Connect with us

Društvo

ZNA LI MINISTARKA KOLIKO SU TORBE TEŠKE? Za narednu školsku godinu u planu 44 NOVA UDŽBENIKA?!

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva za narednu školsku godinu planira 44 nova udžbenika za osnovne i srednje škole zbog izmijenjenih nastavnih planova i programa, rekao je Srni vršilac dužnosti direktora Zavoda Predrag Spasojević.

Spasojević je napomenuo da su raspisani konkursi za nove udžbenike koji će biti otvoreni do kraja marta, a planirano je 17 novih udžbenika za osnovnu školu i 27 za srednje škole.

– Kada kažemo 17 novih udžbenika, to nisu novi predmeti, već izmijenjeni nastavni planovi i programi koji po obimu izmijenjenog nastavnog sadržaja zahtijevaju i nove udžbenike – pojasnio je Spasojević i dodao da je jedini novi predmet Digitalni svijet za peti razred.

Prema njegovim riječima, novi udžbenici u razrednoj nastavi potrebni su za Muzičku kulturu dva i tri, Moju okolinu tri i Digitalni svijet pet. Spasojević je naveo da se u predmetnoj nastavi u šestom razredu traže novi udžbenici za Geografiju, Tehničko obrazovanje, Likovnu i Muzičku kulturu, te Ruski jezik, u sedmom razredu za Muzičku kulturu, u osmom za Istoriju i Hemiju, a u devetom za Biologiju i Hemiju, Osnove informatike i Likovnu kulturu.

On je dodao da je potrebno obezbijediti i zbirku zadataka za Srpski jezik od šestog do devetog razreda kao dodatno nastavno sredstvo. Kada je riječ o udžbenicima za srednje stručne škole, Spasojević je naveo da ranije nisu imali mnogo pristiglih ponuda na konkurse koje su raspisivali, ali da sada imaju pozitivan trend i sve više izdatih srednjoškolskih udžbenika. Spasojević je rekao da će udžbenici za narednu školsku godinu biti spremni na vrijeme.

Što se tiče digitalizacije, Spasojević je naveo da se ovaj proces odvija ustaljenim tempom, te da su do sada digitalizovali kompletne udžbenike za razrednu nastavu.

– Imamo digitalizovano 36 nastavnih sadržaja i to je jedan kontinuiran proces. Kako se mijenjaju nastavni planovi i programi tako se prilagođavaju i digitalni sadržaji. Zavod prati i zahtjeve Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i promjene u nastavnom programu, kao i nove trendove – rekao je Spasojević.

Kada je riječ o poslovanju, Spasojević je naveo da će finansijski i poslovni rezultat Zavoda biti pozitivan, te da redovno servisiraju sve obaveze.

Spasojević je istakao da je Zavod na sajmovima u Banjaluci i Beogradu predstavio izdavačku djelatnost i imao zapaženu ulogu.

– Na sajmu u Beogradu, koji je najveći i najvažniji za sve izlagače Jugoistočne Evrope, imali smo veliki broj posjetilaca i zadovoljni smo našim izlaganjem i utiscima čitalaca o našoj izdavačkoj djelatnosti – rekao je Spasojević.

On je naveo da Zavod ima milionske tiraže udžbenika za osnovne i srednje škole, univerzitetskih udžbenika, lektira, beletristike i dječijeg izdavaštva.

– Imamo široku izdavačku djelatnost koju godinama razvijamo i u tom segmentu smo ispunili plan – rekao je Spasojević i dodao da planiraju i nove projekte sa izdavačima iz Srbije.

Spasojević je naveo da je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, kao najveća izdavačka kuća u Republici Srpskoj, raspisao 12. konkurs za nagradu “Zlatna sova” za najbolji neobjavljeni roman i “Sovica” za najbolju neobjavljenu knjigu za djecu. On je napomenuo da je usvojen Plan poslovanja za 2025. godinu, koji predviđa rast prometa, kako u maloprodajnim objektima, tako i u veleprodaji.

Spasojević je istakao da im je u planu dalje učešće na sajmovima, kao i kupovina zemljišta u Bijeljini za izgradnju poslovnog centra Zavoda za udžbenike.

– Bićemo posvećeni razvoju asortimana i ponude u maloprodajnoj mreži – rekao je Spasojević i dodao da očekuje da i 2025. godine posluju pozitivno.

On je istakao da je 2024. godina bila uspješna za Zavod, budući da su ispunili sve planove.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno