Njemačka vlada je, po svemu sudeći, dala ustupke talibanima kako bi omogućila više letova za deportaciju u Avganistan, otkriva istraživanje javnog servisa NDR (NDR). Zauzvrat će u Njemačku navodno biti poslato još šest talibanskih diplomata, što je bio ključni zahtjev radikalnih islamista, piše Dojče vele.

Prema diplomatskim izvorima, dogovor je rezultat višednevnog, povjerljivog sastanka između predstavnika talibanske vlade, visokih zvaničnika njemačkog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova i diplomata, koji je održan prošle sedmice u jednom hotelu u Istanbulu.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je za NDR da su razgovori vođeni „na tehničkom nivou”, ali je odbilo da komentariše lokaciju ili trajanje sastanka. Mjesto sastanka za NDR je potvrdilo Ministarstvo inostranih poslova. Tri čarter leta za deportacije mjesečno
Prema riječima jedne portparolke, „biće prošireni čarter letovi za Kabul”, a ubuduće će biti moguća tri takva leta mjesečno. Osim toga, biće omogućena i deportacija pojedinaca redovnim letovima.

List „Bild am zontag” prethodno je izvijestio da se najmanje stotinu osuđenih avganistanskih kriminalaca koji čekaju deportaciju trenutno nalazi u pritvoru.

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz CSU-a rekao je za „Bild am zontag” da će se takve deportacije sprovoditi „redovno i pouzdano”. „Svako ko zloupotrijebi našu zaštitu i ovdje počini teška krivična djela, svoju budućnost mora potražiti u domovini”, rekao je Dobrint.

„Naše društvo ima legitiman interes da osigura da kriminalci napuste našu zemlju. To će se dosljedno sprovoditi.”

Uslov talibana za saradnju
Prema istraživanju NDR-a, talibani su svoju saradnju na letovima za deportaciju dugo uslovljavali slanjem većeg broja vlastitih diplomata u Njemačku. Objašnjavali su da su im potrebni kako bi, između ostalog, prije deportacije nedvosmisleno identifikovali kriminalce kao avganistanske državljane i izdali im putne isprave.

Do sada su u Njemačkoj bila samo dva talibanska konzularna službenika, koji su stigli u ljeto 2025. godine. Oni su, prema istraživanju, de fakto preuzeli upravljanje avganistanskom ambasadom u Berlinu i generalnim konzulatom u Bonu.

Let za deportaciju u Kabul, prvobitno planiran za kraj maja, morao je biti odgođen pod pritiskom radikalnih islamista jer je njemačka vlada u početku odbila njihov zahtjev za dodatnim diplomatama, o čemu vladini portparoli nisu željeli da daju komentar.

Let je na kraju omogućen prošlog ponedjeljka, kada su 32 avganistanska kriminalca avionom turske avio-kompanije prevezena iz Lajpciga u Kabul.

(Dojče vele)

Poljski predsjednik Karol Navrocki (Karol Nawrocki) odbacio je tvrdnje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je spor oko Ordena Bijelog orla povezan sa unutrašnjim političkim obračunima u Poljskoj i podsticanjem antiukrajinskog raspoloženja.

Zelenski je u intervjuu za ukrajinsku televiziju TSN (TSN) komentarisao odluku o oduzimanju Ordena Bijelog orla, najvišeg poljskog državnog odlikovanja koje mu je ranije bilo dodijeljeno, tvrdeći da je riječ o pitanju povezanom sa unutrašnjim političkim sukobima u Poljskoj i raspirivanjem negativnih osjećanja prema Ukrajincima.

Šta je Navrocki odgovorio?
Nekoliko sati kasnije Navrocki je odgovorio na te izjave, nakon što su ga novinari zamolili za komentar. „Ovaj spor nema veze sa unutrašnjom politikom Poljske. Sve patriote razumiju koliko su zločina ukrajinski nacionalisti počinili na poljskom tlu. Znaju koliko su ta vremena bila tragična. Spor se odnosi na pogled na istorijska pitanja i na činjenicu da u Poljskoj ne prihvatamo crveno-crnu banderovsku zastavu”, rekao je poljski predsjednik, misleći na zastavu Ukrajinske ustaničke vojske (UPA).

„Ne mogu da zamislim da poljske patriote, a posebno predsjednik i vlada Poljske, u takvoj situaciji ne bi bili zajedno i jedinstveni. Volodimire, dragi gospodine predsjedniče, ovaj spor uopšte se ne tiče unutrašnjih pitanja Poljske. Takvih podjela nema jer svi Poljaci znaju i razumiju koliko su zla ukrajinski nacionalisti nanijeli Poljacima i poljskoj djeci. Predsjednik Zelenski je u krivu, hvala”, dodao je.

Ukrajinci izvršili masakr nad Poljacima
Ukrajinska ustanička vojska bila je nacionalistička paravojna organizacija koja se tokom i nakon Drugog svjetskog rata borila za ukrajinsku nezavisnost, prije svega protiv nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Poljska smatra da je masakr oko 100.000 Poljaka, koji su 1943. i 1944. godine počinili ukrajinski nacionalisti, bio genocid. Nacionalisti i njihovi pomagači spaljivali su cijela sela i ubijali sve njihove stanovnike.

Ubistva su se dogodila u Volinju i drugim područjima tadašnje istočne Poljske, koja su bila pod nacističkom, a potom sovjetskom okupacijom, a danas se nalaze na zapadu Ukrajine.

Mnogi Poljaci i dalje osjećaju ogorčenost zbog članova svojih porodica koji su brutalno ubijeni u tim pokoljima. Istovremeno je oko 15.000 Ukrajinaca ubijeno u odmazdama koje su uslijedile.

(Indeks)

Dok se Evropa bori sa prvim velikim toplotnim talasom ovog ljeta, podaci meteorološkog servisa Ogimet pokazuju da su temperature u posljednja 24 časa u pojedinim dijelovima svijeta dostigle ekstremne vrijednosti.

Među najtoplijim gradovima Starog kontinenta u posljednja 24 časa našao se i Mostar, sa prosječnom temperaturom od 35,6 stepeni. Istovremeno, najviše temperature na svijetu zabilježene su u Iranu, gdje je živa u termometru dostigla čak 49,8 stepeni.

Omidije najtopliji grad na planeti
Naime, najtopliji grad na svijetu u posljednja 24 časa bio je Omidije u Iranu, gdje je izmjereno 49,8 stepeni, a najhladnije je bilo na Polarnoj stanici Amundsen-Skot na Antarktiku, gdje je zabelježeno minus 69,8 stepeni.

Najviše kiše palo je u Čearpunji u Indiji – 428,6 mm, a najsnažniji vjetar duvao je na Antarktiku brzinom od 145,7 km/h.

Toplotni talas u Evropi
Evropu je tokom posljednjih nekoliko dana zahvatio toplotni talas, izdata su mnogobrojna upozorenja na vrućinu.

Najtoplije mjesto u Evropi je Anduhar u Španiji sa 42,7 stepeni, a Španija i Francuska su zemlje u kojima je bilo najtoplije tokom posljednja 24 sata, prenosi Tanjug.

Juvashje u Norveškoj sa -2,9 stepeni je najhladnija tačka Evrope, a Norveška je ujedno i najhladnija država na evropskom kontinentu.

Mostar na drugom mjestu
Najviša prosječna temperatura u posljednja 24 sata izmjerena je u Pjačenci u Italiji, 35,9 stepeni, na drugom i trećem mjestu su Mostar u Bosni i Hercegovini i Don Benito u Španiji sa 35,6 stepeni, pa Senj u Hrvatskoj sa 33,4 stepena, a na petom mjestu je Daks u Francuskoj sa 33,4 stepena.

Najviše kiše u posljednja 24 sata palo je u Embrunu u francuskim Alpima – 71,0 mm.

Najjači vetrovi duvali su u Norveškoj, 83 km/h, i Švedskoj 65,6 km/h, podaci su koje je objavio Ogimet.