Connect with us

Društvo

Krediti nam savili kičmu: Pogledajte koliko jednoj porodici PARA ODE NA REŽIJE, hrana posebna priča, a evo čega se ne odričemo

Jednoj četvoročlanoj porodici, koja je te sreće da ima svoj krov nad glavom, mjesečno je za režije potrebno najmanje 350 KM.

Naime, prosječni račun za struju po domaćinstvu kreće se oko 60 KM, koliko koštaju i paket interneta i kablovske televizije. U prosjeku, dva računa za mobilni telefon kreću se oko 60 -70 KM. Četiri člana jedne porodice mjesečno potroše oko 25 KM vode, dok ih grijanje, u slučaju da žive u stanu od nekih 55 kvadrata, košta 110 KM. Odvoz smeća i gradska komunalna naknada trošak su od skoro 25 KM.

Pod pretpostavkom da ne žive u centru grada, odnosno da moraju da putuju do posla, a nemaju svoj automobil, dva odrasla člana domaćinstva mjesečne karte koštaju oko 115 KM.

Oni koji nisu te sreće da žive u svojoj kući ili stanu, za kiriju moraju da izdvoje najmanje 600 KM, da bi bili iole blizu gradu i da ne žive u nekom starom i neuslovnom stambenom prostoru.

Dakle, jedna prosječna podstanarska porodica, bez da pojede jednu kiflu ili kupi jedne čarape, za stanarinu, režije i prevoz, početkom mjeseca na raspolaganju mora da ima najmanje 1.000 KM?!

Kad je riječ o hrani, a što potvrđuju statistički podaci, za ovaj trošak jednoj četvoročlanoj pordoci potrebno je skoro 1.200 KM. Nije teško izračunati, da pomenuti izdaci jednu porodicu mjesečno koštaju 2.200 KM.

A gdje su ostale potrepštine neophodne svakom domaćinstvu, odnosno njegovim članovima, poput sredstava za higijenu, kozmetike, nabavke neophodne odjeće ili obuće, novca za dječju užinu i školske aktivnosti…

Još ako je kućni budžet opterećen nekim kreditom, a velika većina funkcioniše tako što za preživljavanje pozajmljuje pare, jasno je da se mjesečni trošak života uvećava za, najmanje, 300 KM.

Kad se sve navedeno uzme u obzir, dva odrasla člana jedne porodice trebalo bi da zarađuju najmanje dvije prosječne plate, da bi njihovo domaćinstvo moglo da funkcioniše bez nekih velikih odricanja i stresova.

Podsjetimo, prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.420 KM.

Nažalost, ispod ovog iznosa u Srpskoj rade zaposleni u čak 12 djelatnosti. S druge strane, desetine hiljada radnika u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu, prerađivačkoj indistriji ne može da dosegne trošak prehrane iz sindikalne potrošačke korpe ili zarađuju tek nešto više od tih 1.200 KM.

Kad se u obzir uzmu oni koji rade za minimalac od 900 KM, a kojih je oko 90.000, jasno je da oni svojim primanjima bukvalno jedva mogu da se prehrane…

– Suprug i ja ukupno zarađujemo 2.300 KM. Ja radim u jednom marketu, a on u restoranu. Moja plata se nije godinama mijenjala i iznosi 1.100 KM. Imamo dvoje djece, kćerku koja studira i sina koji ide u osnovnu školu. Da nemamo svoju kuću, bukvalno bismo bili željni svega. Ionako, kupujemo i plaćamo samo ono što je neophodno. Mobilni telefoni i internet nekada su bili luksuz, a sada su potreba koja, međutim, takođe košta. Problem je što plate stagniraju ili neznatno idu gore, a poskupljenja se samo nižu – kaže Miroslava K. iz Banjaluke.

Naglašava da im, dok poplaćaju režije i kupe mjesečne karte, jedva ostane za hranu i ono najosnovnije, što svaka porodica mora da ima.

– Naravno da pomenutim platama ne možemo da isfinansiramo nabavku ogreva, opremanje djece u školu, slavu… Zato svake godine uzimamo kredit, da isfinansiramo ove izdatke. Najčešće ga ne uspijemo vratiti do sledeće jeseni, pa napravimo reprogram i tako ukrug… – kaže naša sagovornica.

Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Srpske sve više posežu za kreditima.

Zato ne čudi što smo iz godine u godinu sve zaduženiji, pa, trenutno, klecamo pod dugom koji je premašio 4 milijarde KM.

Kad je riječ o prosečnoj zaduženosti svakog građanina, ona je za samo godinu i po dana porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. iznosila je 3.081 KM, a sredinom ove godine 3.531 KM.

A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opštu potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti.

Društvo

VELIKE PROMJENE NA GRANICI! Njemačka objavila nova pravila za ulazak iz BiH

Njemačka vlada objavila je plan kako će početi primjenu novog sistema uzimanja biometrijskih podataka putnika na granicama, koji će važiti i za građane BiH, a koji EU uvodi 12. oktobra.

Kako je saopšteno, Njemačka počinje primjene ovog sistema 12. oktobra na aerodromu Dizeldorf, a nedugo nakon njega i na aerodromima Frankfurt i Minhen. Nije preciziran datum kada će početi primjena na ova dva aerodroma, ali je za pretpostaviti da će proći nekoliko dana.

“Nakon toga će se postepeno povezivati svi ostali aerodromi i luke na spoljnim pomorskim granicama. Cilj je kontrolisano pojačati operacije kako bi se osigurali stabilni procesi granične kontrole u svakom trenutku. To garantuje sigurnost i stvara potrebnu fleksibilnost za reagovanje na potencijalne tehničke poteškoće”, saopšteno je. Dodaje se da su Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke i Njemačka savezna policija već započele sve pripreme sa ostalim partnerima i službama.

EES je novi sistem kontrole ulaska i izlaska iz šengenskog prostora koji u svojim centralnim bazama podataka digitalno bilježi ulazak i izlazak osoba. Odnosi se na državljane trećih zemalja koji imaju pravo na kratkotrajni boravak u šengenskom prostoru – i na putnike koji su izuzeti od vize i na putnike s vizama za kratkotrajni boravak.

Na ulazu u EU putnicima će biti uzimani ime, prezime, datum rođenja i skeniran putni dokument. Nakon toga, biće uzeti i otisci prstiju i biometrijska fotografija lica, kao i vrijeme, mjesto i okolnosti ulaska u EU.

Ovaj sistem zamjenjuje dosadašnje pečatiranje pasoša i umjesto toga svi podaci će biti digitalno zabilježeni i skladišteni u centralnim serverima.

“Svi na koje se ove mjere odnose se mogu blagovremeno, prije ulaska u Njemačku, u njemačkim diplomatskim predstavništvima u inostranstvu, aviokompanijama ili saveznoj policiji odgovornoj za granične kontrole, raspitati o važećim propisima i njihovoj primjeni na njemačkim aerodromima i morskim granicama”, saopšteno je.

Ovo je prvi korak uoči uvođenja ETIAS-a, digitalnog sistema prijave ulaska u EU, koji bi trebalo značajno da olakša ulazak u EU, ali će ovaj digitalni formular koštati 21 evro. Njegovo uvođenje planirano je za nešto više od godinu dana, a umeđuvremenu će se raditi na tome da EES u potpunosti profunkcioniše.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i hladno uz povremene padavine! NA PLANINAMA SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno, hladno i vjetrovito uz povremene padavine, a na višim planinama na istoku očekuje se susnježica ili snijeg.

Padavine će biti češće na jugoistoku, a u ostalim predjelima slabe i povremene, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Krajem dana na sjeverozapadu i jugu biće suvo uz postepeno razvedravanje. Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni, a u Hercegovini jaka i olujna bura.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do sedam, na jugu oko 10, u višim predjelima od nula, a najviša dnevna od šest na istoku do 15 na jugu i ponegdje na sjeveru, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

INFLACIJA ZNATNO PORASLA U BIH, snažan pad BDP-a

Ukupna inflacija u trećem kvartalu ove godine procijenjena je na 4,3 odsto, a temeljna 4,6 odsto, što je za 1,3 odsto više u odnosu na brze procjene iz juna, saopštili su iz Centralne banke BiH.

“Ukupna inflacija je znatno revidirana naviše (1,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz juna zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog rasta cijena električne energije za domaće kupce, te jačeg od očekivanog efekta rasta minimalne plate na plate u svim djelatnostima, i cijene u većini odjeljaka”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

Dodali su da procjenjuju godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. godine na 1,9%, što je niže za 0,6 procentnih poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena.

“Izgledi za rast BDP-a su revidirani naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena, kao posljedica nižeg od procijenjenog nivoa aktivnosti u industrijskoj proizvodnji, stagniranja turističke aktivnosti, jačeg inflatornog pritiska, te djelimično i zbog službenih podatka objavljenih za prvi kvartal tekuće godine. Stagniranje aktivnosti u uslužnom, posebno sektoru turizma, pored niskog nivoa aktivnosti u industrijskom sektoru, ukazuje da bi ekonomska aktivnost u trećem kvartalu mogla ostati relativno skromna. Naša prva preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 2,0%”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Istakli su da rastu domaćih cijena znatno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga.

“U trenutnim okolnostima, očekujemo da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku. Ipak, inflatorni pritisci će ostati znatni do kraja godine. Naša preliminarna procjena ukupne inflacije u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosi 3,9%, a temeljne inflacije 4,6%”, naveli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci zabrinjavajući, ali nisu iznenađenje.

“Kao što i Centralna banka BiH tumači, imamo rast inflacije koji je bukvalno ‘vladina inflacija’, odnosno svjesna ili nesvjesna ako su potpuno ekonomski nepismeni. Odluka da neopravdano, odnosno zbog vlastite nesposobnosti i nesposobnosti njihovih politički imenovanih uprava javnih preduzeća da uspješno posluju, povećaju cijene električne energije, a u Sarajevu i cijene većine drugih javnih i komunalnih usluga (voda, odvoz smeća, javni prevoz). I sve to u godini gdje su umjesto obećane fiskalne reforme naglo i drastično povećali minimalnu plaću i opterećenje poslodavaca, dodatno se zadužuju za nenamjensko trošenje i popunjavanje budžetskih rupa i ne poduzimaju apsolutno nikakve reforme”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, vlasti ne preduzimaju ništa ni u oblasti kontrole cijena, zloupotreba na tržištu i ekstraprofita, pa imamo divljanje inflacije, pad životnog standarda i usporavanje ekonomije.

“Većina ovih negativnih poteza je poduzeta u Federaciji BiH, a najgore je u Kantonu Sarajevo, ali loše upravljanje javnim novcem i pogoršanje uslova i troškova poslovanja se odvija i u Republici Srpskoj”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno