Connect with us

Društvo

12 ZNAKOVA da ste odrasli u TOKSIČNOJ porodici

Za ljude koji su odrasli u nefunkcionalnim porodicama, život može biti težak na načine koje “normalni” drugi ne razumiju.

Ako je vaš partner odrastao u funkcionalnoj porodici, onda on vjerovatno ne zna zašto govorite ili radite određene stvari ili ih ne govorite ili radite. I uvijek se možete osjećati kao da se jednostavno ne uklapate.

Evo 12 znakova da ste odrasli u toksičnoj porodici, čak i ako vam je rečeno da je to normalno:

1. Borite se sa konceptom “normalnog”
Kada odrastete u disfunkcionalnoj porodici, nemate pojma šta drugi ljudi rade, i da li tuđe porodice liče na porodice koje vidite na televiziji ili ne (odgovor: na neki način jesu, nažalost za one koji su odrasli daleko, daleko drugačiji scenariji), piše “Your tango”.

2. Borite se da se oslonite na članove porodice
Za odraslu djecu iz disfunkcionalnih porodica, čudno je čuti druge ljude kako govore stvari poput “Želim da moja mama bude tamo kada se porodim” ili “Nervira me što je moj tata otišao poslije samo nekoliko sati”. Za ljude koji se oslanjaju samo na sebe, a možda i na prijatelje, može biti zapanjujuće čuti o tome kako roditelji drugih ljudi pomažu djeci, finansijama i, što je najteže, pružaju emocionalnu podršku. Ovo nije svijet onih koji su odrastali u disfunkcionalnoj porodici, koji su naučili da ne očekuju nikakvu podršku, iako često može pružiti podršku ove prirode.

3. Mučite se da razumijete šta je dobar roditelj
Za one koji su odrasli ignorisani, zanemareni ili verbalno ili fizički zlostavljani, imati djecu može biti zastrašujuće. Drugi ljudi mogu reći stvari poput “Samo mislim, šta bi moja mama uradila?”. Ovo je 180 stepeni suprotno od načina na koji bi djeca iz toksičnih proodica uradila. Ponekad, kada posmatrate uporne, ali dobronamjerne interakcije između roditelja i djece, kao što su roditelji koji se raspituju o osjećanjima u vezi sa manjim događajem, a onda ih opširno potvrđuju, svjedoci ste hrabrih napora ljudi sa nultim referentnim okvirom za pozitivno roditeljstva, koji se ipak hrabro trude da odgajaju srećnu i zdravu djecu.

4. Mučite se sa oslanjanjem na baku i djeda
Za ovakve ljude može biti veoma bolno da na društvenim mrežama vidi slike prijatelja sa njihovim roditeljima i djecom, sa natpisom “Tri generacije” ili slično. Ideja da ostavite djecu pod brigom svojih roditelja čak i na nekoliko sati je zastrašujuća za mnoge koji dolaze iz toksičnih porodica.

5. Borite se sa karijerom i finansijskom nestabilnošću
Za neku djecu koja su odrasla u haotičnim porodicama, sa gubitkom posla i finansijskom nestabilnošću, nijedan odrastao čovjek možda nije imao vremena, sklonosti ili mogućnosti da pruži bilo kakav doprinos o potencijalnim prilikama za obrazovanje ili puteve karijere za adolescenta. Umjesto da imaju roditelje koji pokušavaju da njeguju talente i snage djeteta, “toksični” roditelji djece se često bore da prežive. Često savjetuju djecu da se zaposle odmah poslije srednje škole jer ne vjeruju visokom obrazovanju i kreditima za fakultet.

6. Mučite se sa zdravim romantičnim vezama
Za ljude koji su vidjeli udaljene, emocionalno zatvorene odnose između svojih roditelja, može biti gotovo nemoguće shvatiti kako treba da izgleda zdrava veza ili brak. Često su djeca iz ovakvih porodica zavisnici od ideje o završecima romanse. Mogu da pribjegnu disfunkcionalnom ponašanju koje su videli kod kuće, kao što je povlačenje od partnera, verbalno zlostavljanje ili varanje, da bi zadržali interesovanje partnera, ili čak samo zato što nemaju drugi šablon u glavi kako da se ponašaju u dužem vremenskom periodu.

7. Borite se sa odgovarajućim granicama
Za ovakve ljude može biti teško znati šta su zdrave granice, bilo za sebe ili za druge. Kada prijatelj kaže da mora da prekine razgovor, čovjek koji je rastao u nezdravoj porodici se može plašiti da ga prijatelj mrzi. Roditelji ulaze u sobe bez kucanja, govore bilo šta što im padne na pamet čak i ako je neprikladno da djeca čuju, a djeca mogu biti svedoci stvari koje bi trebalo da rade nasamo. Neangažovane porodice imaju krute granice, koje se manifestuju u hladnim, ravnodušnim, nepodržanim i emocionalno povučenim porodičnim odnosima. Komunikacija kroz porodične podsisteme je otežana i komplikovana, a članovi porodice funkcionišu kao odvojeni entiteti, a ne kao dio jedinstvene cjeline.

8. Mučite se da upravljate novcem
U domovima u kojima je novac preusmjeren na upotrebu supstanci, kockanje ili druge nefunkcionalne namjene, roditelji često nisu u mogućnosti da plate kiriju ili račune na vrijeme. Kao odrasli, mogu se teško boriti sa upravljanjem sopstvenim novcem, pa čak i kada dobiju dobro plaćeni posao, možda će i dalje živjeti od plate do plate.

9. Borite se da održite čistu kuću
Djeca iz mnogih različitih tipova disfunkcionalnih porodica, poput onih u kojima postoji gomilanje, socijalna anksioznost, depresija i još mnogo toga, nikada ne nauče kako da dom održavaju u čistom i prijatnom stanju.

To je zato što nikada nema posjetilaca, a bez ikoga ulaska u kuću, ona se progresivno pogoršava, a roditelji koji se bore sa većim problemima često nemaju energije ili želje da je očiste.

10. Borite se sa brigom o sebi
Ljudi koji su rasli u nezdravim porodicama se često bore sa zdravom ishranom, vježbanjem i davanjem prioriteta sopstvenim potrebama ili zdravlju na bilo koji način. Oni prolaze pored ordinacije zubara ili doktora, čak i ako imaju finansijska sredstva da idu redovnije.

To je zato što su roditelji zanemarili ove potrebe u djetinjstvu, pa dijete nikada ne ulazi u razmišljanje o brizi za ove potrebe čak ni u odraslom dobu.

11. Borba sa zdravim imidžom tijela
Djeca čija tijela nisu bila dobro voljena u detinjstvu, bilo kroz kritiku, nisu bila hranjena ili zbrinuta, ili su bila zlostavljana, imaju velike poteškoće da vole svoje tijelo u odraslom dobu.

Djeca čiji su roditelji imali poremećaje u ishrani, bila su izložena samomržnji kod roditelja i vjerovatno su naučila da modeliraju ovo ponašanje od vrlo ranog doba.

12. Mučite se da pričate ljudima o djetinjstvu
Ovo je ključno pitanje koje muči ljude u toksičnim porodicama koji žele da se zbliže sa prijateljima ili partnerima. Žele da podijele nešto od onoga što im se dogodilo, ali su im u djetinjstvu često govorili “Ne govori nikome šta se dešava u ovoj kući” bilo direktno ili indirektno.

Žele emocionalnu podršku od drugih, ali se plaše da drugi neće razumijeti ili će ih gledati sa gađenjem ili ih ismijavati. Ovo ostavlja te ljude usamljenim i izolovanim, prenosi Ona.rs.

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno