Connect with us

Društvo

15 DANA LAŽNIH OBEĆANJA! Vlada dala Serdarovu pravo na ugalj, a radnici RiTe Ugljevika ostali bez hljeba!

Istekao je rok od 15 dana, od kako je radnicima i rukovodstvu RiTe Ugljevik od strane Vlade RS obećano da će za 15 “Ugljevik – Istok 2” biti u vlasništvu Republike Srpske.

Rasla su očekivanja i nade radnika u proteklih 15 dana da će saga o ovom preduzeću konačno dobiti svoj epilog. Paralelno, rasli su i apetiti ruskog oligarha Rašida Serdarova, te je sa početnih 234 miliona maraka za povrat prava na eksploataciju uglja na ležištu “Ugljevik – Istok 2”, iznos koji potražuje porastao na 300 miliona.

“Obećano je tada da će koncesija u potpunosti biti vraćena u vlasništvo Republike Srpske i samo naivni i lakovjerni su povjerovali da će se to zaista dogoditi, jer svo ovo vrijeme dok se dešava ovaj problem sa RiTE Ugljevik vidite da niko ne pita i ne postavlja pitanje odgovornosti , a to vam govori da su ključni ljudi Republike Srpske uključeni u ovaj špekulativni posao. Prve informacije koje smo dobili oko otkupa koncesije, prije sada već 17 dana, bilo je da je početni iznos 234 KM, a evo sada informacija koju smo dobili prije dva dana jeste da je iznos narastao na 300 miliona KM, što znači za ovih 17 dana ćemo imati dodatnih preko 60 miliona troškova”, rekao je za BUKU narodni poslanik Slaviša Marković.

15 godina ni Serdarova ni termoelektrane

Podsjetimo, kompanija “Comsar Energy” Rašida Serdarova je još 2011. dobila koncesiju za eksploataciju uglja te koncesiju za izgradnju i korištenje dva termoenergetska bloka u Ugljeviku od po 300 MWh. Obaveza kompanije bila je da do 2016 godine izgradi novu Termoelektranu. Od tada do danas, niti se Serdarov ikada više pojavio u Ugljeviku, niti je izgrađen novi blok.

“Ono što je takođe zabrinjavajuće je da se gospodin Serdarov za ovih punih 15 godina nakon potpisivanja koncesionog ugovora i dobijanja koncesije nikad nije ni pojavio više u Ugljeviku i šta nam to govori- da je on samo prividno tu, odnosno, da je preko njega kupljena koncesija. Ovdje sam ubjeđen da iza ove priče stoje ljudi iz vrha RS , jer simptomatično je da je po koncesionom ugovoru on imao obavezu da u nardnih 15 godina izgradi Termoelektranu 3, i Vlada RS umjesto da raskine koncesioni ugovor i nalazište “Ugljevik – Istok 2” vrati u vlasništvo Republike Srpske bez bilo kakvih troškova, ona je prije tri godine prodružila koncesiju Serdarovu, s tim da ga nije obavezala izgradnju Termoelektrane i što je još skandalozno je da mu je omogućeno da iz postojećeg kopa “Istok 2 “, koji je najbolji kop za vađenje uglja, omogući mu se jedan dio za komercijalne svrhe”, rekao je Marković za BUKU.

Ko su ljudi iza koncesionog ugovora?

2013. godine Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva na čijem čelu je tada bio SNSD-ov Željko Kovačević raspisalo je javni poziv za dodjelu koncesije. Krajem godine, koncesiju na period od 30 godina dobija CERS. Vlada RS dijeli ležište uglja u omjeru 70:30, od čega je prvi, veći dio “Ugljevik- Istok 2” dat pod koncesiju, dok je RiTE Ugljevik pripao manji dio “Ugljevik – Istok 1”. Tada počinje nezadovoljstvo i protesti radnika, koji su odmah upozoravali na nedovoljne količine uglja i opasnost za prekid rada Termoelektrane . Tačnije, upozoravali su na sve ono što se pravo dešava danas.

“Ono što je još simptomatično je da ljudi koji se još pojavljuju kada je u pitanju dolazak gospodina Serdarova u Ugljevik , to je gospodin Miško Perović koji je bio direktor predstavništva Republike Srpske u Rusiji nakon određenog vremena napušta firmu “Comsar Energy”, prelazi u “Res Gas” i sada Vlada RS zadužuje “res Gas”, u kome je on predstavnik nadzornog odbora, da vodi pregovore kada je u pitanju otkup ove koncesije. Dakle, ovdje su jako povezana lica, ljudi koji su bliski režimu. Pitanje odgovornosti ljudi koji su dali koncesiju niko ne postavlja, a to pokazuje da je Serdarov samo prividno ovdje, fiktivno na papiru. Ljudi iz vrha RiTE Ugljevik bili su u nadzornom odboru “Comsar Energy”, to vam sve govori “,zaključuje Marković za BUKU.

Zašto se pismo namjere krilo mjesecima?

Predstavnici Republike Srpske mjesecima su krili od javnosti pismo koje je Rašid Serdarov poslao 5. novembra 2024. godine, a kome navodi da je spreman da proda svoj vlasnički udio u preduzeću Comsar energy. Pismo je adresirano na preduzeće Gas Res, a ne na Vladu Republike Srpske niti Elektroprivredu.

– “Imajući u vidu potencijal i značaj projekta TE Ugljevik 3 za dugoročnu energetsku nezavisnost Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i cijele regije, a naročito u svjetlu energetske krize nastale usljed aktuelnih svjetskih dešavanja, ovim putem iskazujem namjeru za prodaju svog članskog udjela vašem preduzeću”, naveo je Serdarov u pismu u kome se navodi i da je društvo nosilac koncesije za izgradnju i korištenje Termoelektrane Ugljevik 3, Opština Ugljevik sa koncesionim periodom od 44 godine, za dva bloka instalisane snage od dva puta 350 megavata i godišnje proizvodnje procijenjene na 4.900 GWh.

Nekoliko dana kasnije, tačnije 30. novembra, Termoelektrana je prestala sa radom zbog nedovoljnih količina uglja.

” Poseban skandal je i činjenica da se ključni dokumenti i informacije kriju od javnosti. Da je postojao iskren cilj da se pomogne radnicima i riješi problem, on bi već bio riješen, ali oni koji su ga stvorili ne mogu biti isti ljudi koji ga sada navodno rješavaju”, kaže za BUKU Marković i dodaje: “Apsolutno je nelogično i neprirodno da se ovakve odluke donose bez šire rasprave. U bliskoj budućnosti biće jasno da ne postoji iskrena namjera da se problem riješi, već da određeni ljudi čekaju svoju priliku da se domognu dijela “kolača”. Biće zanimljivo videti kako će se cijela situacija rasplesti”, kaže Marković.

Očekuje se da će se pljačka kroz koncesione aranžmane nastaviti, a iznos koji će građani Republike Srpske platiti za ovu koncesiju mogao bi dodatno porasti.

“Od samog početka taj aranžman sa Rašidom Serdarovim obavijen je tajnama i sumnjama On je odustao od izgradnje Termoelektrane, a data mu je koncesija i dato mu je pravo da taj ugalj prodaje na tržištu bez ispunjenja ugovorne obaveze – gradnje termoelektrane. I sada, ova Vlada RS vara narod. Jer, kranje je nerealno bilo kada su rekli da će riješiti to za 15 dana. Serdarov je dobio ugalj a sada na onome što nije njegov kapital, jer to je koncesija, zakup, a u procjeni je to označeno kao njegovo vlasništvo i procijenjeno na 300 miliona maraka i sada na tome zarađuje. A Vlada Republike Srpske je sada u takvoj situaciji da je Serdarov u prednosti. Ono što se može uraditi , to je praviti prigovor na firmu koja je radila procjenu Jer sada se otvara pitanje rada termoelektrane. I zato kažem, to se neće završiti ne za 15 dana, nego mjesecima i pitanje je kako će se ponašati Serdarov koji sad ima priliku da zgrne milione, a radnici za to vrijeme ne mogu da uđu na taj kop, jer je to njegovo pravo na korištenje. Tako da je to veliko pravno pitanje i pitanje je kakao će se razrješiti “, rekao je za BUKU prof Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

Milojević podsjeća i da se posljednjim aneksima ugovora koje je potpisala sa Vladom RS, kompanija “Comsar Energy” zaštitila od mogućnosti da RS jednostrano raskine ugovor ukoliko on ne ispunjava svoje obaveze. Stoga, navodi, postoji opasnost od arbitražnog postupka.

“Mislim da Serdarov sada ima veliku prednost, on sad podiže iznos sa 220 na 300 miliona maraka i sigurno ako to ode na arbitražu, taj iznos može otići na milijardu maraka”, upozorava Milojević.

Marković: “Tražio sam zakazivanje posebne sjednice”

Slaviša Marković, narodni poslanik, pozvao je na hitnu raspravu o trenutnoj situaciji u vezi sa koncesijom “Ugljevik – Istok 2” i potezima Vlade Republike Srpske.

“Pozivao sam dva puta gospodina Nenada Stevandića da zakaže tematsku sjednicu i da dobijemo konačne i tačne podatke o ovoj koncesiji, ali on kao predsjednik NSRS je izbjegao to”, kaže za BUKU Marković i dodao – “Pozivam i radnike RiTE Ugljevik da sledeća blokada bude sve dok Vlada RS ne zakaže tematsku sjednicu”.

Radnici i dalje čekaju odgovore

Predstavnik Sindikata radnika RiTE Ugljevik nije odgovarao na naše pozive, ali od radnika smo saznali da vlada veliko nezadovoljstvo među zaposlenima.

“Ja sam predlagao da se ne kreće sa proizvodnjom. Nekoliko nas bilo je za tu opciju. Bili smo izigrani do sada mnogo puta, uvijek kažu- radite vi, a mi ćemo stvari rješavati u hodu i nikada se ne riješe. Od svojih zahtjeva odustali nismo i nećemo. Tražimo vraćanje koncesije , kako bi obezbijedili neophodne količine uglja, a time i nastavak rada termoelektrane, od koje živi hiljade ljudi sa ovog kraja”, rekao je za BUKU jedan od radnika.

Direktor RiTE Ugljevik Diko Cvjetinović rekao je za BUKU da se trenutna proizvodnja odvija nesmetano.

“Termoelektrana radi stabilno, na depou trenutno ima 30.000 tona uglja. Postoje zalihe i trenutno se proizvodnja odvija bez problema”, kaže Cvijetinović za BUKU.

Kada je riječ o zahtjevima radnika za vraćanje koncesije Cvijetinović ističe da su u toku pregovori, ali da on nije uključen – “Trenutno Vlada RS vodi pregovore i očekujemo rješenje situacije, ali za više informacija možete se obrastiti resornom ministarstvu koje je nadležno u ovom slučaju”, rekao je Cvijetinović.

Od radničkih protesta do ekološke katastrofe

Dok radnici RiTE Ugljevik i građani očekuju hitna rješenja, čini se da je budućnost preduzeća, ali i cjelokupnog regiona, pod velikim pitanjem. Naime, pored ekonomskih problema, Ugljevik se suočava i sa ekološkim prijetnjama. Rudarski radovi su izazvali klizište koje ugrožava nekoliko naselja, a stanovnici koji žive u blizini upozoravaju na potencijalne katastrofalne posledice. Klizišta su postala ozbiljan problem, jer su mnogi objekti već oštećeni. Nakon protesta mještana počeli su radovi, ali rješenja su privremena.

“Što se tiče domaćinstava rješenja još nema, put je izmješten ali to rješenje je kratkog daha. Prošle godine u januaru mjesecu je definisana trasa puta između uprave RiTE, Opštine Ugljevik i mjesnih zajednica Mezgraja, Stari Ugljevik i Ugljevik selo, ali od nje još nema ništa. Mi se nadamo eksproprijaciji, to bi bilo jedino rješenje, ali treba eksproprisati više od 100 domaćinstava što nije moguće “preko noći”, ali eto, nije se radilo kad je trebalo a sada imamo to što imamo”, kaže za BUKU Miladin Radovanović, jedan od mještana.

Direktor RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović potvrdio je za BUKU da su radovi u toku. -“Trenutno se na terenu izvode radogvi, u međuvremenu riješen je problem putne komunikaije , te je pronađeno rješenje koje povezuje sela. Tokom naredne sedmice očekujemo intenziviranje pregovora oko procesa eksproprijacije”, kaže Cvijetinović.

Sa obzirom na složenost trenutnih izazova, uključujući političke sukobe, ekološke opasnosti i neadekvatno rešavanje ključnih pitanja od strane vlasti, budućnost ove lokalne zajednice, njenih građana i velikog privrednog subjekta ostaje nesigurna. Ukoliko se ne pronađu trajna rešenja koja će obuhvatiti sve aspekte krize, budućnost Ugljevika bi mogla imati teške posledice za sve njene građane i privredu, ali i za širi region.

BUKA

Društvo

MOŽE LI BIH PRATITI FRANCUSKU? Novi prijedlog dozvoljava zamjenu odmora za novac

Dok u Francuskoj traju rasprave o zakonskoj mogućnosti da se peta sedmica plaćenog godišnjeg odmora zamijeni isplatom naknade, to pitanje otvara i širu raspravu – koliko bi takav model bio primjenjiv i u durgim zemljama?

Francuski prijedlog, koji je najavila ministrica rada Astrid Panosyan-Bouvet, predviđa da radnici mogu sami odlučiti hoće li iskoristiti zakonski zagarantovanu petu sedmicu godišnjeg odmora ili će je “prodati” poslodavcu u zamjenu za novčanu naknadu. Mjera je predstavljena kao dio šireg paketa za podsticanje ekonomske aktivnosti i radne angažovanosti u zemlji.

Dok bi odluka o korištenju ili prodaji godišnjeg odmora ostala u potpunosti na radniku, sindikati i stručnjaci upozoravaju da takav model nosi rizik slabljenja prava na odmor, a time i zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja radnika.

U Bosni i Hercegovini zakonom je propisano da zaposleni imaju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, a praksa isplate odmora umjesto njegovog korištenja nije dozvoljena – osim u slučaju prestanka radnog odnosa, i to samo ako radnik objektivno nije bio u mogućnosti da iskoristi odmor.

Za razliku od Francuske, gdje se razmatra fleksibilniji pristup odmoru kroz kolektivne ugovore i dogovore s poslodavcem, u BiH bi takva opcija bila teško primjenjiva. Razlozi su brojni: od neujednačenih radnih prava između entiteta, preko slabih mehanizama zaštite radnika, do nedostatka socijalnog dijaloga u većini sektora.

Nastavi čitati

Društvo

MUP UPOZORAVA: Prevaranti kradu lične podatke građana Republike Srpske

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorava građane da putem aplikacije “Telegram” sve češće stižu poruke sa linkom koji upućuje na fišing internet stranicu koja prikuplja lične podatke.

Iz MUP-a pojašnjavaju da u poruci koju korisnici dobiju, osim linka, piše da su na veb-stranici njihove slike, te da građani unosom podataka na tu stranicu rizikuju da im nepoznate osobe preuzmu “Telegram” nalog, dođu do ličnih podataka i njima direktno ili sa njima povezanim osobama nanesu materijalnu štetu.

“I sama aplikacija `Telegram` daje upozorenje da se sigurnosni kod potreban za verifikaciju naloga na drugom uređaju ne dijeli nikome, a i pojedini veb pretraživači upozoravaju da su navedeni linkovi nesigurni ili opasni”, saopšteno je iz MUP-a.

Naglašavaju da građani ne treba da pristupaju ovakvim sumnjivim linkovima, da uvijek provjere izvor sa kojeg su dobili ovakvu ili sličnu poruku, čak i ako se u prvi mah učini da je dobijena od poznatog kontakta, te da budu oprezni i uporede naziv kontakta i broj koji je sačuvan uz taj kontakt i provjeravaju relevantnost svakog linka, odnosno veb-adrese kojoj pristupaju.

“Ukoliko su građani pristupali predmetnim linkovima, te nisu sigurni da li im je nastupila posljedica, savjetujemo im da na aplikaciji `Telegram` izvrše provjeru da li je uz njihov uređaj na aplikaciju spojen još neki uređaj. To mogu učiniti na način što će otvoriti aplikaciju `Telegram` na svom uređaju, odu u `podešavanja`, zatim `uređaji` i izvrše uvid koji uređaji su spojeni na aplikaciju”, pojasnili su u MUP-u Srpske.

U slučaju da su građani oštećeni nekim od krivičnih djela, iz MUP-a pozivaju da se prijave nadležnoj policijskoj stanici, prenosi Srna.

Više informacija o zaštiti ličnih podataka na internetu i druge preventivne savjete građani mogu pročitati i na internet stranici Jedinice za visokotehnološki kriminalitet, Uprave kriminalističke policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske

Nastavi čitati

Društvo

INFLACIJA POPUT MOLJCA JEDE VRIJEDNOST NOVCA: Za istu svotu kupujemo daleko manje nego prije 5 godina

Evropska valuta izgubila je u posljednjih pet godina na vrijednosti skoro 23 odsto, što znači da se danas za jednu te istu svotu novca može kupiti daleko manje nego u pretpandemijskom periodu s početka 2020. godine.

