Connect with us

Svijet

IRAN NA IVICI KOLAPSA! Vode sve manje, moguća i EVAKUACIJA TEHERANA

Zbog najgore suše u posljednjih 60 godina i višedecenijskog lošeg upravljanja vodnim resursima, Iran je na ivici takozvanog vodnog bankrota. U najvećim gradovima u zemlji kapacitet brana pao je ispod tri odsto.

Još nema konkretnog plana iranskih vlasti za rješavanje vanredne situacije zbog suše i nestašice vode u zemlji, pa su u džamijama i drugim hramovima pojačane molitve miliona Iranaca.

Zbog šeste uzastopne sušne godine, zemlja je pred vodnim bankrotom. Potrošnja je veća od ponude, a iscrpljivanje rezervoara i resursa je nepovratno.

Od početka novembra u zemlji je palo svega dva milimetra kiše, drastično manje od prosječnih 56 milimetara za ovo doba godine. U Teheranu i još 20 provincija nije pala – ni kap.

Za 12 miliona stanovnika Teherana počele su restrikcije, a predsjednik Masud Pezeškijan upozorio je na moguće evakuacije ako se situacija pogorša, piše RTS.

On je prije desetak dana upozorio da će vlada, ako kiše ne padnu do decembra, morati početi sa ograničavanjem potrošnje vode u Teherenu.

“Čak i ako uvedemo restrikcije, a kiše i dalje izostanu, uopšte nećemo imati vode. Građani će morati napustiti Teheran”, rekao je tada Pezeškijan.

Teheren zavisi od pet akumulacija

Glavni grad Irana u potpusnosi zavisi od pet akumulacija napajanih rijekama izvan grada, međutim dotok vode je drastično pao.

Behzad Parsa, direktor Teheranske regionalne vodne kompanije rekao je početkom mjeseca da je nivo vode pao za 43 posto u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je brana Amir Kabir ostala s tek 14 miliona kubika vode, što čini osam posto kapaciteta.

Parsa je tada rekao da rezervoari u Teheranu koji su nekada mogli skladištiti gotovo 500 miliona kubika vode sada drže tek oko 250 miliona, što je za pola manje, a prema trenutnim stopama potrošnje to može nestati u roku od dve sedmice.

Štednja vode je već počela, a neki univerziteti su obustavili dovod vode do tuševa u spavaonicama. Kriza se ne ograničava samo na Teheran s obzirom da je širom zemlje 19 velikih brana praktično presušilo.

U svetom šitskom gradu Mashadu, drugom po veličini u Iranu koji broji četiri miliona stanovnika, zalihe vode pale su ispod tri posto.

Krize sa vodom ranije izazvale nemire

Neke ranije krize sa vodom u Iranu izazvale su nemire pa je tako 2021. godine nestašica vode izazvala nasilne demonstracije u južnoj pokrajini Huzestan, a manji protesti izbili su i 2018. godine kada su poljoprivrednici otpuživali vladu za loše upralvjanje vodnim resursima.

Kriza vode u Iranu nakon izuzetno vrućeg ljeta nije posljedica samo nedostatka kiše, već se radi o lošem upravljanju proteklihi decenija, uključujući i pretjeranu gradnju brana, nelegalno bušenje bunara i loše poljoprivrede prakse. Sve to iscrpilo je zalihe vode.

Glavni rezervoari blizu “mrtvog vodostaja”

Pet glavnih rezervoara koji snabdijevaju grad vodom blizu su takozvanog mrtvog vodostaja, sa oko 10 odsto ukupnog kapaciteta.

“Moramo iseliti gradove ka moru. Svi rezervoari vode za Teheran su u centru grada. Nisu ih preselili ka moru. Neko mora da odgovara za to”, smatra jedan građanin Teherana.

“Rješenje bi moglo biti zaprašivanje oblaka. Mnoge zemlje to rade. Volela bih da to urade i ovde”, kaže građanka iranske prestonice.

“Vlada mora da kaže ljudima da štede vodu ili da sami rade njenu desalinizaciju. Do gradova se cjevovodima mora dovesti voda iz mora. Ili će morati da evakuišu gradove, pa i Teheran”, upozorava druga mještanka.

Poljoprivreda troši više od 90 odsto vode

Devetnaest glavnih brana u zemlji, koje čine 10 odsto iranskih rezervoara, potpuno je presušilo, a oko 20 brana drži manje od pet odsto kapaciteta.

To je posljedica i pogrešnih vladinih mjera za podsticaj razvoja, naročito poljoprivrede, koja troši više od 90 odsto vode u zemlji.

Devedesetomilionski Iran proizvodi 85 odsto hrane neophodne za zemlju, zbog sankcija, radi smanjenja zavisnosti od globalnog tržišta žitarica.

Čak trećina vode u Iranu izgubi se kroz fizičke gubitke, ilegalnu potrošnju, nepravilnom upotrebom.

“Mjesec i po dana kiše nije bilo. Zemlja je žedna. Poljoprivrednici imaju mnogo problema”, ističe stanovnica Irana.

“Nekada smo mjesečno prodavali dve-tri cisterne pijaće vode, a ovih dana toliko prodamo dnevno. Ljudi su zabrinuti”, kaže jedan prodavac.

Meteorolozi upozoravaju da se u Iranu hidro-meteorološke prilike neće promjeniti ni naredne dve nedjelje.

(RTS) Foto: Screenshot

Related Topics:

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno