tržištu rada za dvadeset godina i veći pritisak na penzione i zdravstvene fondove u budućnosti – istakao je Pašalić.

Za BiH je, kako smatra, izazov utoliko veći jer se negativan prirodni priraštaj poklapa sa dugogodišnjim odlaskom stanovništva.

Bez ozbiljnijih mjera podrške porodicama zadržavanja mladih i stvaranja povoljnijih ekonomskih uslova, biće sve teže zaustaviti pad broja stanovnika – poručio je Pašalić, dodajući da nizak fertilitet više nije jedini problem, već dio šireg procesa depopulacije, koji uključuje starenje stanovništva, pad broja stanovnika i migracije.

Evropa sve starija

Prema najnovijim demografskim podacima Evrostata i Ujedinjenih nacija, Evropa ubrzano ulazi u fazu dubokog starenja stanovništva. Udio populacije starije od 65 godina u Evropskoj uniji dostigao je oko 22 odsto, piše Glas Srpske.

Prema ovim projekcijama, BiH bi do 2050. godine mogla pasti na oko 2,2 do 2,6 miliona stanovnika. Istovremeno udio stanovništva starijeg od 65 godina mogao bi preći 30 odsto, što znači da bi gotovo svaki treći stanovnik bio penzioner.

Nastavi čitati

Društvo

KO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum

Jedini Šeranićev pomoćnik u oblasti zdravlja – doktor medicine Milan Latinović, razriješen je dužnosti početkom mjeseca, nakon što je stekao uslov za penziju. Ministarstvo je tako, sem ministra Šeranića, ostalo bez ijednog doktora medicine. Pitali smo premijera Savu Minića, da li je upoznat s ovim problemom.

-Ne, nisam upoznat, evo provjeriću to danas-kaže Minić.

Ni pomoćnik ministra u oblasti socijalne zaštite Vladimir Makarić nema zvanje diplomiranog socijalnog radnika. Kako ministarstvo može da donosi odluke i predlaže zakone, ako, osim ministra, nema stručnjaka iz ove oblasti pita narodni poslanik Maja Dragojević Stojić.

-Imamo situaciju da bukvalno samo jedan doktor se pita za sve vezano za medicinu, za samu našu struku i ono što je nama vrlo bitno, da samo on praktično odlučuje, bez savjetnika i bez bilo koga. Ono što je najveći problem, prvo to je nemoguće da se jedan čovjek sve pita, drugo to je jedan od razloga zbog čega je naše zdravstvo generalno u ovakvom stanju u kakvom je i zbog čega mi stalno apelujemo da imamo probleme kada je zdravstveni sistem u pitanju

Imali smo skoro Prijedlog novog zakona o zdravstvenoj zaštiti i vidjeli smo da je to povučeno nakon velikog pritiska javnosti-ističe Dragojević Stojić

Narodni poslanik Ognjen Bodiroga ističe da je Republika Srpska pretvorena u zemlju poslušnika i da su na vodeće funkcije postavljeni nestručni ljudi.

-Najbolje poslove i na mjestima ministara i na direktorskim funkcijama, vrše oni koji dobro slušaju, a ti koji dobro slušaju, to im je najveća i jedina mjerodavna kvalifikacija pri zaposlenju iz razloga što imate čitavu plejadu kupljenih diploma, privatnih diploma, koji rade odgovorne funkcije, pa tako imate situaciju da je diorektor Šuma Kaurin nekada bio vozač, pa imate primjer da je direktor bolnice u Trebinju bio auto-limar, naravno oni su kasnije zavržili fakultete, neki su i doktorirali-kaže Bodiroga

Pored ovoga, ni u Republičkoj zdravstvenoj inspekciji nema nijednog inspektora sa zvanjem doktora medicine. Glavna zdravstvena inspektorica Milica Matijević završila je Tehnološki fakultet.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno