Republika Srpska u narednoj godini planira zaduženje od čak 1,7 milijardi KM. Stručnjaci upozoravaju da tako veliki iznos novca nije moguće dobiti od domaćih banaka i da će Vlada biti primorana da izađe na međunarodno tržište kapitala.

Ambiciozno zaduženje u iznosu od 1,7 milijardi maraka, Vlada Republike Srpske planira realizovati kroz emisije dugoročnih obveznica, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

„Tako veliko zaduženje se ne može realizovati u BiH, jer Agencija za bankarstvo propisuje da niti jedna finansijska institucija ne može biti eksponirana prema jednom korisniku u odnosu na svoj potencijal više od 10 posto“, objašnjava Pavlović.

To znači da će Vlada morati izaći na međunarodno tržište kapitala, najvjerovatnije Londonsku berzu. Problem predstavlja što Vlada Srpske posljednjem agentu angažovanom za emisiju obveznica nije isplatila ugovorenu proviziju, zbog čega je pokrenut sudski spor, kaže Pavlović.

„A to nije dobro, jer to su specifični ljudi koji znaju da komuniciraju sa predstavnicima fondova i investicionih organizacija, tako da ćemo vidjeti kako će to sve da ide. U svakom slučaju potencijal na domaćem tržištu je poprilično iscrpljen za novo zaduženje, tako da će morati da planiraju zaduženje u inostranstvu“, smatra Pavlović.

– Vlast će se razletjeti na sve strane da pronađe kreditore, a sve će biti obavijeno velom tajne. Takva zaduženja pravdao je svojevremeno i bivši premijer Radovan Višković, kaže predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Našli smo pare, šta vas briga ko su, to su naši prijatelji, nije vaše da znate. Time je potvrdio tezu da njihove javne finansije nisu javne, nego tajne i da narod treba samo da vraća dugove, a nije na narodu da zna kod koga smo se zadužili, ni pod kakvim uslovima“, kaže Trivić.

Budžet Republike Srpske je prenapregnut i nije razvojni, već se sredstva usmjeravaju na održanje socijalnog mira, objašanjava Trivić.

„To je jedna konstanta politike ove vlasti u kojoj je samo bitno preživjeti naredni mjesec, održati ovo što se ima, pa makar bilo i malo. U odnosu na rast cijena, taj neki rast plata je minoran i njima je samo to cilj. Biće ovo jedna teška godina za njih, ali i za narod Republike Srpske“, poručuje Trivić.

Nedostatak domaćeg kapitala, problemi sa prethodnim emisijama obveznica i aktivni sudski sporovi, predstavljaju veliki problem i upitno je kod koga i pod kojim uslovima Vlada planira da nas zaduži 1,7 milijardi maraka, zaključuju naši sagovornici.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku RS

Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj će biti donesena odluka u ustavnosti Vlade Republike Srpske zakazana je 22. i 23. januara, saznaje Raport.

Naredne sedmice konačno će Ustavni sud BiH donijeti odluku i staviti tačku da li je Vlada Republike Srpske, koju predvodi Savo Minić, imenovana po Ustavu i da li je mandatara mogao predložiti smijenjeni Milorad Dodik.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, podsjećamo, održao je 27. i 28. novembra 2025. godine plenarnu sjednicu, na kojoj se raspravljalo i o pitanju ustavnosti Vlade Republike Srpske, no odluka o tom pitanju tada nije donesena.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske.

Skupština Republike Srpske je 2. septembra imenovala novu Vladu Srpske, a nakon što je za njenog mandatara predložen Savo Minić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Prema Ustavu Republike Srpske, predsjednik Srpske predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade.

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj tvrdila je tada da je mandatara predložio Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, iako on to formalno-pravno nije bio nakon pravosnažne presude i odluke CIK- a BiH kojom mu je oduzet mandat.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Amir Purić zatražio je da se na dnevni red 28. redovne sjednice ovog doma uvrsti i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u organima vlasti FBiH, i to po skraćenoj proceduri.

U dopisu od 9. januara 2026. godine, Purić se pozvao na član 100. Poslovnika o radu Predstavničkog doma, naglašavajući da bi ova tačka trebalo da bude razmatrana zajedno s prijedlogom Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu i zakonom o njegovom izvršenju.

Riječ je o zakonskom rješenju koje su još krajem maja prošle godine u parlamentarnu proceduru uputili Amir Purić, Damir Nikšić, Admir Čavalić i Slaven Raguž, prenosi “Avaz”. Predlagači tvrde da bi usvajanje izmjena omogućilo značajne, višemilionske uštede u budžetu Federacije.

Jedan od potpisnika inicijative, Damir Nikšić, tim povodom poručio je da je cilj “ukidanje bijelog hljeba i spuštanje previsokih plata”.

Posebno važan dio prijedloga odnosi se na način utvrđivanja osnovice za obračun plata izabranih i imenovanih zvaničnika, kao i njihovih savjetnika. Prema predloženom rješenju, ta osnovica više ne bi bila vezana za Zakon o izvršenju budžeta, već bi se određivala posebnim pravilima. U obrazloženju zahtjeva navodi se da je upravo zbog direktnog uticaja na budžet za narednu godinu ključno da se o ovom zakonu raspravlja istovremeno s budžetskim dokumentima, kako bi poslanici imali jasan uvid u njegove finansijske posljedice.