Connect with us

Društvo

“ZLATNI SEPTEMBAR”: Malim herojima u borbi za život potrebna podrška društva

“Zlatni septembar” je Međunarodni mjesec podizanja svijesti o dječjem raku, ali je i mjesec davanja podrške zlatnoj djeci, malim herojima, kojima je život od djetinjstva borba, a cilj je uvijek isti – pobjeda.

Za razliku od ranijih godina kada su predrasude bile česte i čvrste kao bedemi, iz udruženja sa kojima smo razgovarali kažu da je situacija sada drugačija.

Razumijevanja, empatije i ljubavi prema malim herojima ima više u cijelom društvu.

Tačnih i lako dostupnih podataka koliko djece boluje od karcinoma nema, ali svake godine oko 100 djece počne svoju borbu koju niti biraju, niti žele, već koju im sudbina dodijeli.

Ljiljana Simurdić, predsjednica Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra” iz Banjaluke, ističe za “Nezavisne novine” da će, kao i druga slična udruženja, tokom ovog mjeseca organizovati razne aktivnosti kojima će skrenuti pažnju na važnost ovog mjeseca, ali i probleme djece sa malignitetom.

“‘Zlatni septembar’ se svugdje obilježava kao mjesec podizanja svijesti vezano za djecu oboljelu od malignih bolesti, pa to čini i ‘Iskra’ Banjaluka. Mi život živimo i dalje. Naša djeca poslije liječenja postaju djeca koja imaju svoj aktivan život, apsolutno ispunjen”, kaže ona.

Tako će u nedjelju, 8. septembra, u 10 časova na stazi u Park šumi Slatina biti održana humanitarna trka/šetnja “Iskra nade”.

Osim toga, u subotu, 14. septembra, u periodu od 10 do 14 časova u parku “Petar Kočić” će dijeliti zlatne tračice, promotivni materijal i balone, a naveče će zlatnom vrpcom osvijetliti Banski dvor i Gradsku upravu Banjaluka.

Svojom borbom i upornošću, ali i uz podršku institucija uspjeli su mnogo, a jedan od najvećih uspjeha je Roditeljska kuća, koja je tokom osam godina postojanja bila privremeni dom za oko 200 porodica.

“Značaj Roditeljske kuće je nemjerljiv. Svi roditelji koji imaju djecu oboljelu od malignih bolesti, a koji nisu iz Banjaluke, budu smješteni u njoj. Hemioterapije traju i po godinu dana i više. U Roditeljsku kuću može biti smješteno sedam porodica u isto vrijeme, trenutno je tu šest porodica. U Roditeljskoj kući roditelji imaju besplatan smještaj i imaju sve što ima jedna kuća”, priča Simurdićeva za “Nezavisne novine”.

Velika prednost i olakšanje za svu djecu jeste što u Roditeljskoj kući imaju i nastavu.

“Prije su djeca morala da polažu naknadno školsku godinu koju provedu na liječenju, a unazad nekoliko godina nadležno ministarstvo nam je omogućilo da naša djeca ne moraju da polažu ispite, već nam dolaze učitelji, dobijaju ocjene i kada se završi terapija, vraćaju se u svoju sredinu, nastavljaju školovanje sa svojim drugarima. I to je veliki značaj”, kaže ona i dodaje da zahvaljuju Vladi Srpske i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite na saradnji.

Borba djece s malignim oboljenjima je dugotrajna, kaže Atifa Buldić Bešić, PR Udruženja “Srce za djecu” iz Sarajeva, a na putu ozdravljenja roditeljima je osim materijalne pomoći potrebno i da se suzdržimo od suvišnih pitanja, jer ona nekada znaju biti “stajanje na muku”.

“Nama je na samom početku važno imati podršku okoline u smislu da znate da niste ostali sami, da znate da sav taj teret ne nosite na svojim leđima, da se ne osjećate bespomoćno. Jako je važno da imate nekoga pri ruci”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Dodaje da nije samo maligna bolest kod djeteta jedini problem porodice, već da je tu jako mnogo drugih problema koji dolaze sa samom dijagnozom i naravno ne završava se sve sa završetkom liječenja, nego je i jako mnogo problema i nakon samog liječenja.

Za razliku od prije deset godina kada društvo nije bilo spremno ni da sasluša, Buldić Bešićeva ističe da je situacija sada znatno drugačija.

“Danas je situacija drugačija, sve više ljudi zove da se informiše, da pita na koji način oni mogu biti podrška i samim njihovim uključivanjem u velike projekte dokazuje se da svijest društva raste. Naravno, potrebno je još raditi na podizanju svijesti jer je ovo kompleksna priča, priča o borbi na mnogo frontova”, priča ona za “Nezavisne novine”.

U cilju podizanja svijesti o “Zlatnom septembru” i zlatnoj djeci, malim herojima, Udruženje “Srce za djecu” 1. septembra je zlatnom vrpcom osvijetlilo građevine i znamenitosti u Sarajevu, dok će u nedjelju, 15. septembra, biti održana i humanitarna trka/šetnja “Zlatni krug Sparkasse” u Visokom s početkom u 11 časova.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, vjetrovito, moguća i kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, dok se na jugu očekuju obilnije padavine i grmljavina.

Jutro će biti pretežno vedro na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu oblačno, lokalno uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći i dalje će biti oblačno uz povremenu kišu, a na jugu sa pljuskovima. Minimalna temperatura vazduha biće od četiri u kotlinskim predjelima, na istoku do 11, na jugu i lokalno na zapadu do 15, a maksimalna od 18 na jugu i krajnjem zapadu do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

Duvaće umjeren i jak vjetar, na zapadu i u Hercegovini i olujan, južni.

Nastavi čitati

Društvo

STARI GRANIČNI PRELAZ U GRADIŠCI PONOVO SE OTVARA: Poznat rok, ali vozače čeka jedno veliko ograničenje

Stari Granični prelaz u Gradišci trebalo bi da bude ponovo otvoren do kraja oktobra, ali još nije poznato u kojem kapacitetu. Nadležni upozoravaju da bi zbog stanja konstrukcije mogla biti uvedena ograničenja saobraćaja, dok se naredne godine očekuju novi radovi i moguće kratkotrajne obustave.
Vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske Miroslav Janković rekao je da se stvaraju uslovi za ponovno otvaranje starog graničnog prelaza, koji je zatvoren nakon što je došlo do urušavanja dijela ograde na mostu i pješačke staze.
Prelaz bi mogao biti otvoren već do kraja oktobra
Janković je rekao da je dio radova već završen, dok bi preostali radovi trebalo da budu okončani u narednih sedam do deset dana.
„Stvorili su se uslovi za otvaranje. Očekujemo da će do kraja mjeseca on profunkcionisati, samo ćemo još vidjeti u kojem kapacitetu“, rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, najvjerovatnije će biti omogućen prolazak putničkih vozila i autobusa, dok će konačna odluka zavisiti od procjene bezbjednosti i formalnih odluka nadležnih institucija.
„Očekujem da će biti otvoren za putnički saobraćaj i autobuse. Vidjećemo sve. Vjerujem da nećemo dugo čekati ni na formalne odluke UIO“, naveo je Janković.
To znači da bi ponovno otvaranje starog prelaza moglo olakšati saobraćaj u Gradišci, ali za sada nema najave da će kroz njega biti omogućen saobraćaj za sve kategorije vozila.
Nadvožnjak na granici nosivosti, most tek treba detaljno ispitati
Iako su radovi na dijelu infrastrukture završeni, problem predstavlja stanje konstrukcije.
Janković je rekao da je utvrđena nosivost nadvožnjaka koji vodi prema mostu, ali da je ona „na granici“.
Zbog toga je potrebno dodatno ispitivanje samog mosta.
„Moramo uraditi ispitivanje konstrukcije mosta, jer nemamo nikakve podatke o mostu, ni kakav je kvalitet čelika, ni betona“, rekao je Janković.
Istovremeno, Putevi Republike Srpske raspisali su tender za dva nadvožnjaka koja vode prema samom mostu.
Sljedeće godine moguća nova obustava saobraćaja
Ponovno otvaranje prelaza, međutim, ne znači da su problemi trajno riješeni.
Janković je najavio da će nakon dobijanja podataka o stanju konstrukcije biti odlučeno da li će se ići u sanaciju postojećih objekata ili njihovu potpunu zamjenu.
„Ili ćemo raditi sanaciju ili ćemo raditi sve novo. Očekujem te radove naredne godine, ponovo će biti obustava, ali rokovi će biti kratki i brzo ćemo završiti“, poručio je Janković.
Za vozače bi to moglo značiti da će stari granični prelaz biti otvoren do kraja ovog mjeseca, ali uz određena ograničenja, dok bi naredne godine ponovo mogao biti zatvoren zbog ozbiljnijih građevinskih radova.
Janković je najavio i da bi tokom naredne godine trebalo da uslijedi veliki investicioni ciklus u putnu infrastrukturu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Aktuelno