Otkriva ovo i takozvani kalkulator inflacije iz kojeg se može vidjeti da je vrijednost evra u ovom posmatranom periodu značajno izgubila na svojoj vrijednosti, prvo zbog prekomjernog štampanja novca, a onda i negativnih posljedica rata u Ukrajini i mnogobrojnih suludih sankcija koje su dovele do rasta cijena energenata pa samim tim i osnovnih životnih namirnica.

Prema ovom kalkulatoru, ono što se 2020. godine moglo kupiti za 100 evra, za to isto danas treba izdvojiti 23 evra više.

Evro je u posljednjih pet godina imao prosječnu stopu inflacije od 4,2 odsto, što je dovelo do kumulativnog rasta cijena. Kada se sve sumira, podvuče crta, današnje cijene su za 1,23 puta veće od onih iz 2020. godine, odnosno realna vrijednost evra, s kojim je konvertibilna marka vanbračno vezana putem karensi borda – značajno je pala te ljudi za istu svotu novca mogu kupiti daleko manje artikala nego prije pet godina.

Nekom će se učiniti da se ne radi o problematičnom gubljenju vrijednosti evra, koji inflacija poput moljca polako, ali sigurno izjeda, ali ako se za primjer uzmu veći i ozbiljniji brojevi, onda sve poprima i dramatične dimenzije.

Pretpostavimo da je neko 2020. imao mogućnost da “zašteka2 nešto evra za crne dane, recimo 10.000 ili 50.000. Oni su u posljednjih pet godina “izgubili”, odnosno inflacija im je pojela 2.280, odnosno 11.400 evra. U slučaju 500.000 evra to iznosi čak 114.120.

Uzme li se kao reper veći vremenski razmak, može se vidjeti da se radi o trendu, da inflacija jede vrijednost novca. Ona je u posljednjih 20 godina pojela vrijednost evra za čak 53 odsto. Kupovna moć od 100 evra iz 2005. ekvivalentna je današnjoj vrijednosti od 153.

Ono što je karakteristično za posljednjih pet godina jeste da su bila dva kritična period, i to 2022. i 2023. kada je inflacija pojela devet, odnosno šest odsto vrijednosti evropske valute. Primjera radi, ona je u vrijeme velike finansijske krize iznosila tek 3,34 odsto

Slična situacija je sa funtom i dolarom. Ni glavna svjetska valuta nije ostala imuna na sva svjetska dešavanja. Kupovna moć 100 dolara u 2020. godini ekvivalentna je današnjoj od oko 124. Kada je u pitanju britanska funta, ona je izgubila vrijednost za 25 odsto, dok je švajcarski franak opet pokazao otpornost na sve spoljne uticaje te je u posljednjih pet godina izgubio na “težini” za samo sedam odsto.

Neki su očigledno shvatili da držanje novca u slamaricama nije rješenje te da ako žele da sačuvaju njegovu vrijednost – nađu alternativu. Zlato se pokazalo kao jedno od najsigurnijih utočišta kapitala.

Da je tako govori i kretanje vrijednosti ovog plemenitog metala na svjetskim berzama. Zbog velike potražnje cijena zlata je udvostručena u posljednjih pet godina. Jedna unca zlata je početkom 2020. koštala oko 1.800 dolara, a danas oko 3.400, što znači da jedan gram danas košta 178 maraka. Slična je priča i sa srebrom, koje je i poput zlata postalo interesantno mnogima koji pokušavaju da nađu odgovor na inflaciju te sačuvaju zarađeno i stečeno od inflatornog moljca, prenosi Glas Srpske.

Oni koji su recimo 2020. imali 50.000 evra i nisu bili u grupi onih koji su taj novac držali u nekakvom “šteku”, već su se odlučili da kupe zlato, u pomenutom periodu ne samo da su sačuvali vrijednost svog novca, već su i dobro profitirali, pa i kad se uzme u obzir valutna inflacija.

Ovi drugi to nisu uspjeli, pa čak ni oni koji su novac držali oročen u bankama.

Inflacija evra
GODINA VRIJEDNOST INFLACIJA

2020. 100 0,74

2021. 102,9 2,90

2022. 112,3 9,19

2023. 119,4 6,28

2024. 122 2,17

2025. 122,8 0,68

Nastavi čitati

Aktuelno