Dok vlast na društvenim mrežama piše hvalospjeve o navodnoj podršci poljoprivredi i selu, stvarna slika na terenu iz dana u dan sve je alarmantnija. Domaći mljekari primorani su na gašenje farmi i rasprodaju imovine, upozorio je narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević.

Kresojević se direktno obratio premijeru sa pitanjem koje oslikava tešku svakodnevicu domaćih poljoprivrednika.

“Samo jedno pitanje za premijera: Da li ste spremni da obiđete proizvođače mlijeka koji prodaju svoje farme? Juče ste na društvenim mrežama pisali hvalospjeve o podršci poljoprivredi i selu. A stvarnost na selu izgleda sasvim drugačije”, poručio je Kresojević.

On je naglasio da otkupna cijena mlijeka nezaustavljivo pada dok troškovi proizvodnje drastično rastu, zbog čega su domaćini dovedeni do zida.

“Otkupna cijena mlijeka pada, troškovi proizvodnje rastu, a domaćini sve češće dolaze do iste računice – farmu je isplativije ugasiti nego nastaviti proizvodnju. Samo u posljednjih 15 dana razgovarao sam sa tri domaćina koji najavljuju prodaju svojih farmi. Ne zato što ne žele da rade, nego zato što od svog rada više ne mogu da žive”, istakao je poslanik PDP/PSS-a.

Posebno poražavajući podatak, prema njegovim riječima, jeste odnos entitetske vlasti prema budžetu namijenjenom agraru u proteklom periodu.

“Za tri godine budžet Republike Srpske povećan je za oko 60 odsto, a budžet za poljoprivredu nije povećan ni za jednu marku. Kada je vlast odbila dnevni red na prvoj posebnoj sjednici Narodne skupštine u istoriji na temu poljoprivrede, tada su rekli šta misle o poljoprivredi i selu – ne zanima ih”, zaključio je Kresojević.

Gostujući u jutarnjem programu BN televizije, načelnik Pala Dejan Kojić govorio je o radu i ekspanziji Pokreta Sigurna Srpska (PSS), naglasivši da je za manje od deset mjeseci postojanja urađen ogroman posao na terenu, te da ovaj pokret diktira političke teme u cijeloj Republici Srpskoj.

Kojić se posebno osvrnuo na energiju i rad predsjednika PSS-a Draška Stanivukovića, istakavši da je on pokretačka snaga čitave priče.

“Predsjednik Draško Stanivuković može stići sve i sve stiže. Ima tu neku nevjerovatnu energiju. On je ta lokomotiva koja nas sve vuče i daje nam energiju za rad. Mlad čovjek, posvećen svom poslu, radi i po 20 sati dnevno”, istakao je Kojić tokom gostovanja.

Govoreći o razvoju Pokreta Sigurna Srpska, načelnik Pala je podsjetio da je pokret zvanično formiran krajem oktobra prošle godine, ali da su u kratkom roku postignuti ozbiljni rezultati.

“Nema još ni 10 mjeseci kako smo formirani, a puno je posla urađeno. Puno smo radili, osnovali smo brojne opštinske i gradske organizacije, organizacije mladih i žena. Bez rada nema napretka ni rezultata i mi nastavljamo dalje istim tempom”, poručio je Kojić.

Odgovarajući na pitanje o uticaju opozicionog djelovanja i inicijativama koje PSS pokreće na nivou Republike Srpske, Kojić je naglasio da Vlada nerijetko prihvata prijedloge koji dolaze upravo iz njihovih redova.

“Vidjeli ste koliko su naši ljudi iz Pokreta pokrenuli inicijativa i 50 odsto njih Vlada na kraju prihvati i kažu da su dobre. Tako je i sa inicijativom oko ukidanja PDV-a na lijekove, ali i brojnim drugim predlozima koji direktno olakšavaju život građanima”, zaključio je Kojić.

Banjaluka24

Procjenjuje se, piše list, da se ispod Majevice nalazi 1,5 miliona tona litijum-karbonata, 94 miliona tona magnezijum-sulfata i 17 miliona tona bora

-Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu. Jer, šef SNSD-a Milorad Dodik, nada se međunarodnoj političkoj podršci ovom projektu-piše Standard.

Austrijski Standard piše o nizu projekata u BiH koji ugrožavaju životnu sredinu i izazivaju negodovanje građana.

Austrijski list Standard piše da se ljudi u selima u blizini Majevice već nekoliko godina plaše da bi strane kompanije mogle da kopaju litijum i druge sirovine, tim prije što su već obavljena probna bušenja.

Procjenjuje se, piše dalje list, da se ispod Majevice nalazi 1,5 miliona tona litijum-karbonata, 94 miliona tona magnezijum-sulfata i 17 miliona tona bora.

Standard podsjeća da je švajcarska rudarska kompanija Arcore AG dobila dozvolu za istražna bušenja. „Međutim, otpor stanovništva i lokalnih političara raste“, piše Standard i podsjeća da je 2023. godine osnovano udruženje „Čuvari Majevice“, „jer se rudnik nalazi u blizini Lopara, grada sa oko 3.000 stanovnika. Postoji i zabrinutost da bi rijeke Gnjica i Janja mogle biti zagađene-

-Prema planovima, iskopavanje bi trebalo da počne 2028. godine. Arcore i kanadsko-njemačka kompanija Rock Tech Lithium prošle godine su sklopili sporazum o zajedničkom ulaganju. Arcore će litijumom snabdijevati fabriku za preradu kompanije Rock Tech u Gubenu u Njemačkoj, u blizini Berlina. Njemačka automobilska industrija trebalo bi da se snabdijeva litijumom za 500.000 električnih vozila godišnje“, piše Standard.

List podsjeća da je Dodik na listi sankcija Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Litvanije, Poljske i Slovenije, kao i da je donedavno bio pod sankcijama SAD, ali su mu te sankcije ukinute na osnovu „dogovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom“.

List tvrdi da je Dodik, između ostalog, „Trampu ponudio sporazum o eksploataciji mineralnih sirovina po uzoru na Ukrajinu, što je značilo pristup ključnim sirovinama u zamjenu za podršku“.

Dalje se u tekstu navodi da Majevica nije jedina planina koju međunarodne kompanije imaju na oku kako bi eksploatisale sirovine.

-Na Ozrenu, na primjer, problem su nalazišta nikla. Ali i ovdje su se protiv toga udružile lokalne inicijative- navodi Standard.

-Hoće li se neki od projekata realizovati, zavisi od jednog ključnog uslova: razjašnjenja pitanja državne imovine“, piše Standard i o ovom problemu u BiH dodaje:

-One snage koje žele da oslabe ili unište državu žele da državna imovina pripadne entitetima, dok druge žele da pripada cijeloj državi. Sve dok ovo pitanje ostane neriješeno, ne mogu se izdavati rudarske dozvole- rezimira Standard.

Spekulacije o pritisku na visokog predstavnika

U tekstu se potom tvrdi sljedeće: „Američka vlada pod vođstvom Donalda Trampa želi što prije da razjasni pitanje državne imovine. Jer američke kompanije žele da izgrade gasovod i tri gasne elektrane kako bi Bosnu i Hercegovinu učinile zavisnom od američkog LNG-a“.

Potom se spekuliše da „stoga nije isključeno da će pritisak na Luisa Krišoka (v. d. visokog predstavnika u BiH) u nekom trenutku postati toliko jak da će iskoristiti svoja ovlaštenja u Bonu kako bi „razjasnio“ pitanje državne imovine bez demokratske odluke u parlamentu.

EU, koja se protivi američkim planovima za gasovod jer su u suprotnosti sa energetskom tranzicijom, u ovoj situaciji čini se relativno nemoćnom“.

-Američki planovi za gas direktno su povezani sa interesima evropskih i međunarodnih kompanija za sirovinama. Denis Žiško, stručnjak za energetiku u Arhus centru, kaže:

’Većina potencijalnih rudnih područja sa sirovinama nalazi se na državnoj teritoriji. Ako se državna imovina dodijeli entitetima, strahujemo da će i područja sa potencijalnim rudarskim projektima biti распроdata‘“, piše Standard.

-Iz otpora prema eksploataciji sirovina i straha od zagađenja životne sredine, širom zemlje sada se pojavila mreža političkih pokreta. Pokreće je duboko nepovjerenje prema administraciji i političkim elitama. Ljudi smatraju da su korumpirani političari uvijek spremni da mijenjaju zakone kako bi se obogatili i da se ekološki standardi ne poštuju jer su vlasti, odgovorne za njih, prožete političkim interesima. I vjerovatno nisu daleko od istine-stoji u tekstu.

List potom navodi primjer opštine Jezero, nedaleko od izvora rijeke Plive, konstatujući da je ovdje „strah posebno veliki“.

-Australijska kompanija Jugo Metals između dubokih zelenih planina i izvora ledene vode traži zlato, srebro, bakar, olovo, cink i barit. Na početku istražnih bušenja ljudima je obećan prosperitet, ali onda je riječno korito postalo sivo. Sada su mnogi zabrinuti da bi njihove rijeke, Pliva i Vrbas, koje snabdijevaju region pitkom vodom, mogle biti zagađene- piše Standard.

Dalje se u tekstu govori o primjeru Vareša, „gdje kanadska kompanija Dundee Precious Metals iskopava metale od 2023. godine“: „Zemljište na kojem se nalazi rudnik u blizini Vareša takođe je većim dijelom u državnom vlasništvu, a Federacija BiH je ipak izdala dozvole. Međutim, nedostajale su potrebne dozvole za krčenje šuma“, piše Standard.

Raport