Connect with us

Društvo

Krediti nam savili kičmu: Pogledajte koliko jednoj porodici PARA ODE NA REŽIJE, hrana posebna priča, a evo čega se ne odričemo

Jednoj četvoročlanoj porodici, koja je te sreće da ima svoj krov nad glavom, mjesečno je za režije potrebno najmanje 350 KM.

Naime, prosječni račun za struju po domaćinstvu kreće se oko 60 KM, koliko koštaju i paket interneta i kablovske televizije. U prosjeku, dva računa za mobilni telefon kreću se oko 60 -70 KM. Četiri člana jedne porodice mjesečno potroše oko 25 KM vode, dok ih grijanje, u slučaju da žive u stanu od nekih 55 kvadrata, košta 110 KM. Odvoz smeća i gradska komunalna naknada trošak su od skoro 25 KM.

Pod pretpostavkom da ne žive u centru grada, odnosno da moraju da putuju do posla, a nemaju svoj automobil, dva odrasla člana domaćinstva mjesečne karte koštaju oko 115 KM.

Oni koji nisu te sreće da žive u svojoj kući ili stanu, za kiriju moraju da izdvoje najmanje 600 KM, da bi bili iole blizu gradu i da ne žive u nekom starom i neuslovnom stambenom prostoru.

Dakle, jedna prosječna podstanarska porodica, bez da pojede jednu kiflu ili kupi jedne čarape, za stanarinu, režije i prevoz, početkom mjeseca na raspolaganju mora da ima najmanje 1.000 KM?!

Kad je riječ o hrani, a što potvrđuju statistički podaci, za ovaj trošak jednoj četvoročlanoj pordoci potrebno je skoro 1.200 KM. Nije teško izračunati, da pomenuti izdaci jednu porodicu mjesečno koštaju 2.200 KM.

A gdje su ostale potrepštine neophodne svakom domaćinstvu, odnosno njegovim članovima, poput sredstava za higijenu, kozmetike, nabavke neophodne odjeće ili obuće, novca za dječju užinu i školske aktivnosti…

Još ako je kućni budžet opterećen nekim kreditom, a velika većina funkcioniše tako što za preživljavanje pozajmljuje pare, jasno je da se mjesečni trošak života uvećava za, najmanje, 300 KM.

Kad se sve navedeno uzme u obzir, dva odrasla člana jedne porodice trebalo bi da zarađuju najmanje dvije prosječne plate, da bi njihovo domaćinstvo moglo da funkcioniše bez nekih velikih odricanja i stresova.

Podsjetimo, prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.420 KM.

Nažalost, ispod ovog iznosa u Srpskoj rade zaposleni u čak 12 djelatnosti. S druge strane, desetine hiljada radnika u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu, prerađivačkoj indistriji ne može da dosegne trošak prehrane iz sindikalne potrošačke korpe ili zarađuju tek nešto više od tih 1.200 KM.

Kad se u obzir uzmu oni koji rade za minimalac od 900 KM, a kojih je oko 90.000, jasno je da oni svojim primanjima bukvalno jedva mogu da se prehrane…

– Suprug i ja ukupno zarađujemo 2.300 KM. Ja radim u jednom marketu, a on u restoranu. Moja plata se nije godinama mijenjala i iznosi 1.100 KM. Imamo dvoje djece, kćerku koja studira i sina koji ide u osnovnu školu. Da nemamo svoju kuću, bukvalno bismo bili željni svega. Ionako, kupujemo i plaćamo samo ono što je neophodno. Mobilni telefoni i internet nekada su bili luksuz, a sada su potreba koja, međutim, takođe košta. Problem je što plate stagniraju ili neznatno idu gore, a poskupljenja se samo nižu – kaže Miroslava K. iz Banjaluke.

Naglašava da im, dok poplaćaju režije i kupe mjesečne karte, jedva ostane za hranu i ono najosnovnije, što svaka porodica mora da ima.

– Naravno da pomenutim platama ne možemo da isfinansiramo nabavku ogreva, opremanje djece u školu, slavu… Zato svake godine uzimamo kredit, da isfinansiramo ove izdatke. Najčešće ga ne uspijemo vratiti do sledeće jeseni, pa napravimo reprogram i tako ukrug… – kaže naša sagovornica.

Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Srpske sve više posežu za kreditima.

Zato ne čudi što smo iz godine u godinu sve zaduženiji, pa, trenutno, klecamo pod dugom koji je premašio 4 milijarde KM.

Kad je riječ o prosečnoj zaduženosti svakog građanina, ona je za samo godinu i po dana porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. iznosila je 3.081 KM, a sredinom ove godine 3.531 KM.

A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opštu potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti.

Društvo

Naftaši se “OPEKLI”, pa sad rade kako treba: Benzinske pumpe u Srpskoj POBOLJŠALE KVALITET GORIVA

Paprene kazne, koje su vlasnici benzinskih pumpi u Srpskoj proteklih godina plaćali zbog napravljenih propusta, osvijestile su naftaše, kod kojih ove godine, za razliku od lani, kada su platili ceh od 675.000 KM, nisu utvrđena odstupanja u kvalitetu goriva.

URepubličkoj upravi za inspekcijske poslove, koja je lani uradila 2.299 laboratorijskih analiza i u 27 slučajeva utvrdila nepravilnosti, rekli su da su za četiri mjeseca ove godine, kada je prvi put u Srpskoj na provjeri bio i tečni naftni gas, uzeta 564 uzorka, od kojih su svi bili uredni.

– Svih 27 neusaglašenih uzoraka goriva po BAS standardima lani se odnosilo na dizel goriva – istakli su u Inspektoratu Republike Srpske.

Podsjetili su da se u slučajevima kada je analizom dokazano odstupanje u kvalitetu goriva izriču novčane kazne koje iznose 20.000 KM za pravno lice i 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu.

– Lani su po tom osnovu izrečene kazne u iznosu od 675.000 KM. Broj neusaglašenih uzoraka u prošloj godini u skladu je sa višegodišnjim prosjekom – kazali su u Inspektoratu RS.

U praksi se pokazalo da se, kako su naveli, odstupanja najčešće odnose na sniženu tačku paljenja, do čega dolazi usljed miješanja malih količina benzina sa dizelom pri istakanju goriva na benzinskim pumpnim stanicama. Usljed nepažnje zaostali benzin u ispusnom cjevovodu cisterne i u seperatoru može da snizi tačku paljenja dizel goriva, piše Glas Srpske.

Kontrolu kvaliteta goriva koja se prometuju na benzinskim pumpnim stanicama vrši tehnička inspekcija u skladu sa Programom utvrđivanja usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva. Kontrola usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva vrši se za dva perioda, ljetni i zimski – objasnili su u Inspektoratu.

Kontinuiran rad tehničke inspekcije rezultirao je time da su broj neurednih uzoraka i utvrđena odstupanja od propisanih graničnih vrijednosti simbolični i da je gorivo na pumpama u Srpskoj, tvrde u Inspektoratu, u skladu sa važećim propisima.

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Đorđe Savić kazao je da kvalitet na pumpama nikad nije ni bio sporan, te da su zbog sitnih odstupanja, koja ne mogu da nanesu štetu nijednom motoru, plaćali veliki ceh.

– Problem je u tome što su se ranije uglavnom u istoj cisterni prevozile velike količine kako benzina, tako i dizela. Ukoliko se desi da je prilikom prevoza veće količine dizela ostalo nekoliko litara benzina na stijenkama cisterne, koja je prethodno prevozila taj naftni derivat, doći će do narušavanja tačke paljenja – rekao je Savić.

Dodao je da je visina kazni, koje su trgovci naftom plaćali prethodnih godina, dovela do toga da budu oprezniji i od prevoznika traže da svaka cisterna vozi posebno gorivo.

Edukacija
S ciljem daljeg eliminisanja odstupanja na koja analize ukazuju, najveću ulogu, kako su istakli u Inspektoratu, imaju sami dobavljači.

– Edukacijom svojih radnika koji vrše prevoz i istakanje tečnih naftnih goriva, oni će i sebe zaštititi od potencijalnih kazni koje u ovim slučajevima nisu male – rekli su u Inspektoratu.

Nastavi čitati

Društvo

DA LI JE “NJEMAČKA PENZIJA” I DALJE SIMBOL BLAGOSTANJA U STAROSTI: Penzioneri u drugoj zemlji, ipak, imaju više

S obzirom na veće doprinose, nije iznenađujuće što su austrijske penzije prije nekoliko godina postale veće od njemačkih. Međutim, što se tiče troškova, inflacija uzima svoj danak, pa se sada razmatraju opcije za poboljšanje održivosti penzionog sistema u ovoj zemlji.

Njemačka penzija je decenijama simbol blagostanja u starosti. Međutim, najveća evropska ekonomija je već neko vrijeme u krizi, što se odražava i na penzije.

Tako je Austrija uspjela da pretekne Njemačku po visini penzija. Samo pretprošle godine, prosječna bruto penzija tamo je porasla za 632 evra. Međutim, to je posljedica razlika između dva penziona sistema.

“Stopa doprinosa za zakonske penzije ostala je stabilna na preko 22 procenta već dugi niz godina”, rekao je profesor ekonomije Holger Bonin, šef Instituta za napredne studije u Beču, dodajući da je stopa u Njemačkoj trenutno ispod 19 procenata.

Inflaciono opterećenje
A državne subvencije u Austriji su trenutno veće nego u Njemačkoj, prenosi Fenix-magazin.de. Međutim, profesor Bonin upozorava da je austrijski penzioni sistem opterećen inflacijom. Tamo sada počinje diskusija o tome kako stabilizovati penzioni sistem, koji više nije održiv, a stanovništvo stari.

Međutim, to ne znači da sistem funkcioniše lošije. U stvari, za razliku od Njemačke, preduzetnici i državni službenici učestvuju u austrijskom penzionom sistemu.

“Želimo da obezbijedimo bolju penzijsku sigurnost za preduzetnike. Sve novozaposlene osobe koje nisu povezane sa sistemom obaveznog penzijskog osiguranja uključićemo u sistem zakonskog penzijskog osiguranja na način koji je prilagođen preduzetnicima. Drugi oblici penzionog osiguranja koji obezbijeđuju pouzdanu penzijsku sigurnost za samozaposlene ostaće mogući”, navodi se u koalicionom sporazumu između CDU/CSU i SPD-a.

Uključivanje preduzetnika
Uključivanje samozaposlenih u penzioni sistem moglo bi da stvori problem, jer bi se broj zahtijeva za penziju povećao, ali bi taj potez mogao ublažiti demografski teret.

Florijan Blank, šef odjeljenja za socijalnu politiku u Fondaciji Hans Bekler, ionako podržava ovu inicijativu, jer je sistem koji uključuje više osiguranih lica i stabilniji, a pozitivno je i to što su sada osigurani ljudi koji ranije nisu bili osigurani. Stoga, “proširenje penzionog osiguranja zapravo može imati smisla”.

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL U BEOGRADU: Banjalučanin Aleksa Kresojević biće gost na koncertu Beogradskog sindikata

Nevjerovatna humanitarna akcija pješačenja i driblanja košarkaškom loptom od Banjaluke do Beograda Banjalučanina Alekse Kresojevića krunisana je pozivom na koncert Beogradskog sindikata.

Ovu informaciju potvridio nam je Aleksin otac, Daniel Kresojević

– Aleksa je pozvan u nedelju u 17.30 da bude gost na koncertu Beogradskog sindikata. Ustajemo u 6 i krećemo na posljednju etapu- istakao je ponosni otac Banjalučanina

Aleksa Kresojević odlučio se i ove godine na nesvakidašnju humanitarnu akciju kojom prikuplja sredstva za liječenje sugrađanina Sergeja Stupara koji je povrijeđen u teškoj nesreći

Prošle godine je šutirao loptu 24 časa bez prestanka na koš, a ove je planirao da dribla loptom od Banjaluke sve do Beograda.

Aleksa je za Beograd krenuo prošle subote. Iako su mu tokom puta žuljevi pravili ogromne probleme i bolove, Aleksa nije odustajao.

Osim prikupljanja novca za liječenje sugrađanina, Kresojević na svom dresu ima ispisano ime grada Jablanice sa upitnikom kako bi podsjetio da tragedija, u kojoj je tokom poplava poginulo 19 osoba, još uvijek nije dobila svoj pravosudni epilog.

Istovremeno, na poleđini dresa je napisano Novi Sad i broj 16 u znak sjećanja na žrtve pada nadstrešnice, ali i podrške studentima koji se u Srbiji već mjesecima bore za istinu i pravdu, te sistem bez korupcije.

Nastavi čitati

Aktuelno